Prof. dr. sc. Vjekoslav Afrić, red. prof.
Odsjek za sociologiju,
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

STRATEGIJA SUSTAVA ZA UPRAVLJANJE SADRŽAJIMA

Razvoj Interneta, a posebno Web-a omogućio je razvoj tržišta uskladištenim podacima te daljnju integraciju uskladištenih podataka koja uključuje: (1) integraciju sustava za upravljanje sadržajem, (2) sve učestaliju razmjenu podataka pojedinih aplikacija i vanjskih skladišta podataka, (3) fokusiranje na razmjenu podataka i informacija između korisnika, (4) ponovno isticanje značaja rudarenja za podacima (data mining) i analitičkim aplikacijama, (5) rastuću integraciju između razdvojenih aplikacija i izvora podataka u jedinstvene, integrirane aplikacije.

Cjelokupni sadržaj kojim upravljaju sustavi za upravljanje sadržajima može se podijeliti na: (1) strukturirane podatke, informacije, i znanje, te aplikacije koje proizvode, upravljaju i održavaju takove strukturirane resurse, i (2) nestrukturirane ili polu-strukturirane podatke, informacije i znanje (koje uključuju multimedijske objekte različitih vrsta), te aplikacije koje ih proizvode, upravljaju i održavaju. Za razliku od strukturiranih, nestrukturirani sadržaji nemaju standardizirane meta-podatkovne strukture i ne postoje standardizirani postupci za njihovo ispitivanje, pretraživanje ili za njihovu analizu. Analiza upravljanja strukturiranim podacima/informacijama/znanjem pokazuje karakterističan porast složenosti i integracije ovog područja, te postojanje dva primarna područja strukturiranih sadržaja u kojima se može vidjeti kretanje prema rastućoj integraciji s istovremenim porastom složenosti: skladištenje podataka i planiranje resursa. Dok su skladišta podataka strukturirani meta-podatkovnom strukturom, planirani resursi su najčešće relacijske baze podataka, dizajnirane tako da mogu spremati određene vrste podataka.

S obzirom na ovu analizu strategija sustava za upravljanje sadržajem mora uključivati: (1) integraciju skladištenja podataka i planiranja resursa i (2) upravljanje strukturiranim i nestrukturiranim sadržajem, što se pokušava ostvariti projektiranjem sustava za upravljanje sadržajem koji se sastoje od objekata znanja i učenja.

Ključne riječi: strategija sustava za upravljane sadržajima, skladištenje podataka, planiranje resursa, objekti znanja i učenja.

Ivan Bauer, Jasenka Zajec, Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb
ibauer@nsk.hr ; jzajec@nsk.hr

Prijevod norme ISO 5127:2001 Information and documentation – Vocabulary na hrvatski jezik

Uvodno se govori o normizaciji općenito, a posebice s obzirom na važnost stvaranja ujednačenog nazivlja u određenoj struci. Ukratko se opisuje rad Tehničkog odbora DZNM/TO 46 Bibliotekarstvo, dokumentacija i informacije. Opisan je razvoj ISO norme 5127 Information and documentation – Vocabulary. Prikazane su različite faze rada na prihvaćanju norme u hrvatskom prijevodu. Jezična problematika prevođenja stručne terminologije s engleskog na hrvatski analizirana je na sintaktičkoj, leksičkoj i semantičkoj razini. Rješenja primijenjena u reviziji hrvatskog prijevoda ilustriraju se primjerima.

Marko Drpić
Slovenski etnografski muzej, Ljubljana
marko.drpic@etno-muzej.si

ISKANJE TOPONIMOV V BESEDILIH S SODOBNIMI ISKALNIMI ORODJI

En od vidikov, po katerih uporabniki želijo iskati gradivo, je tudi zemljepisni. V klasičnem bibliografskem katalogu uporabnik vpiše toponim, ki ga je pred tem katalogizator dodal bibliografskemu zapisu. Vendar pa je katalogizator v večni negotovost, do katere mere posploševati oz. do katere mere iti v podrobnosti pri vpisovanju toponimov, saj s posplošitvijo uporabnika prikrajša za morebitno dragoceno informacijo, s podrobnim opisovanjem pa znatno poveča obseg kataloga.

Z združevanjem dveh tehnologij – orodij za iskanje po celih besedilih (full text search engines) in geografskih informacijskih sistemov – dobimo orodje, ki izpolnjuje funkcionalne zahteve iskanja po zemljepisnem vidiku. Táko orodje upošteva prostorske, časovne in jezikovne značilnosti toponimov. Z razvitimi načini vizualizacije omogoča uporabniku na prostorski način izraziti zemljepisno iskalno zahtevo, kot tudi pregledovanje poiskanih dokumentov s pomočjo zemljevidov.

Predstavljena so načela delovanja prototipa programa ISPRITO, orodja za iskanje toponimov v besedilih.

Sanjica Faletar, Katedra za knjižničarstvo, Filozofski fakultet u Osijeku, sfaletar@ffos.hr
Dragutin Katalenac, Gradska i sveučilišna knjižnica u Osijeku, dkata@gskos.hr

Međunarodni projekt CALIMERA u Hrvatskoj
izazovi i mogućnosti

Izlaganje će predstaviti projekt CALIMERA (Cultural Applications: Local Institutions Mediating Electronic Resource Access), osobito s obzirom na mogućnost ostvarivanja njegovih ciljeva u Hrvatskoj.
CALIMERA je međunarodni projekt koji potiče primjenu i razvoj inovativnih tehnologija i strategija u mjesnim baštinskim ustanovama (knjižnicama, muzejima, arhivima) da se jedinice baštine približe i učine što distupnijima širem krugu korisnika. Projekt financira Europska Komisija unutar IST FP6 (Information Society Technologies Framework Programme 6), a nastavlja se na rad i postignuća PULMAN i PULMAN XT projekata za razvijanje mreže izvrsnosti, koji su postavili temelje za promicanje najbolje prakse među baštinskim ustanovama širom Europe. Osim zemalja članica Europske Unije, u projektu sudjeluju i zemlje kandidati EU, te one koje se to tek pripremaju postati, što ukupno čini 48 partnera iz 37 europskih zemalja. Partneri koji sačinjavaju CALIMERA konzorcij mjesni su stručnjaci iz arhiva, knjižnica i muzeja, nacionalne vlade i/ili agencije odgovorne za kuturnu strategiju, te predstavnici industrije odnosno dobavljači inovativnih rješenja i tehnologija.
Projekt CALIMERA, kojemu je predviđeno trajanje 18 mjeseci, započeo je 1. prosinca 2003., i strukturiran je u pet visoko integriranih i međuovisnih radnih paketa.

Projekt CALIMERA posebice će pratiti tehnički razvoj i inovativna rješenja što dolaze iz IST zajednice, nacionalnih istraživanja i industrije koja zadovoljavaju potrebe mjesnih kulturnih ustanova. očekuje se da će tehnologije biti u potpunosti prilagođene korisnicima, omogućavajući istovremeno očuvanje i dostupnost digitalne kulturne građe, a promičući interaktivnost, višejezičnost i multikulturalnost. U sklopu projekta, nadalje, organizirat će se sastanci i stručne radionice o ključnim temama te izraditi višejezični web portal (http://www.calimera.org) putem kojeg će osigurati pristup vrijednim web izvorima i vlastitim uradcima.

Izlaganje će, nadalje, ukazati na prve konkretne aktivnosti i mogućnosti djelovanja hrvatskih baštinskih ustanova na tragu zacrtanih ciljeva projekta CALIMERA.

Gillian Hamilton
National Library of Scotland
Edinburgh, UK
g.hamilton@nls.uk

The quest for the Holy Grail?
integrating library resources with the Encompass system

Modern libraries face the challenge of developing integrated services to enable a wide range of information products and services to be delivered to their customers. Gill Hamilton will outline how the National Library of Scotland is using the Endeavor Encompass system to bringing together the Library’s traditional printed based collections, digital collections, internal and external electronic information services in a single search interface. She will explain the considerable issues and challenges that the implementation team have had to address including:

- working in a multi-metadata format environment
- indexing, searching and retrieval
- developing XSLT skills
- usability

Gill will also explore the potential for extending the system into a national cultural resource.
A demonstration of the service will be given.

Sofija Klarin
Nacionalna i sveučilišna knjižnica
sklarin@nsk.hr

ARHIVIRANJE SADRŽAJA WEBA
U PROJEKTIMA NACIONALNIH KNJIŽNICA

Pojavom World Wide Weba uspostavljen je novi prostor za multimedijsko elektroničko nakladništvo. Vrijednost weba očituje se u masovnim i distribuiranim izvorima informacija koje nudi, ali i komunikacijskim, estetskim i drugim svojstvima svoga sadržaja radi čega je prepoznat kao važan dio suvremene kulturne baštine. Web je fenomen kraja 20. stoljeća koji utječe na uspostavu novih načina komuniciranja među ljudima i u budućnosti će biti predmetom istraživanja (povijesnih, socioloških, gospodarskih, umjetničkih i dr.) koja danas nije ni moguće predvidjeti. Prepreku sadašnjim korisnicima i budućim istraživačima predstavljaju dinamičnost i nepostojanost sadržaja weba. Kako bi se osigurale kopije za sadašnje i buduće korištenje, potrebno je promišljeno i redovito arhivirati sadržaje weba.

Od 1996. godine nacionalne knjižnice i druge ustanove traže rješenja za očuvanje sadržaja weba, najviše u kontekstu osiguranja obveznog primjerka te vrste elektroničke građe, radeći pritom na definiranju kriterija odabira, dubine obuhvata i primjerenih načina snimanja i arhiviranja, opisa, pohrane, dostupnosti i osiguranja buduće čitljivosti arhivirane građe. Osim toga, radi očuvanja i razumijevanja konteksta u kojemu su takve publikacije nastale i trajale, pokrenuti su i projekti šireg pobiranja i prikupljanja snimaka ili uzoraka koji dokumentiraju određeno vremensko razdoblje razvoja weba odnosno pojedine domene.

U radu će biti prikazani različiti modeli snimanja i pohrane weba u nacionalnim knjižnicama te projekt Internet Archive.

Anto Kovačević, Filmoteka d.o.o.
Silvester Kmetić, Eko-Monitor d.o.o.
Dragutin Katalenac, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek
dragutin.katalenac@gskos.hr

PILOT PROJEKT «DIGITALNA KNJIŽNICA OSIJEK»

Filmoteka d.o.o. Osijek i Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek u suradnji s tvrtkom Eko-Monitor d.o.o. zajednički su pokrenuli pilot projekt pod radnim nazivom «Digitalna knjižnica Osijek» s ciljem oblikovanja i izgradnje modela digitalne knjižnice u dijelu zbirke digitalnih objekata lokalne baštinske knjižnične i druge građe. Projekt obuhvaća tri osnovne sastavnice:

1. sustav digitalizacije knjižnične i druge građe uz upotrebu koračnog scannera visoke rezolucije, te indeksiranje skenirane građe kao pripreme za prihvat u digitalnu knjižnicu/ zbirku. Nastali digitalni objekti visoke su kakvoće i arhivski po karakteru, pohranjeni na zasebnom arh. serveru, te su osnovica za izradu drugih javnih (PDF i dr.) ili komercijalnih inačica;
2. obrada nastalih digitalnih objekata uz pomoć CROLIST LMS i osiguravanje pristupa i korištenja javno dostupnoj digitalnoj verziji dokumenta putem URL adrese, koja je sastavni dio bibliografskog zapisa o građi/objektu u WebPAC bazi;
3. oblikovanje, izrada i test zasebnog LMSa digitalne knjižnice u XML formatu uz primjenu Dublin Core metadata modela kako bi se osigurala integracija sustava s najrazličitijim aplikacijama neovisno od rada središnjeg informacijskog sustava. Razvoj predviđa i izgradnju meta-baze podataka u tekstualnom obliku uz primjenu OCR sustava za pretraživanje po sadržaju dokumenta.

Dizajn sustava omogućavat će u budućnosti i prihvat i korištenje dokumenata u izvorno digitalnom obliku (tekst, digitalna fotografija, video zapis, zvučni zapis itd.). Sustav je prilagođen velikom broju digitalnih objekata. U izlaganju će se prikazati trenutačno stanje projekta, kao i neposredne razvojne aktivnosti.

Miroslav Milinović, Nebojša Topolščak, Sveučilišni računski centar, Zagreb;
<damp@srce.hr>

DAMP: sustav za preuzimanje i arhiviranje obveznog primjerka
hrvatskih mrežnih publikacija (1)

U okviru suradnje Sveučilišnog računskog centra (Srce) i Nacionalne i svučilišne knjižnice (NSK) na "Projektu uspostave sustava za preuzimanje i arhiviranje obveznog primjerka hrvatskih mrežnih publikacija" stručni je tim Srca razvio sustav za arhiviranje mrežnih publikacija pod nazivom DAMP (Digitalni Arhiv Mrežnih Publikacija).

U ovom se izlaganju bavimo izvedbom sustava DAMP. Donosimo njegovu arhitekturu te opisujemo način na koji je realiziran. Dan je i funkcionalni model sustava te objašnjeni načini i mogućnosti njegove uporabe.
Uporaba određenih web tehnologija u specifičnim uvjetima otežava, a ponegdje i posve onemogućuje efikasno arhiviranje. Stoga sustav DAMP ima i određenih ograničenja koja su vezana uz konkretnu izvedbu pojedinog web sjedišta odnosno publikacije koja se pobire.

Naposlijetku predlažemo i pravce mogućeg daljenjeg razvoja sustava.

Miroslav Milinović
Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu
miroslav.milinovic@srce.hr

Mirna Willer
Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb
mwiller@nsk.hr

Prema trećoj generaciji knjižnično informacijskih sustava

U razvoju knjižnično informacijskih sustava tijekom posljednjih 35 godina mogu se prepoznati tri osnovne faze. To su (1) integrirani knjižnični sustavi koje karakterizira povezanost funkcija knjižničnog poslovanja unutar jednog programskog rješenja; (2) knjižnični sustavi koji komuniciraju s drugim knjižničnim sustavima dogovorenim protokolima radi razmjene i zajedničkog korištenja podataka – svojstvo im je interoperabilnost funkcija i sadržaja metapodataka; i (3) knjižnični sustavi koji se povezuju sa zasebno razvijenim funkcionalnim alatima/sustavima iz područja (a) upravljanja digitalnim objektima (spremišta elektroničke knjižnične građe) i (b) pronalaženja i upravljanja informacijama i elektroničkim sadržajima razvijenim izvan matičnog sustava s pomoću usluga na portalima – svojstvo im je modularnost funkcija.
U radu će se opisati koncept i funkcionalni model interakcije knjižnično informacijskog sustava sa sustavom za upravljanje digitalnim objektima na primjeru interakcije sustava CROLIST i DAMP (Digitalni arhiv mrežnih publikacija), kao rezultat rada NSK-a, Srca i UNIBS-a na Projektu uspostave sustava za preuzimanje i arhiviranje obveznog primjerka hrvatskih mrežnih publikacija.
U nastavku rada će se prikazati prijedlog druge faze razvoja sustava DAMP, tj. unapređenje sustava i njegove primjene.

Zoran Osrecki
CISSP, CISA, CISM
Senior Security Consultant
Eichenstr. 6/243
1120 Vienna, Austria
eMail: zoran.osrecki@gmx.at

PROBLEMATIKA INFORMATIČKE SIGURNOSTI U AKM DOMENI

Velika važnost primjene informatike u arhivima, muzejima i knjižnicama (AKM) aktualizirala je, posebno zadnjih godina, problematiku informatičke sigurnosti i na tim područjima. Često pogrešno svedena na samo jednu svoju komponentu (tajnost podataka), informatička je sigurnost u AKM domeni nerijetko bila zapostavljena ili proglašavana nepotrebnom smetnjom efikasnosti odvijanja stručnih procesa.

U današnjoj su situaciji mnogi stručni i prateći procesi postali gotovo potpuno ovisni o informatičkoj tehnologiji te je zahtjev za ispravnim i pouzdanim funkcioniranjem aplikacija u području AKM-a izrastao u jedan od dominantnih zahtjeva s najvišim prioritetom. Informatička sigurnost postaje na taj način ne samo neophodni preduvjet za funkcioniranje izdvojenih aplikacija, već i preduvjet ostvarivanja osnovne misije navedenih institucija. Kompleksnost problematike, stalne promjene (kako na području primijenjene tehnologije tako i na području intenziteta i vrsti rizika), pooštrena zakonska regulativa, rastući zahtjevi korisnika za servisom, ograničena materijalna sredstva itd. traže jedan organizirani pristup ovoj problematici.

U ovom će radu biti prikazane osnovne komponente informatičke sigurnosti (tajnost podataka, integritet podataka, raspoloživost podataka i sistema), osnovni rizici kojima su ove komponente izložene (namjerni napadi, nenamjerne štete, štete uzrokovane višom silom), neki koncepti korišteni pri izgradnji sistema zaštite te organizacijske mjere potrebne kod planiranja, uvođenja i kontrole informatičke sigurnosti.

Sonja Pigac
Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb
e-mail: spigac@nsk.hr

Tanja Buzina
Nacionalna i sveučilišna knjižnica
e-mail: tbuzina@nsk.hr

DAMP: SUSTAV ZA PREUZIMANJE I ARHIVIRANJE OBVEZNOG PRIMJERKA HRVATSKIH MREŽNIH PUBLIKACIJA (2)

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu početkom 2000. godine započelo se s identifikacijom hrvatskih mrežnih publikacija, njihovim odabirom prema zadanim kriterijima te bibliografskom obradom. Zbog nepostojane prirode građe na internetu, velik broj naslova mogao bi biti izgubljen ostavivši za sobom samo bibliografski zapis kao trag o svom postojanju. Osim toga, zakonska je obaveza NSK kao depozitarne knjižnice da prima i pohranjuje kao obavezni primjerak i mrežne publikacije. Da bi se osigurali optimalni uvjeti za dugoročno čuvanje i korištenje mrežne građe, NSK je u suradnji sa SRCE-m krajem 2003. godine pokrenula Projekt uspostave sustava za preuzimanje i arhiviranje obveznog primjerka hrvatskih mrežnih publikacija (DAMP).
U ovoj fazi projekta prikuplja se građa koja je javno dostupna na internetu. Obuhvaćena je dinamična i statična mrežnu građu, neovisno postoji li njen sadržajni ekvivalent i na nekom drugom mediju.

Osim općih kriterija odabira građe (djela hrvatskih autora objavljena u Hrvatskoj (.hr domena) i izvan Hrvatske; tema djela odnosi se na Hrvatsku; djelo je na hrvatskom jeziku; djelo je objavljeno u Hrvatskoj), postoje i posebni kriteriji za mrežnu građu koji prioritet pri arhiviranju daju građi koja ima znanstvenu i stručnu vrijednost i od općeg je kulturološkog značenja za široku korisničku zajednicu. Ugled i pouzdanost nakladnika važni su dodatni kriterij pri odabiru građe. Navedeni kriteriji imaju utjecaja i na učestalost arhiviranja dinamične građe u digitalni arhiv.

Iako su prema Zakonu o knjižnicama online publikacije obuhvaćene obveznim primjerkom, svi pravni aspekti arhiviranja i korištenja građe objavljene na internetu još nisu potpuno definirani.

Uključivanje mrežne građe u knjižnični fond novost je koja će imati utjecaja na proces rada u samoj knjižnici i na suradnju knjižnice s njenim okruženjem.

Jože Škofljanec (Arhiv Republike Slovenije, Ljubljana)
Nada Čibej (Pokrajinski arhiv Koper, Slovenija)
Miroslav Novak (Pokrajinski arhiv Maribor, Slovenija)

IMPLEMENTACIJA MEDNARODNI ARHIVSKIH STANDARDOV V PROGRAMSKEM ORODJU INFOARH

Obvladovanje podatkov o osebah spada v arhivski teoriji in praksi med zahtevnejše strokovne probleme. Če arhivisti v klasičnih okoljih rešujejo problem obvladovanja oseb v obliki osebnih indeksov ali drugih podobnih seznamov, se v računalniško podprtih sistemih pojavi problem obvladovanja njihovih normativnih vrednosti.

S širjenjem medmrežnih povezav in migracijo podatkov v virtualno okolje se veča število podatkov o osebah s tem pa se manjša natančnost zadetkov ob poizvedovanju oz. pojavi se problem razumevanja razmerij med različnimi osebami kakor tudi med osebami in arhivskim gradivom. Teh kompleksnih strokovnih problemov so se arhivisti lotili na različne načine. Njihove rešitve se zbližujejo v standardiziranih podatkovnih strukturah, ki omogočajo izmenjavo podatkov vključno z njihovimi konteksti. S tem so dejansko ustvarili tudi osnove za vzpostavitev računalniško obvladovanje podatkov o osebah in njihovih povezav oz. kontekstih.

Obvladovanje podatkov o osebah in njihovih kontekstih v programski rešitvi InfoArh temelji na podlagi slovenske arhivske zakonodaje (Zakon o arhivskem gradivu in arhivih in iz njega izvedenih podzakonskih aktov, Zakon o dostopu do informacij javnega značaja, Zakon o varovanju osebnih podatkov) ter na podlagi druge izdaje mednarodnih standardov ISAAR CPF in ISAD(g).

Sama rešitev je v aplikaciji izvedena modularno in to na tak način, da si avtor zapisa lahko v okviru zgornjih izhodišč sam oblikuje lastno podatkovno okolje in lastno namizje. Med dosežke v razvoju aplikacije prištevamo tudi možnost poljubnega in neomejenega medsebojnega povezovanja oseb enakega ali različnih tipov.

Tomislav Šola
Filozofski fakultet u Zagrebu
info@thebestinheritage.com
tsola@ffzg.hr

HERITOLOGIJA ILI OPĆA TEORIJA BAŠTINE

Iz dvaju muzejskih stoljeća u kojima je odnos prema prošlosti bio ili arbitraran ili pak prepušten prestižnim institucijama ušli smo postupno u doba baštine. Širenje i urazličenje djelatnosti koje se bave baštinom i, istovremeno, njihova konvergencija kroz informacijske tehnologije i ulogu u društvu, donijela je potrebu jedinstvene teorijske osnove. Golema konvergencija struka mnogima sliči na opasan vrtlog koji ili ne žele vidjeti ili ga smatraju zlom kojem bi, da ga uvaže, samo pridali značaj i osigurali legitimitet. Tu konvergenciju treba čim prije prepoznati i priznati te staviti u funkciju društvenih ideala i uravnoteženog, održivog razvoja.

Kad heritologija, ako tako zovemo opću teoriju baštine, dobije koherenciju znanosti i prepoznavanje akademske zajednice, njen će sadržaj definirati nova razgraničenja po kojima će objedinjavati osobine informacijskih znanosti. Stajat će tako na vrhu piramide koju čini teorija informacija i pojedinačne, na njoj osovljene opisne discipline. Kao disciplina među informacijskim znanostima, i heritologija se definira kao "disciplinu koja se bavi procesima spremanja i prijenosa informacija". Tako nužno zadire u samu bit svih specijalističkih djelatnosti koje se bave zbiranjem, organizacijom, pohranom, pretraživanjem, interpretacijom i komunikacijom informacija u raznim baštinskim institucijama.
Heritologija je transdiciplinarna teorija cjelovite baštine koja služi razumijevanju nastanka i svrhe baštine te oblika djelovanja i poslanja baštinskih struka. Heritologija se bavi istraživanjem prirode kolektivne memorije i identiteta, istraživanjem društvenih potreba te primjenom stečenih spoznaja na djelovanje struka, institucija i akcija s područja baštine. Cilj heritologije je upotreba baštine u kontinuiranju identiteta. Ona tumači baštinu kao neophodnu mudrost potrebnu za kvalitetni razvoj suvremenog društva.

Kulturni turizam: mogućnosti korištenja prostora kulturnih dobara

Voditeljice: Davoka Pšenica i Vlasta Klarić

14.00-15.30

Damir Demonja (MMTPR). Uprava za sustav turističkih zajednica i selektivne oblike turizma Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka Republike Hrvatske: ustroj i zadaci s posebnim osvrtom na segment kulturnog turizma

Milo Sršen (HTZ). Djelovanje Ureda za kulturni turizam pri HTZ-u

Želimir Laszlo (MDC) i Vlasta Klarić (HGK): Djelovanje Sekcije kulturnog turizma HMD-a i Zajednice kulturnog turizma HGK

Margarita Maruąkić i Aleksandra Uhernik Đurđek (KOMPAS TRAVEL). Doživljaj destinacije kroz kulturne sadržaje

Mladenka Majerić (EVENT) i Đurđa Sorić (MGZ). Događanja u gradu i muzeju

Angelina Danijela Jelinčić (IMO): Uloga drľave u programima kulturnog turizmu: iskustva Velike Britanije, Nizozemske, Italije, Finske i Cipra

15.30-16.00 Odmor

16.00-17.30 Radionice

Vesna Jurić Bulatović (MUO) Planirane aktivnosti MUO za 2005.g.

Maja Weber (GENERALTURIST). Organizacija putovanja na izložbe u Hrvatskoj

Jadranka Vinterhalter (Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb). Muzej suvremene umjetnosti Zagreb: Nova zgrada, nove mogućnosti

Darko Glavan (MIMARA).

Milka Tica (Knjiľnica Medveščak) i Anamarija Starčević Štambuk (IEF):Mislimo i djelujemo zajedno

Maja Rendulić (DINERS CLUB TRAVEL). Dom Ladislava Ružičke

Dragana Lucija Ratković. Projekt “BATANA”

Sažeci:

dr. sc. Damir Demonja
Viši stručni savjetnik za selektivne oblike turizma i razvojne projekte
Uprava za sustav turističkih zajednica i selektivne oblike turizma
Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka Republike Hrvatske

UPRAVA ZA SUSTAV TURISTIČKIH ZAJEDNICA I SELEKTIVNE OBLIKE TURIZMA MINISTARSTVA MORA, TURIZMA, PROMETA I RAZVITKA REPUBLIKE HRVATSKE: USTROJ I ZADACI S POSEBNIM OSVRTOM NA SEGMENT KULTURNOG TURIZMA

Sažetak predavanja za 8. seminar «Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture», Poreč, 24.-26. studenog 2004.

Kako je kulturni turizam proizvod za kojim postoji visoki rast potražnje u svijetu i Europi, njegov razvitak jedna je od strateških orijentacija hrvatskog turizma. Time se obogaćuje sama turistička ponuda, odnosno turistički proizvod, produljuje sezona, povećava potrošnja i privlače bolji tržišni segmenti. Kulturnim turizmom i usvajanjem Strategije razvoja kulturnog turizma od Vlade RH, te konkretnim potezima: osnivanjem Ureda za kulturni turizam i Savjeta za kulturni turizam u svibnju 2004. godine, kao i međuresornom suradnjom ministarstava, onoga mora, turizma, prometa i razvitka RH te kulture RH s Hrvatskom turističkom zajednicom pokušat će se ostvariti niz ciljeva od kojih je jedan od najznačajnijih definiranje preciznih kriterija kod odabira nacionalnih kulturno-turističkih proizvoda.

Namjera ovog predavanja je, u sažetom pregledu, upoznati sudionike s ustrojem Uprave za sustav turističkih zajednica i selektivne oblike turizma Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka RH, njezinim temeljnim zadacima, te osnovnim ciljevima i zadaćama kulturnog turizma.

Hrvatska gospodarska komora
Rooseveltiv trg 2
10000 Zagreb

mr.sc. Vlasta Klarić
Sektor za turizam
vklaric@hgk.hr
tel. 4561 605

Želimir Laszlo
MDC

Djelovanje Sekcije kulturnog turizma HMD-a i
Zajednice kulturnog turizma pri HGK

Nakon dugogodišnje spontane i sporadične suradnje baštinskih institucija i turističke industrije, pokrenuta su dvije inicijative: osnivanje Sekcije kulturnog turizma HMD-a i Zajednice kulturnog turizma pri HGK, kroz koje će suradnja dobiti svoj formalni i sustavni pristup.

Rad će predstaviti poslanje, ciljeve, planove i mogućnosti za međusobnu suradnju članica navedenih udruženja. Sekcija kulturnog turizma HMD-a i zajednica kulturnog turizma HGK bit će ujedno mjesta za promociju razvoja međusobnog povjerenja i potpore kulturnog i turističkog sektora.

Mladenka Majerić, dipl.oecc. , EVENT d.o.o. Zagreb
Đurđa Sorić, prof., Muzej grada Zagreba

DOGAĐANJA U GRADU I MUZEJU

Prema statistikama Turističkog ureda grada Zagreba broj gostiju u gradu se kontinuirano povećava iz godine u godinu. Postavlja se pitanje da li kulturno turistička ponuda grada prati povećanje turističke potražnje te mogu li događanja u gradu zadovoljiti očekivanja posjetitelja ili ih možda i premašiti.

2004. godina bila je plodna različitim događanjima kulturnog turizma poput velikih izložbi (Secesija u Hrvatskoj, Dora Maar i Picasso, 7000 godina perzijske umjetnosti i ostale), uličnih događanja (Cest is d’best – ove godine u dosada najboljem izdanju, Martinje u Zagrebu, Promenadni koncerti na Zrinjevcu, itd.) te kostimiranih događanja (Žive sliku u Muzeju grada Zagreba, Jelačić bal u hotelu Esplanade, Kostimirani razgled grada sa Šenoom i Zagorkom).

Neki od ovih događanja imali su i predznak “po prvi put”. Prvi put grad Zagreb nudi svakodnevne polaske na razgled grada s kostimiranim vodičima, po prvi put Jelačić bal je otvoren za javnost i ulaznice su se nalazile u slobodnoj prodaji, prvi put Žive slike u Muzeju grada Zagreba povezale su se s Kostimiranim razgledom grada i tako zabilježile iznenađujuće velik posjet muzeju ne samo stranih posjetitelja već i građana Zagreba.

Navedena događanja su se pokazala neophodna za kulturno turističku ponudu grada, korisna za posjetitelje ali i građane Zagreba.

Tema ovog izlaganja je primjer suradnje javnog, privatnog i nevladinog sektora na razvoju, promociji i prodaji kulturno turističkih proizvoda te problemi koji se pri tome javljaju, kao i daljnje mogućnosti za stvaranje partnerstva.

Jadranka Vinterhalter
muzejska savjetnica
Muzej suvremene umjetnosti Zagreb

Muzej suvremene umjetnosti Zagreb: Nova zgrada, nove mogućnosti

Muzej suvremene umjetnosti – MSU Zagreb osnovan prije pedeset godina, s bogatom zbirkom hrvatske i inozemne suvremene likovne umjetnosti, smješten u neadekvatnom i skućenom prostoru palače Kulmer na Katarininom trgu 2, nakon više desetljeća različitih projekata i pokušaja da dođe do odgovarajućeg prostora, konačno gradi novu zgradu koju financiraju Ministarstvo kulture RH i Grad Zagreb u omjeru 50:50 %.

Na nacionalnom arhitektonsko-urbanističkom natječaju 1999. izabrano je riješenje arh. Igora Franića, slijedila je izrada izvedbenog projekta u suradnji sa stručnjacima MSU i vanjskim suradnicima, kamen temeljac postavljen je u studenome 2003., a radovi teku planiranom dinamikom.

Za tri godine u Novom Zagrebu bit će dovršen novi muzej, ukupne površine 15.000 m2 od čega 4.800 m2 za izložbene prostore, razrađen prema najnovijim muzejskim standardima, vrhunski tehnološki opremljen, s jednostavnim i funkcionalnim arhitektonskim riješenjima interijera i fasada. Kako muzeji u 21. stoljeću uz uloge edukacijskih i informacijskih centara postaju središta animacije i zabave, novi MSU pružat će raznolike mogućnosti korištenja: od osnovnih muzeoloških funkcija – stalni postav, izložbe, depoi itd., preko javnih sadržaja – restoran, kafeterija, polivalentna dvorana, knjižara, muzejski dučan, do specijaliziranih događanja prema potrebama i zahtjevima kustosa, umjetnika, sponzora i ostalih korisnika.

AKM zgrade kao kulturna dobra - konzervatorska i muzejska dokumentacija

Registriranje, obrada i valorizacija zgrada AKM kao spomenika kulture predmet je obrade muzejske i konzervatorske dokumentacije i obveza koja proizlaze iz odredbi Zakona o muzejima i Zakona o zaštiti i očuvanja kulturnih dobara. U okviru Radionice ukazat će se na dokumentacijske oblike koji se vode u muzejima i u zavodima, te na mogućnosti razmjene podataka između takvih ustanova.
Također će se pokušati predložiti osnove za izradu smjernica za dokumentiranje «AKM» zgrada kao dijela graditeljske baštine koji, s obzirom na svoju specifičnu namjenu, zahtijeva kompleksniji pristup od ostalih građevina te smjernice za osiguranje dostupnosti dokumenata (digitalizacija građe, online baza podataka).

Program:

Kristina Zloušić, Želimir Laszlo: Dokumentacija o nepokretnom kulturnom dobru – muzeju: mjesto susreta i suradnje konzervatora i muzealaca.

Izlaganjem će se nastojati utvrditi polazna arhitektonska dokumentacija potrebna konzervatoru i muzeju i potom njeno korištenje u zaštiti kulturnog dobra i u razradi muzeološkog programa muzeja.

Posebno će se naglasiti točke u kojima dvije struke trebaju surađivati i naznačiti oblici i načini suradnje. Sve će biti ilustrirano primjerima iz konzervatorske i muzejske prakse.

Lana Križaj: AKM zgrade kao kulturna dobra - konzervatorska dokumentacija.

Polazeći od činjenice da su i tzv. «AKM» zgrade, odnosno zgrade u kojima su smješteni arhivi, knjižnice i muzeji u pravilu kulturna dobra (u smislu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, kulturna dobra su i «zgrade, odnosno prostori u kojima se trajno čuvaju ili izlažu kulturna dobra i dokumentacija o njima», bez obzira imaju li same po sebi spomenička svojstva u smislu graditeljske baštine), te s druge strane, obveze muzeja da, sukladno Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja muzejske dokumentacije o muzejskog građi, posjeduju i arhitektonsku dokumentaciju o izgradnji i adaptacijama muzejskog objekta te akt o spomeničkoj valorizaciji funkcije i zgrade, u okviru ove radionice pokušat će se ispitati mogućnost suradnje ovih dviju baštinskih djelatnosti u smislu ostvarivanja zajedničkog cilja – dokumentiranja kulturnog dobra s namjerom njegovog očuvanja.

Na temelju Središnjeg inventara kulturnih dobara utvrditi će se koliko su u praksi provedene odredbe zakona, tj. koliki je broj «AKM» zgrada zaista zaštićen kao kulturno dobro, te koja je razina njihove dokumentiranosti i kakva je dostupnost te dokumentacije.

Dubravka Osrečki: Dokumentiranje muzejskih zgrada

DOKUMENTACIJA U RESTAURIRANJU

VODITELJICA: ANTONINA SRŠA, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb

1. Tanja Mušnjak, Hrvatski državni arhiv, Zagreb
Dokumentacija konzervatorsko-restauratorskih radova na pisanoj baštini
- načini vođenja dokumentacije u središnjem laboratoriju za konzerviranje i restauriranje Hrvatskog državnog arhiva

2. Dubravka Pilipović, Hrvatski državni arhiv, Zagreb
Restauriranje pisane baštine oštećene od plijesni
- dokumentaristički prikaz karakterističnih oštećenja od plijesni i mogućnostima
restauriranja, kao i mjerama zaštite

3. Suzana Njegač, Nacionalna sveučilišna knjižnica, Zagreb
Dokumentacija konzervacije i restauracije knjižnične građe
- kratak osvrt na način dokumentiranja konzervatorsko-restauratorskih radova u Odjelu zaštite i pohrane knjižnične građe u NSK u Zagrebu

4. Iva Čukman, Muzej za umjetnost i obrt,Zagreb
Foto-dokumentacija u restauratorskoj radionici za tekstil u MUO u Zagrebu
- crno-bijela, kolor i digitalna fotografija – prednosti i nedostaci

5. Srećko Budek, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb
Problematika dokumentarne fotografije s aspekta muzejskog fotografa
- fotografska oprema i stvaranje muzejske dokumentacije

6. Mario Braun, Hrvatski restauratorski zavod, Zagreb
Problem digitalne i analogne slike u trajnoj dokumentaciji
- ubrzana promjena u tehnologiji stvara čitav niz problema prilikom trajnog dokumentiranja

7. Jasmninka Podgorski-Antolović, Muzej za umjetnost i obrt,Zagreb
Dokumentacija u restauratorskoj radionici za slikarstvo i polikromnu plastiku
- kratak prikaz načina dokumentiranja konzervatorsko-restauratorskih zahvata

8. Duška Sekulić, Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka
Kategorizacija stanja umjetnina iz fundusa MMSU u Rijeci
- problematika nedostatne do nepostojeće dokumentacije stanja umjetnina i prikaz osmišljavanja i primjene dokumentacijskih modela koji nemaju uporište u praksi

9. Suzana Damiani, ALU,Zagreb, Odsjek za restauriranje i konzerviranje umjetnina
Shema konzervatorsko-restauratorske dokumentacije na ORKU-ALU
- o autorima sheme, razlozima nastanka, koncepcija sheme, primjeri dijelova dokumentacije, prikaz studentske vježbe i seminara

Od projekta do digitalne zbirke

Voditelji Sofija Klarin i Boris Badurina

Cilj je radionice razmotriti elemente projekta digitalizacije u kontekstu organizacijskih i stručnih zahtjeva koji se javljaju pri oblikovanju različitih digitalnih zbirki. Ukazat će se na utjecaj koji projekt digitalizacije može imati na ukupno poslovanje, radne procese, organizaciju i raspodjelu resursa ustanove koja se odluči za takav projekt, na oblikovanje usluga korisnicima i zahtjeve koji se mogu postaviti stručnim radnicima.

U uvodnom će predavanju pojedini aspekti projekta digitalizacije biti razmotreni kroz predstavljanje smjernica za pokretanje projekta digitalizacije. Bit će predstavljena organizacija i provođenje projekta masovne digitalizacija građe u većoj instituciji (Ivanović) kao i specifičnosti projekata digitalizacije manjeg obima (Bosančić, Kovačec, Juričić). Ukazat će se na prednosti i poteškoće sudjelovanja u jednom međunarodnom projektu digitalizacije (Miletić-Drder) te prikazati specifične aspekte digitalizacije gradiva s prozirnih medija (Baričević).

Sadržaj

Boris Badurina
Od ideje do projekta digitalizacije

Jozo Ivanović
Masovna digitalizacija građe

Boris Bosančić
Pilot-projekt oblikovanja digitalne zavičajne zbirke Gradske knjižnice Slavonski Brod pomoću Greenstone programskog paketa

Deana Kovačec
Digitalizacija slikovne građe u Hrvatskom državnom arhivu

Mira Miletić Drder
Sudjelovanje u međunarodnom projektu digitalizacije “AuHu75 Topografske karte Austrougarske monarhije u mjerilu 1:75 000 : uspostava distribuiranog sustava povijesnih karata”

Vedrana Juričić
Digitalizacija građe s izvornika i posrednog medija

Zvonimir Baričević
Digitalizacija gradiva s prozirnih medija

Digitalne zbirke i korisnici

Priređivači radionice (abecednim redom):

Markita Franulić (Muzejsko dokumentacijski centar) mfranulic@mdc.hr
Kluk Giunio (Knjižnice grada Zagreba) kluk.giunio@kgz.hr
Vlatka Lemić (Hrvatski državni arhiv) vlemic@arhiv.hr
Irena Pilaš (Nacionalna i sveučilišna knjižnica) ipilas@nsk.hr
Snježana Spitzmueller (Stručna knjižnica Psihijatrijske bolnice Vrapče) biblioteka@bolnica-vrapce.hr
Radovan Vrana (Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu) rvrana@ffzg.hr

Radionica ima za cilj potaknuti raspravu o odnosu korisnika i postojećih digitalnih zbirki u arhivima, knjižnicama i muzejima. Dosadašnji razvoj digitalnih zbirki u posljednjih desetak godina pokazao je da je osobita pažnja posvećivana raznim organizacijskim, tehničkim, financijskim i drugim problemima oblikovanja digitalnih zbirki, dok je pitanje odnosa korisnika i postojećih digitalnih zbirki postalo aktualnom temom tek u novije vrijeme.

U okviru te teme možemo izdvojiti pitanja: oblici pristupa i ograničenja pristupa digitalnim zbirkama povezani sa svrhom njihova nastanka, očekivana funkcionalnost zbirki, dizajn sučelja (pretraživanje, navigacija itd.), preuzimanje sadržaja u različitim formatima, konverzija građe u druge formate «u letu» i sl., upravljanje prikazima objekata, povezivanje sadržaja jedne zbirke sa sadržajima drugih zbirki (npr. OpenURL i sl.), vrednovanje digitalnih zbirki općenito i ocjenjivanje kvalitete odnosa korisnik-digitalna zbirka.

Među općim pitanjima koja možemo postaviti vezano uz vrednovanje digitalnih zbirki (u knjižnicama, ali i u drugim srodnim ustanovama) nalaze se (prema Saracevicu, 2001): zašto, što, kako i za koga vrednovati?

Neka od pitanja koja je mogu poslužiti za raspravu u radionici su:

• Što znamo o postojećim digitalnim zbirkama i njihovim obilježjima?
• Jesu li definicije digitalnih zbirki s korisnikom u središtu prihvatljivije od drugih koje korisnike nemaju u središtu?
• Što znamo o korisnicima digitalnih zbirki? (Vrednovanje je moguće provesti na nekoliko načina: uz pomoć ankete, promatranjem korisnika, mjerenjem korištenja zbirke, etnografskim studijama, fokus grupama, analizama log datoteka i drugim metodama)
• Što korisnici očekuju od digitalnih zbirki?
• Mogu li korisnici utjecati na razvoj digitalnih zbirki (Vrana, 1999 (AKM3))?

Rad radionice odvijat će se u dva dijela. U prvom dijelu bit će predstavljeni sljedeći prilozi:

1.) Uvod u radionicu i Digitalne zbirke u knjižnicama i korisnici (R. Vrana)

"U ovom će dijelu biti dane uvodne napomene o temi radionice, kao i neke od ideja koje mogu poslužiti za raspravu o odnosu digitalnih zbirki i korisnika. Također će biti razmotreni primjeri odabranih digitalnih zbirki u Hrvatskoj i inozemstvu dostupnih putem interneta, koje će biti komentirane s obzirom na temu radionice i mogućnosti njihovog vrednovanja."

2.) Komisija za automatizaciju - Popis digitalnih zbirki u Hrvatskoj (K. Giunio):

"Komisija za automatizaciju počela je prikupljati podatke o digitalnim zbirkama u arhivima, knjižnicama i muzejima, ali i svim srodnim ustanovama. Namjera je prikupiti i podatke kako su postojeće zbirke nastale, koji su kriteriji odabira grade, na koji je način građa digitalizirana, koji je
softver i hardver korišten, na koji je način građa obrađena, te kako će se pretraživati i koristiti."

3.) Digitalna zbirka Psihijatrijske bolnice Vrapče i korisnici (S. Spitzmueller)

"Praktični pristup realizaciji digitalne zbirke zahtjeva planski i sveobuhvatni pristup. Prvenstveno je za digitalizaciju potrebno dobro poznavati samu zbirku, njezine karakteristike, i namjenu, ali uz to potrebno je poznavati i tehnologiju za njezinu digitalnu realizaciju. Posebnu pozornost valja u tom postupku obratiti na potrebe korisnika. Uspješno ostvarenje digitalne zbirke uz primjena odgovarajuće tehnologije neovisno jesu li to materijalni oblici, slike, fotografije, grafike, zvuk, govor ili tekst, bit će postignut ako se ostvari pravilan omjer između materijalnih sredstava raspoloživih za proces, informatičkog znanja i educiranosti korisnika. Krajnji cilj je ostvarenje zaštite postojeće zbirke, omogućivanje njezine bolje dostupnosti, te olakšanje i unapređenje istraživanja zbirke. "

4.) Digitalne zbirke službenih publikacija i korisnici (I. Pilaš)

"U ovom prilogu bit će predstavljene digitalne zbirke međunarodnih organizacija i digitalne zbirke službenih publikacija vlada pojedinih zemalja. Službene publikacije i državne informacije već su duže vrijeme dostupne na internetu, i u pravilu im je moguće slobodno pristupiti i koristiti njihove sadržaje bez obzira na regionalnu pripadnost. Odabrani uzorak zbirki koje će biti predstavljene može poslužiti za primjer dobro organiziranih digitalnih zbirki, koje imaju pretraživače, građu koja je opisana uz pomoć metapodataka, online kataloge, tezauruse, web lokatore, mogućnosti korištenja dokumenata na više jezika itd."

5.) Digitalne zbirke u arhivima i korisnici : arhivsko gradivo u Hrvatskoj na internetu i korisnici
(V. Lemić)

"Svega pet od četrnaest državnih arhiva u Hrvatskoj ima web stranice, prilično različite s obzirom na količinu predstavljenih informacija i njihovu organizaciju, što ponajviše ovisi o nadležnosti i
opsegu djelovanja pojedinog arhiva. U ovoj će radionici pobliže biti govora o načinima predstavljanja arhivskoga gradiva i informacija o gradivu koje se čuva u njima te mogućnostima njihova pretraživanja."

6.) Digitalne zbirke u muzejima (i korisnici) (M. Franulić)

"U prilogu će biti riječi o projektima EU koji koordiniraju digitalizaciju sadržaja baštinskih
ustanova u različitim europskim zemljama, kriterijima koje preporučuju za provođenje digitalizacije, uputama za digitalizaciju građe i publikacijama vezanim za te teme (djelatnost radne grupe MINERVA, Parmska povelja, Lundska načela). Poseban naglasak pri tome je na pristupu korisnicima. Osim nekoliko primjera kako muzeji u svijetu predstavljaju svoju građu, bit će
govora i o tome kako hrvatski muzeji predstavljaju svoje zbirke, bilo u sklopu projekta Muzeji Hrvatske na Internetu MDC-a, bilo samostalno."

Drugi dio radionice predviđen je za raspravu sudionika radionice uz moguće iznošenje vlastitih primjera, iskustava i pogleda na temu o odnosu digitalnih zbirki i korisnika.

Collection Description / Opis zbirki

1) Goran Zlodi (FFZG): Introduction: Collection-level description and practical challenges

2) Presentation of registers of institutions and collections/fonds in ALM environment (organization, functions, information management, access):

Vlatka Lemić (HDA): Register of archival fonds and collections in Croatia

Alemka Belan-Simić (KGZ), Tinka Katić (NSK), Zdenka Penava (KGZ): Registers of libraries and collections in Croatia

Markita Franulić (MDC): Register of museums, galleries and collections in Republic of Croatia

3) Mirna Willer (NSK): Organization of information about digitized card catalogues

4) Gordon Dunsire (CDLR, Scotland). CroColNet demonstration service*

* Practical collection description will be made during demonstration.
This is the information that participant should bring to the workshop:

• Title of collection
• Brief description of the collection scope and coverage
• Approximate size of collection (number of volumes, objects, etc.) -
• Local identifier code for the collection (shelfmark prefix, etc.)
  

Vrh stranice

  Integracija funkcija i usluga nabave i međuknjižnične posudbe

Sonja Avalon, Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb, savalon@nsk.hr
Vesna Golubović, Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb, vgolubovic@nsk.hr

Izgradnja informacijskog društva pretpostavlja društvo sa rasprostranjenom i svima dostupnom informacijskom infrastrukturom. Novi sustav vrijednosti temelji se na znanju, informacijama, idejama, komunikativnosti i inteligenciji. Globalna informacijska infrastruktura obuhvaća računalno-komunikacijsku podršku i zakonsku regulativu. Time se arhivi, knjižnice i muzeji pretvaraju od tradicionalnih kulturoloških ustanova u suvremene informacijske centre.
Uloga knjižnica kao informacijskih centara postaje složenija, dužne su stalno poboljšavati postojeće usluge i istovremeno razvijati nove.

Na posteru će biti prikazano kako javno dostupni elektronički izvori i baze podataka dostupne u NSK, integriraju izvore za nabavu, informacije za korisnike i uslugu međuknjižnične posudbe. Sadržaj svake od dostupnih baza podataka (npr. Emerald, Springer link, Wiley Inter Science, ScienceDirect, Ebsco host i dr.) utemeljen je na prethodnoj selekciji časopisa prema određenim kriterijima: kriterij izdavača, znanstveno stručna vrijednost, korisnički aspekt ili tržišna vrijednost.

Zahvaljujući tome, posao knjižničara u nabavi unaprijed je obavljen: mikroselekcija – nabava naslova po naslov zamijenjena je makroselekcijom - odabirom cjeline naslova tj. elektroničkog paketa. Ako knjižnica nema pretplatu na sve časopise unutar elektroničkog paketa postoji mogućnost kupnje pojedinog članka putem elektroničke usluge «Article purchasing» ili «Pay Per View» što se može načiniti kroz uslugu međuknjižnične posuudbe. Baze podataka su time promijenile paradigmu nabave i međuknjižnične posudbe i integrirale su te usluge.

Digitalni izvori i korisnici: rezultati ankete studenata NSK o poznavanju i korištenju digitalnih izvora

Mira Bačić, Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb mbacic@nsk.hr
Zagorka Majstorović, Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb zmajstorovic@nsk.hr

Knjižnice, njihova djelatnost i razvoj uvjetovani su korisnicima i njihovim potrebama. Potrebe korisnika se mijenjaju i sve su zahtjevnije. Nužna je preobrazba knjižnica koju pred nju stavlja digitalni svijet i njezini korisnici.
Kako bi knjižnice usredotočile svoje napore na potrebe korisnika elektroničke građe neophodno je provoditi stalna istraživanja korisnika o poznavanju i korištenju informacijskih izvora.

U svakodnevnom radu s korisnicima u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici susrećemo se s različitim razinama znanja i vještina naših korisnika pri pronalaženju informacija u raspoloživim digitalnim izvorima. To je i bio razlog provođenja ankete studenata - korisnika NSK o poznavanju i korištenju baza podataka s cjelovitim člancima (koji su dio digitalnih izvora informacija dostupnih u NSK) kao i o njihovoj zainteresiranosti za edukaciju. U siječnju 2004. anketirano je 530 studenata, a na posteru će biti prezentirani rezultati ankete.

Rezultati ankete trebaju poslužiti za približavanje novih usluga korisnicima, a iskazana zainteresiranost za edukaciju mora potaknuti organiziranu edukaciju korisnika za samostalno korištenje digitalnih izvora.

Zašto volimo tag 702 $4 320 i 702 $4 390?

Ines Cerovac, Sveučilišna knjižnica Rijeka ines.cerovac@svkri.hr

Cilj je prikazati rezultate rada u obradi knjige 16. stoljeća Sveučilišne knjižnice Rijeka s obzirom na jedan od posebnih zahtjeva za obradu stare knjige koji upućuje na «okupljanje jedinica knjižnične građe povezanih s određenom osobom, bez obzira na vrstu udjela u nastanku djela i povijesti opisivanog primjerka».

U ovom radu u središtu pozornosti je «povijest opisivanog primjerka», konkretno, rukopisni i tiskani ekslibrisi prethodnih vlasnika i darovatelja koji su se ranije mogli pronaći samo u napomenama uz kataložni opis jedinice knjižnične građe ili u inventarnim knjigama. Biblioteca civica, spomenička knjižnica u sklopu Sveučilišne knjižnice Rijeka, čiji smo fond obrađivali, u svojim kataložnim zapisima nije imala područje napomena, a u inventarnim knjigama ne postoji rubrika darovatelja. Legati su se tek u posljednjem razdoblju djelovanja Knjižnice (donacija Maylender) izdvajali u posebne zbirke.
Istraživanje povijesti knjižnice temeljilo se isključivo na arhivskim izvorima u kojima se mogu pronaći nepotpuni, sumarni ili samo brojčano izraženi popisi jedinica darovane ili od prethodnih vlasnika naslijeđene knjižnične građe. Za knjižničnu građu 16. stoljeća postoje tri temeljna arhivska dokumenta:
- Inventario e Catallogo della Bibliotheca e delli libri delle congregazioni koje su sastavili su poreski izaslanici Luigi de Orlando i Anselmo Nepomuceni Peri, riječki patriciji i bivši učenici kolegija.Riječka je općina, prema tom popisu, baštinila 1644 naslova u 2570 svezaka),
- Službeni akt o donaciji od 26. listopada 1779. u kojem riječki patricij Giulio de Benzoni navodi da poklanja 900 svezaka),
- te iste godine, 4.02.1779. Giuseppe de Marotti nudi, a dana 23. prosinca kapetansko vijeće prihvaća donaciju njegove privatne knjižnice s katalogom.
O darovateljima i prethodnim vlasnicima, kako smo već prethodno utvrdili, ni u kataložnim zapisima ni u inventarnim knjigama ne možemo pronaći nikakvog traga. Kada se stvarala Biblioteca civica knjižnična građa koja je ulazila u njen fond sagledavala se isključivo kroz njenu uporabnu vrijednost. Trebalo je proći vrijeme da se pojedinačni primjerak knjižnične građe s ekslibrisima, posvetama i marginalijama počne sagledavati kao nositelj informacije o kulturnoj povijesti zavičaja.

Kada smo 1998. godine pristupili obradi knjiga 16. stoljeća u integriranom knjižnično-informacijskom sustavu CROLIST u njemu su već bile uključene mogućnosti opisa pojedinačnog primjerka (bibliografski i pregledni zapis). Omogućena je izrada posebne napomene za ekslibrise, a što je posebno važno i uistinu novum, prethodni vlasnik i darovatelj dobivaju normativni zapis koji se povezuje s bibliografskim i postaje jednom od pristupnica. Po završenoj obradi, mogli smo točno utvrditi koliko i koje su jedinice knjižnične građe pripadale prethodnim vlasnicima i darovateljima.

Već smo ranije utvrdili da se legati dugo vremena nisu fizički odvajali u zasebne zbirke. Budući da sada imamo mogućnost pristupa putem bivših vlasnika i darovatelja, možemo u digitalnom obliku kreirati zbirke prethodnih vlasnika bez fizičkog odvajanja zbirki. Ne moram posebno napominjati da su to ličnosti i institucije izuzetno važne za povijest zavičaja i kolika je korist od digitalne rekonstrukcije njihovih knjižnica.

Uloga akademskih knjižnica u koordiniranoj digitalizaciji tiskanih publikacija za slijepe i slabovidne studente

Dunja-Marija Gabriel, Nacionalna i sveučilišna knjižnica dgabriel@nsk.hr

U okviru Sveučilišta u Zagrebu, na fakultetima i akademijama, djeluje 55 knjižnica. Te akademske knjižnice nisu povezane, međusobno ne surađuju u dovoljnoj mjeri, ne postoji zajednički plan rada i razvoja te ne surađuju s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom kao središnjom knjižnicom sveučilišnog knjižničnog sustava.

Provedbom istraživanja putem anketnog upitnika u akademskim knjižnicama visokoškolskih ustanova u Zagrebu u kojima studiraju slijepe i slabovidne osobe, ispitan je njihov stupanj prilagođenosti potrebama slijepih i slabovidnih studenata.

Podaci dobiveni istraživanjem mogu dati uvid u mogućnost izrade zajedničkog portala unutar sveučilišnog knjižničnog sustava na području Hrvatske, pomoću kojeg bi se mogle osigurati informacijske usluge za sve njegove korisnike na jednak i ravnopravan način.

Navedeno podrazumijeva i sljedeće: nabavu i korištenje prilagođene računalne tehnologije (hardverskih dodataka, softvera za sintezu govora), poznavanje načina izgradnje digitalnih zbirki, omogućavanje pristupa Internetu i dostupnosti digitalnim izvorima informacija za spomenutu studentsku populaciju (prilagodba sadržaja na webu) te educiranje akademskih knjižničara za pružanje pomoći slijepim i slabovidnim osobama pri upotrebi digitalne tehnologije.

Zahvaljujući upotrebi računala i postojanju digitalnih tekstova moguće je izjednačiti uvjete studiranja slijepih i slabovidnih studenata s videćima i olakšati im proces učenja.

Upravljanje otvorenim arhivom : primjer E-LIS-a

Iva Melinščak Zlodi, Institut Ruđer Bošković, Zagreb (imelinsc@irb.hr)
Damir Pavelić, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (dpavelic@efzg.hr)

Sve je veći broj knjižnica i knjižničara koji se uključuju u upravljanje otvorenim arhivima znanstvenih i stručnih radova. Poslovi i zadaci koje uključuje izgradnja i održavanje otvorenih arhiva dijelom su srodni s poslovima pri izgradnji i održavanju digitalnih zbirki uopće (izgradnja baze, odabir sheme metapodataka, odabir sustava za predmetno označivanje, određivanje vrste i formata dokumenata koji će se prikupljati i sl.), a dijelom su specifični te predstavljaju širenje tradicionalnog djelokruga akademskog knjižničara.
Među postojećim otvorenim arhivima možemo razlikovati dvije osnovne vrste s obzirom na kriterij prema kojem se dokumenti prikupljaju. Institucijski arhivi okupljaju sve dokumente koji predstavljaju znanstvenu produkciju neke ustanove, dok predmetno zasnovani arhivi prikupljaju dokumente koji pripadaju određenoj znanstvenoj disciplini ili struci. U oba slučaja najveća se pažnja poklanja prikupljanju članaka iz recenziranih znanstvenih i stručnih časopisa, ali veliku važnost mogu imati i dokumenti koji su rezultati drugih komunikacijskih kanala: radovi iz zbornika sa skupova, prezentacije, posteri, poglavlja iz knjiga, doktorski, magistarski i diplomski radovi i dr. Broj institucijskih arhiva danas višestruko premašuje broj tematskih, a zagovornici otvorenog pristupa općenito se slažu da i dalje treba poticati upravo razvoj distribuirane mreže institucijskih arhiva iz nekoliko razloga: jednostavnije je održavati takve arhive i motivirati autore da pohranjuju svoje radove, ustanove pronalaze interes u tome da u javnosti prikažu rezultate svog rada, olakšaju pristup tim rezultatima i na taj način uvećaju njihov utjecaj.

Ipak, postoje discipline u kojima, zbog specifičnosti uvriježenih načina komunikacije, centralni tematski arhivi još uvijek predstavljaju bolje rješenje. Jedno od takvih područja je i knjižničarstvo te informacijska znanost. Zadaci i problemi na koje nailazimo pri upravljanju tematskim otvorenim arhivima bit će na ovom posteru prikazani na primjeru E-LIS-a (Eprints in Library and Information Science, http://rclis.eprints.org), međunarodnog arhiva za područje knjižničarstva i informacijskih znanosti. Kao zadatak čije je ispunjenje od ključne važnosti za razvoj ovakvog arhiva pokazuje se promocija arhiva i mogućnosti koje on nudi među autorima, ali i pridobivanje podrške stručnih udruženja te značajnih pružatelja sadržaja (uredništava časopisa, zbornika sa skupova i sl.).

Organizacija dostupnosti digitalnih sadržaja
u odnosu na potencijalne korisnike

Blanka Pašagić, Aleksandar Pašagić, Tekstilno-tehnološki fakultet, Zagreb bpasagic@public.srce.hr

Moderne digitalne knjižnice okarakterizirane su velikom količinom podataka koji su dostupni njihovim korisnicima. Jedna od najvećih prednosti te činjenice nalazi se u tome da korisnik s jednog fizičkog mjesta može ostvariti pristup cjelokupnom fondu knjižnice i tako dobiti informaciju koja mu je potrebna. No ova prednost može se ponekad promatrati i kao nedostatak. Naime, u digitalnoj knjižnici nestaje stroge podjele knjižničnih resursa na način na koji je to bilo ostvareno u klasičnim oblicima knjižnica. Često su rezultati pretraživanja zasnovani isključivo na riječima ili izrazima, bez uzimanja u obzir njihova konteksta, odnosno relativne težine izvora iz kojeg su potekli. Tako se može pojaviti problem analogan onome koji se javlja prilikom pretraživanja izvora informacija na Internetu – svi odgovori koje računalo ponudi na određeni upit formalno su točni, ali ne nužno relevantni. Na taj se način korisnika opterećuje «potragom unutar potrage» u svrhu eliminacije nepotrebnih informacija.
Takav problem može se minimizirati uvođenjem prikladno osmišljenog sustava podjele informacija koji bi se pozivao neposredno prije opskrbljivanja korisnika odgovorima na njegov upit. Funkcija takvog sustava, odnosno računalnog programa, bila bi eliminacija nerelevantnih rezultata upita, što bi se činilo na osnovu podataka koje bi o sebi i/ili svojim trenutnim potrebama dao korisnik.
Prednost je sortiranja knjižnog fonda u digitalnoj knjižnici u odnosu na klasičnu u tome što se jedan objekt može istodobno nalaziti u više kategorija, što bi bilo vrlo nepraktično s fizičkim primjercima tiskanih publikacija. Naime, ako jedna knjiga pokriva više interesnih područja, u knjižnici bi se trebalo nalaziti onoliko primjeraka te knjige koliko je tih područja ako se želi osigurati izravan fizički pristup toj knjizi u odnosu na specifični upit. Takav problem ne postoji u digitalnim knjižnicama, budući da istoj informaciji istodobno može pristupiti više korisnika. Postoji velik broj potencijalnih podjela, a odluka o tome koje bi se od njih implementirale ovisi o specifičnim potrebama digitalne knjižnice. Jedan tip podjele zavisi o korisnicima – njihovoj dobi, obrazovanju i sličnim parametrima. Drugi tip podjele razvrstavao bi inventar knjižnice u odnosu na odabrane kriterije, koji mogu uključivati prirodu informacije (popularno ili znanstveno), područje interesa i ograničenje u smislu aktualnosti objavljivanja informacije za koju je izvršen upit. Ovisno o količini građe kojom raspolaže knjižnica i specifičnosti upita njezinih redovitih korisnika, podjela knjižnične građe može biti po volji precizna, a po potrebi i dopunjavati se s vremenom kako bi se održao korak s porastom građe ili pojačanim zahtjevima za specifičnost informacija.

Implementacija odgovarajućeg sustava podjele digitalnih sadržaja dovela bi do povećanja učinkovitosti pretraživanja informacija sa stajališta korisnika, a pozitivno bi se odrazila i na ukupni sustav organiziranja i upravljanja digitalnom knjižnicom.

EJOL - Electronic Journals Online Library http://ejol.irb.hr

Pažur, Ivana; Konjević, Sofija, Institut Ruđer Bošković, Zagreb
ipazur@rudjer.irb.hr
sofija@rudjer.irb.hr

Ideja o izgradnji baze elektroničkih časopisa - EJOL - Electronic Journals Online Library - nastala je još 1997.g., no njena realizacija počela je početkom 2002. godine. Projekt je financiralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa kao jedan od "Projekata primjene informacijske tehnologije".
Cilj projekta je izgradnja baze koja preko jedinstvenog Web sučelja korisnicima omogućava pristup brojnim elektroničkim znanstvenim časopisima dostupnim preko Web-a. Trenutno je dostupno više od 6700 časopisa, a njihov se broj svakodnevno povećava. Posebno su istaknuti hrvatski znanstveni elektronički časopisi koji su uglavnom nepoznati međunarodnoj zajednici. Prikupljanjem elektroničkih časopisa u bazu na jednom mjestu se može pronaći i koristiti cjeloviti tekst radova velikog broja besplatno dostupnih časopisa koji su zbog raspršenosti nepoznati većem broju korisnika. Za svaki naslov dostupan je bibliografski opis.

Funkcioniranje baze zasniva se na kooperativnom unosu podatka knjižnica sudionica projekta. Svaka knjižnica ima vlastito sučelje kao i mogućnost administriranja svoje elektroničke i tiskane pretplate časopisa. Trenutno je uključeno 35 knjižnica čiji knjižničari za vlastitu ustanovu administriraju razinu pristupa cjelovitom tekstu koristeći grafičke simbole. Dodatna mogućnost je označivanje tekuće tiskane pretplate iz koje se može posebno izdvojiti dio financiran od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Na taj način korisnici vide kojim časopisima imaju pravo pristupa na razini matične institucije.
Časopisi se mogu pregledavati po abecedi i prema znanstvenom području čija se podjela temelji na UDK knjižničnoj klasifikaciji. Pretraživati se može prema naslovu, izdavaču, ISSN-u, ključnim riječima na hrvatskom i engleskom jeziku i kratici naslova. Također postoji mogućnost pregledavanja prema referiranosti u sekundarnim publikacijama, a posebno su naznačeni časopisi koji imaju međunarodnu recenziju. Osiguran je i izravan pristup na najnoviji broj časopisa i upute za autore. Moguće je i izravno pretraživanje radova značajnijih izdavača (npr., Elsevier, Wiley, Blackwell).

Uskoro se planira uključenje hrvatskog tiska, kao i elektroničkih arhiva radova, a bit će dostupni i statistički podaci o korištenju baze prema naslovu časopisa, izdavaču, znanstvenom području.

EJOL je baza dostupna svim članovima hrvatske istraživačke i akademske zajednice kao i široj javnosti. Knjižnice koje se žele uključiti u projekt mogu se registrirati na naslovnoj stranici projekta.

Povezanost visokoškolskih/sveučilišnih knjižnica
sa specijalnim knjižnicama:
na primjeru knjižnica iz znanstvene struke arheologije

Tatijana Petrić, Sveučilište u Zadru, Sveučilišna knjižnica, tpetric@unizd.hr


Radno iskustvo stečeno u Sveučilišnoj knjižnici u Zadru i Knjižnici Arheološkog muzeja u Zadru potaknulo me na zaključak da postoji snažna potreba za povezivanjem knjižnica iz određenih struka. Razlozi su sljedeći:

1. nemogućnost cjelovitog informiranja korisnika o tome što knjižnice posjeduju i koji su izvori dostupni (sve vrste informacija o određenoj problematici u srodnim knjižnicama).
2. nedovoljna suradnja među knjižnicama srodnim po znanstvenim strukama iz kojih obrađuju građu (u slučaju navedenih knjižnica riječ je o arheologiji)
3. nemogućnost kooperativne katalogizacije, koordinacije nabave i rješavanja ostalih problema u knjižničnom poslovanju.

Na primjeru navedenih knjižnica i uvidom u ostale muzejske i srodne institucije može se zaključiti da su korisnici knjižnica pri institutima, muzejima i odjelima za arheologiju su iste osobe (muzealci, akademski djelatnici i studenti) koji:
- uglavnom koriste istu literaturu,
- često sudjeluju na zajedničkim terenskim istraživanjima što potiče na objavljivanje (zajedničkih) radova,
- ponekad zajednički izdaju časopise, kataloge itd. (sasvim je uobičajeno da muzealac objavi članak u časopisu Instituta ili Odjela za arheologiju, odnosno profesor tj. djelatnik Odjela za arheologiju u časopisu muzeja).

Uvidom u trenutno stanje Instituta za arheologiju, muzejskih knjižnica, knjižnica Odjela za arheologiju, Knjižnica HAZU, uviđa se nemogućnost da se u cijelosti odgovori na mnoga pitanja korisnika, a postoji i određena problematika u samom knjižničnom poslovanju. Rješenje problema vidim u:

- Integriranom knjižničnom softveru CROLIST-u koji bi takvim knjižnicama omogućio povezanost i suradnju, olakšao knjižnično poslovanje u segmentima nabave, obrade i posudbe građe, a osobito omogućio kooperativnu katalogizaciju i kontinuaciju serijskih publikacija, što je jako važno za Hrvatski skupni katalog serijskih publikacija i Skupni katalog hrvatskih knjižnica, koji na jednostavan način nude cjelovito informiranje korisnika,
- uključivanju institucija koje ne koriste CROLIST preko zajedničkih Web poslužitelja,
- redakciji kataložnih zapisa iz iste struke (u ovom slučaju arheologije) u Sveučilišnoj knjižnici,
- izradi tezaurusa/pojmovnika arheologije kao neophodnog alata knjižničarima za predmetnu obradu knjižne građe,
- zajedničkoj edukaciji knjižničara i korisnika.

Službene publikacije Knjižnice HDA i digitalne srodnice – moguća očekivanja

Stjepan Simara, Knjižnica Hrvatskog državnog arhiva
ssimara@arhiv.hr

Knjižnicu Hrvatskog državnog arhiva (u daljnjem tekstu HDA), koja je započela djelovati u 19. st., unutar građe «zastupaju» časopisi, službene publikacije, novine te knjige. Zbirka službenih publikacija predstavlja inicijalnu zbirku ove knjižnice. Danas nju čine brojna izdanja organizacija koje, u širem povijesnom rasponu (od sredine 19. stoljeća na ovamo), smatramo državnim odnosno službenim tijelima. Zbirka je bibliografski obrađena uglavnom u vidu klasična kataloga na listićima. Kao korisnici ovih publikacija najčešće se pojavljuju sami arhivisti odnosno korisnici arhiva, a koji čine, primjerice, u ukupnu broju realiziranih posudbi u čitaonici za godinu 2003., do 25% korisnika. Namjera je Knjižnice HDA bibliografske podatke o službenim publikacijama učiniti dostupnima na webu.

U HDA postoji trajni interes za službene publikacije koje korespondiraju arhivskom gradivu. Posebnost arhiva je u tome što svojim korisnicima mora staviti na raspolaganje i stara i nova glasila. Prva u funkciji podupiranja zadaća HDA na sređivanju i korištenju arhivskoga gradiva, a druga u funkciji tekućeg poslovanja ustanove i osiguravanja potpore realizaciji funkcije nadzora nad gradivom u nastajanju. Slijedom navedenoga prisutan je interes i za digitalnim oblicima navedenih publikacija budući da on postaje dominantni oblik njihove pohrane.

Kao mogući zaključak nameće se ideja virtualnih (digitalnih) uputnica koje upućuju na «izvorno» smještene digitalne publikacije na mreži kako bi se moglo uspješno odgovoriti sadašnjim i budućim interesima korisnika, a bez suvišna umnažanja knjižničnih poslova.

Mreža znanja i odnosa

Ana Marija Starčević-Štambuk, Institut za etnologiju i folkloristiku – Zagreb ams@ief.hr
Milka Tica Knjižnica Medveščak – Zagreb milka.tica@knjizmed.htnet.hr

Poster donosi pogled na interaktivni pristup međuinstitutskog prenošenja znanja, iskustava i informacija usmjerenog ne samo na izlaganje gradiva i sadržaja, već i na ispunjavanje potreba za suradnjom i druženjem djelatnika raznorodnih institucija.

Svaka od raznorodnih institucija sa svojim suradnicima važan je izvor iskustava, mišljenja, stavova, ideja i drugih informacija za ostale kroz razmjenu doživljaja.
Socijalne interakcije i suradnja djeluju poticajno na motivaciju i aktivnost suradnika u zajedničkom rješavanju zadataka i projekata u cilju pružanja što cjelovitijeg izlaganja pojedinih tema.

Knjiga uz novine – neki poticaji za knjižničarsku struku

Tomica Vrbanc, Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Ured za CIP tvrbanc@nsk.hr

Akcija prodaje knjiga uz novine koju su u ožujku ove godine istovremeno pokrenuli u Hrvatskoj nakladnici dvaju dnevnih listova (Jutarnji list i Večernji list) izazvala je pravu buru u nakladništvu i reakcije koje su se protezale od oduševljenja do protivljenja i osporavanja ove akcije s raznih aspekata: pravnih, marketinških, tržišnih, moralnih itd. U ovom ću radu opisati taj nakladnički fenomen, od pripremne faze projekta, preko početka akcije i njenih rezultata i odjeka, do razvoja i širenja projekta u više nakladničkih nizova (klasici, lektira, dječja književnost… ), uključivanja i drugih novina sa izdanjima na DVD-u. Također, dat ću i kratku usporedbu s inozemnim projektima koji su prethodili ili bili istovremeni navedenim projektima.

Posebnost ove pojave u našem nakladništvu, naime time što se izlaženje knjiga veže uz pojedini broj dnevnih novina i čija je distribucija i prodaja, sa nekim iznimkama, ograničena i vremenski vezana uz distribuciju pojedinog broja novina, predstavlja i poseban slučaj za knjižnice, koji se odražava na kataložnu obradu takvih publikacija. Naime, zbog potpunosti bibliografske informacije, u opisu tih knjiga trebalo bi izraziti povezanost distribucije i prodaje knjige i novina odnosom matične publikacije i priloga, odnosno popisati ih kao popratnu građu. U radu će se obrazložiti prednosti takvog pristupa obradi i prikazati mogućnosti primjene i način funkcioniranja ovih veza u WebPAC-u CROLIST. Usporedit ću i zapise knjiga iz bibliografskih središta u ostalim zemljama u kojima su se odvijale takve akcije.

Kako je distribucija ovih publikacija vremenski ograničena, da bi se njihov sadržaj sačuvao na dulji vremenski period, izložit ću prijedlog nakladnicima za arhiviranje digitalnih matrica (u formatu .pdf) takvih izdanja u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. To bi bio početak uspostave zbirke digitalnih matrica koje bi nakladnici dobrovoljno predavali NSK, s višestrukim mogućnostima korištenja. Pristup i korištenje matrica mogao bi se ograničiti na ciljane grupe korisnika, kao što su osobe s posebnim potrebama, za znanstvene i studijske svrhe, s mogućnošću pristupa samo na pojedinim računalima unutar NSK, itd.
Druga mogućnost korištenja zbirke digitalnih matrica u ovom slučaju bila bi izgradnja javno dostupne zbirke elektroničkih knjiga u suradnji i dogovoru s nakladnicima (i u skladu s mogućnostima koje daju ugovori o autorskim pravima za pojedina izdanja). Pristupom bi takvoj zbirci bio osiguran preko mrežnih stranica NSK i/ili preko njenog Web-PAC-a Pojedini naslovi iz nekih navedenih nizova ovih dvaju nakladnika bili bi svakako dobar početak stvaranja digitalne zbirke tekstova hrvatskih i svjetskih klasika književnosti, na tragu projekta Gutenberg ili projekta Million Book.

Vrh stranice

Početna stranica AKM