Grčka književnost arhajskoga i klasičnoga razdoblja

Naziv
Grčka književnost arhajskoga i klasičnoga razdoblja
Organizacijska jedinica
Katedra za grčki jezik i književnost
ECTS bodovi
5
Šifra
35875
Semestri izvođenja
zimski
Jezik izvođenja
Hrvatski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Upoznavanje s glavnim piscima i osnovnim književnim vrstama grčke književnosti arhajskog i klasičnog razdoblja. Pojmovno određenje grčke književnosti, periodizacija, generička raznolikost. Pregled povijesti grčke književnosti od najranijih pisanih spomenika do kraja klasičnoga razdoblja (323. pr. Kr.): epska poezija i specifičnosti usmene poezije (Homer, Heziod); rana lirika (elegija, jambografija, monodička i korska lirika, razlika između lirike u suvremenom i antičkom značenju riječi); počeci grčke proze (filozofi prirode i logografi 6. st. pr. Kr.); grčko kazalište, tragedija i komedija (Eshil, Sofoklo, Euripid; Aristofan; Aristotelova teorija o podrijetlu tih dviju vrsta); historiografija (Herodot, Tukidid); retorika i filozofija (Platon, Aristotel). Na seminaru upoznavanje različitih aspekata antičke civilizacije.
Sadržaj
  1. Pojmovno određenje grčke književnosti, periodizacija, generička raznolikost; tradicija grčke književnosti; počeci grčke pismenosti: mikenska civilizacija i linearno B pismo. Primjeri zapisa na tablicama.Seminar: Kratak pregled dostupne literature o antičkoj civilizaciji. Indoeuropski prajezik; indoeuropski jezici; grčki dijalekti; italski jezici; Etruščani.
  2. Epska poezija i specifičnosti usmene poezije; Homer i epska poezija prije njega; “homersko pitanje”. Odabrani ulomci iz Ilijade i Odiseje.Seminar: Državno uređenje u Grčkoj; Sparta i Atena; ustav, društveni slojevi, tijela vlasti.
  3. Homerske himne i “mali Homer”; epski ciklus; Heziod i arhajska epika poslije njega; orijentalni utjecaji na grčku književost. Odabrani ulomci iz Boja žaba i miševa, Teogonije i Poslova i dana.Seminar: Državno uređenje u Rimu; ustav, staleži, tijela vlasti.
  4. Razlika između lirike u suvremenom i antičkom značenju riječi; jampska poezija; njezino podrijetlo; Arhiloh, Hiponakt, Semonid; pučka pripovjedna tradicija; Ezop i životinjska basna. Odabrani fragmenti Arhiloha i Hiponakta.Seminar: Ratovanje (ustroj vojske, ratne taktike, oružje).
  5. Elegija od Kalina do Teognida; teme i rekurentni motivi; epigram i skolion. Odabrani ulomci iz Tirteja, Solona, Mimnerma i Teognida.Seminar: Gospodarstvo (zemljoradnja, obrti, trgovina i trgovački pravci, pomorstvo).
  6. Počeci grčke proze: jonska filozofija i logografija; Herodot. Odabrani ulomci iz Herodotove Povijesti.Seminar: Svakodnevni život u Grčkoj: grad, kuća, odgoj i obrazovanje, odjeća, hrana, putovanja.
  7. Melika; lezbička i jonska lirika; njihova tematika i metrička raznolikost. Odabrani fragmenti Sapfe, Alkeja i Anakreonta.Seminar: Svakodnevni život u Rimu: grad, kuća, odgoj i obrazovanje, odjeća, hrana, putovanja.
  8. Korska lirika: raznolikost korskih vrsta i njihov prigodni karakter. Odabrani ulomci iz Alkmana, Pindara i Bakhilida.Seminar: Grčka mitologija i religija; uloga igara, obredi, misteriji, proročišta; mitološke teme u književnosti.
  9. Postanak dramskih vrsta; Aristotelova teorija o podrijetlu tragedije i komedije; kazalište i dramska natjecanja. Odabrani ulomci iz Aristotelove Poetike.Seminar: Rimska mitologija i religija; obredi, igre; mitološke teme u književnosti.
  10. Od korske lirike do tragedije: Eshil i njegovi prethodnici; pojam tragičnoga u antici i danas; satirska drama. Odabrani ulomci iz Agamemnona.Seminar: Grčka arhitektura i umjetnost.
  11. Sofoklo, vrhunac klasične tragedije. Odabrani ulomci iz Kralja Edipa i Antigone.Seminar: Rimska arhitektura i umjetnost.
  12. Euripid, tragedija novoga doba; “tragikomedije” i “melodrame”; Res i tragedija 4. st. pr. Kr. Odabrani ulomci iz Medeje i Helene.Seminar: Znanost (geometrija, aritmetika, astronomija, geografija, medicina itd.)
  13. Epiharmo i sicilska komedija; tradicionalna trodioba atičke komedije; stara komedija: Aristofan, Kratin, Eupolid. Odabrani ulomci iz Žaba i Oblaka.Seminar: Začeci filološkoga proučavanja tekstova; kritika teksta.
  14. Proza 5. i 4. st. pr. Kr. – historiografija (Tukidid, Ksenofont), filozofija (Platon, Aristotel), govorništvo (Demosten). Odabrani ulomci iz Tukidida i Demostena.Seminar: Izvori za filološko proučavanje: rukopisi, papirusi, natpisi.
  15. Ponavljanje i priprema za ispit.

Ishodi učenja
  1. prepoznati i opisati osnovne karakteristike grčke književnosti arhajskoga i klasičnoga razdoblja
  2. opisati povijesni i kulturni kontekst u kojem nastaju pojedine književne vrste
  3. navesti osnovne biografske i bibliografske podatke o obrađenim autorima
  4. objasniti specifičnosti i razvoj pojedinih književnih vrsta
  5. definirati razdoblja grčke književnosti
  6. opisati različite aspekte antičke civilizacije
  7. prepoznati različite aspekte antičke civilizacije u književnim tekstovima i na toj ih osnovi interpretirati
  8. samostalno pronalaziti potrebnu stručnu literaturu i pomagala na hrvatskom i na stranim jezicima te se njome ispravno koristiti
Metode podučavanja
Predavanje, čitanje tekstova, domaća zadaća
Metode ocjenjivanja
Pismeni ispit

Obavezna literatura
  1. Salopek, D.; Sironić, M. "Grčka književnost", u: Povijest svjetske književnosti 2, ur. V. Vratović, str. 7-187, Zagreb 1977
  2. Lesky, A. Povijest grčke književnosti (prev. Z. Dukat), Zagreb 2001
  3. Bricko, M.; Novaković, D.; Salopek, D.; Šešelj, Z.; Škiljan, D.: Leksikon antičkih autora, ur. D. Škiljan, Zagreb 1996. (obrađivani autori)
  4. Musić, A. Nacrt grčkih i rimskih starina, repr. Zagreb 2002
  5. tekstovi koji se dijele na kolegiju uz pojedine teme
Dopunska literatura
  1. Bowra, Maurice. Heroic Poetry. London 1952.
  2. Hornblower, Simon – Spawforth, Antony: The Oxford Companion to Classical Civilization, Oxford, New York, 1998.
  3. Beard, Mary – Henderson, John, Classics: A Very Short Introduction, Oxford – New York, 1995.

Obavezan predmet na studijima
  1. Grčki jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1. semestar