Filozofski fakultet
Sveučilište u Zagrebu

ECTS Informacijski paket

za akademsku godinu 2017 / 2018

Povijest, smjer Istraživački

Naziv
smjer Istraživački
Puni naziv
Povijest, smjer Istraživački
Vrsta studija
Sveučilišni diplomski jednopredmetni
Stručni naziv
magistar povijesti
magistra povijesti
Organizacijska jedinica
Završetak studija
Trajanje
4 semestra
ECTS bodovi
120
Opis

Dopusnica
Dopusnicu za sveučilišni diplomski studij Povijest izdalo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa 28. studenoga 2011. godine.
Uvjeti prijave
Završen preddiplomski studij
Sustav ocjenjivanja
Za svaki predmet koji se ocjenjuje student koji je zadovoljio i stekao propisani broj ECTS bodova dobiva jednu od četiri prolazne ocjene: izvrstan (5), vrlo dobar (4), dobar (3) ili dovoljan (2). Za kolegije koji se ne ocjenjuju samo se utvrđuje da su sve obveze odrađene, što se u prijepisu ocjena označava oznakom (+). Konačna ocjena za neki predmet određuje se na temelju završnoga ispita, odnosno ako je za pojedini predmet u programu ocjenjivanje određeno kao kontinuirano ocjenjivanje, svaka zahtijevana djelatnost donosi određeni broj bodova te se konačna ocjena određuje prema unaprijed utvrđenomu postotku ukupnih bodova.
Daljnje obrazovanje
Završivši uspješno ovaj studijski program prema gore navedenim uvjetima, polaznik stječe visoku stručnu spremu i može se upisati na doktorske studije, prvenstveno humanističkih i društvenih znanosti, ali i drugih znanstvenih područja, ovisno o uvjetima koji su propisale ustanove koje ih organiziraju. Također, može upisati i poslijediplomske specijalističke studije humanističkih i društvenih znanosti.
Profesionalni status
Studenti koji su uspješno završili ovaj studijski program ovlašteni su se koristiti zakonski zaštićenim akademskim naslovom sveučilišni magistar / sveučilišna magistra povijesti (univ. mag. hist.). Vladaju istraživačkim tehnikama, vještinama znanstveno-istraživačke komunikacije i stručno-znanstvenim diskursom povijesnih znanosti, te mogu odabrati daljnje znanstveno usavršavanje i istraživački rad, ili se zaposliti u stručno-razvojnim službama, u ustanovama gdje se pohranjuje, obrađuje i istražuje povijesna građa (arhivi, knjižnice i biblioteke, muzeji, galerije). Mogu djelovati u istraživačkome novinarstvu, sredstvima javnog priopćavanja, lokalnoj i državnoj upravi, diplomatskoj službi itd. Mogu organizirati stručne radionice za polaznike raznih uzrasta i popularizirati metode istraživanja u povijesnim znanostima.
Zahtjevi i rezultati
Uvjet za upis na diplomski studij povijesti jest uspješno završen preddiplomski studijski program povijesti ili srodne discipline. Pri upisu na istraživački smjer student se očitovao o užem području svojega istraživačkog interesa, te je u dogovoru s nadležnim nastavnikom odabrao kurikul i slušao kolegije i predmete povezane s materijom diplomskog rada (3-4 po semestru, min. 60 ECTS). Interdisciplinarnost je osigurana satnicom rezerviranom za propisani broj izbornih kolegija (dva po semestru, ukupno 8 tijekom cijelog studija, min. 24 ECTS). Polazeći diplomsku radionicu, također u funkciji odabrane teme, pisanjem i obranom diplomskoga rada polaznik ostvaruje još 15 ECTS. Polaznik istraživačkoga smjera na studiju povijesti razvio je vještine povijesnoga istraživanja na izvornoj građi i njihove primjene na specifičnu građu koja je relevantna za problematiku kurikula koji je odabrao. Kompetentno komunicira u istraživačkom procesu, definira i profesionalno iskazuje rezultate svojega rada, te ih priopćuje znanstvenim diskursom preko suvremenih medija. Uvježbao je formulirati istraživačko pitanje, utvrditi u literaturi i drugim izvorima stanje istraženosti i priopćiti ga, identificirati i kritički vrednovati građu. Usvojio je vještine samostalnoga i timskog istraživačkog rada i jasne kriterije znanstveničke etike. Stekao je produbljeno znanje o određenim povijesnim pojavama, procesima i istraživačkim područjima, kao polazište ili za rad na mjestima koja iziskuju visoku stručnu spremu iz povijesnih znanosti, ili za nastavak znanstvenoistraživačkoga formiranja na doktorskim studijima, ili za široko djelovanje u raznim aspektima društvenoga života gdje su potrebni senzibilitet i umijeća humanističke analitike. Studij je uspješno završen kad je polaznik odslušao propisani broj kolegija, u roku udovoljio svim obvezama koje određuju njihovi silabi (polaženje nastave, ovladavanje propisanom i preporučenom literaturom, bazama podataka i rukovanjem izvornom građom, sudjelovan

  1. izraditi analitički prikaz koji propituje uporabu prošlosti u sadašnjosti
  2. definirati istraživačku temu koja predstavlja doprinos historiografiji u usporedbi s postojećim znanjima o istoj ili srodnoj materiji
  3. identificirati i koristiti odgovarajuće izvore informacija za diplomski rad
  4. demonstrirati detaljno znanje jednog ili više odabranih razdoblja u ljudskoj prošlosti
  5. napisati dobro strukturirani diplomski rad na temelju kompleksnih informacija
  6. demonstrirati profesionalne radne navike i profesionalnu etiku prilikom pisanja diplomskog rata
  7. primijeniti znanja stranih jezika u pisanju različitih vrsta historiografskih radova
  8. istraživati različita historijska i teorijska gledišta koja omogućavaju diferencirane perspektive o određenim povijesnim fenomenima
  9. konceptualizirati raznovrsne multidisciplinarne, interdisciplinarne i transdisciplinarne pristupe u konkretnom istraživanju
  10. objasniti povijesne fenomene u komparativnohistorijskoj perspektivi
  11. oblikovati argumente o prošlosti pomoću različitih izvora i dokaza
  12. ocijeniti značaj proučavanih fenomena u širem povijesnom kontekstu
  13. primijeniti znanja i vještine u korištenju specifičnih alata potrebnih za proučavanje dokumenata iz određenog razdoblja (npr. pomoćne povijesne znanosti, uporaba drevnih jezika i pisama)
  14. postaviti konkretan istraživački problem i planirati njegovo rješavanje
  15. prosuditi valjanost argumenata drugih povjesničara
  16. voditi diskusiju i/ili sudjelovati u njoj potičući dubinsko promišljanje o temi
  17. primijeniti znanja o teorijskim paradigmama i slojevitim pristupima (u ekonomskoj, političkoj, socijalnoj, rodnoj itd. povijesti) pri konkretnom istraživanju

Nema definiranog izvedbenog plana