Maja Cvitaš
Hrvatska informacijsko-dokumentacijska referalna agencija
Trg maršala Tita 3, 10000 Zagreb
maja.cvitas@hidra.hr

Bojana Dalbelo Bašić
Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu
Unska 3, 10000 Zagreb
bojana.dalbelo@fer.hr

Marko Tadić
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Ivana Lučića 3, 10000 Zagreb
marko.tadic@ffzg.hr

AUTOMATSKO INDEKSIRANJE DESKRIPTORIMA EUROVOCA (AIDE)

Cilj projekta je izrada inteligentnoga sustava za automatsko indeksiranje službenih tekstova na hrvatskom jeziku deskriptorima (preporučenim nazivima) Pojmovnika Eurovoc.

Korištenje jedinstvenog pojmovnika pri sadržajnom označivanju (indeksiranju) službenih dokumenata, informacija i publikacija Republike Hrvatske ključni je element opisa sadržaja svakoga dokumenta i jamstvo njegova bržega pronalaženja u sve većoj količini informacija koju svakodnevno proizvode tijela javne vlasti.

Primjena sustava za automatsko indeksiranje deskriptorima Pojmovnika Eurovoc na svakom mjestu gdje dokument ili informacija nastaje znači:
- jednostavnije korištenje pojmovnika
- podizanje kvalitete sadržajne obrade s obzirom da je obavlja sam autor teksta
- uštedu vremena i napora indeksatora te službi koje obrađuju informacije
- pretraživost dokumenata u svim fazama njihova “životnoga vijeka“ i u svim tijelima javne vlasti s obzirom na jednoznačnu indeksiranost od trenutka njihovog nastanka.

Bolja dostupnost dokumenata kao rezultat procesa sadržajne obrade pridonijet će kvalitetnijem ostvarivanju prava svakog pojedinog građanina na slobodan pristup informacijama. Višejezičnost primijenjenoga Pojmovnika Eurovoc osigurava transparentnost službenih informacija Republike Hrvatske i u međunarodnoj zajednici te omogućuje pretraživanje službene dokumentacije Republike Hrvatske uporabom stranih jezika.

Sustav za automatsko indeksiranje bit će javno dostupan alat za sadržajnu obradu službenih dokumenata te time i dio informacijske infrastrukture tijela javne vlasti Republike Hrvatske. Koristit će bržem i boljem indeksiranju pojedinačnih tekstova pri njihovom nastajanju ali i indeksiranju već postojećih zbirki elektroničkih dokumentacijskih fondova.

Automatskim indeksiranjem javne službene dokumentacije pomoću Pojmovnika Eurovoc izravno se odgovara i na poziv Joint Research Centre Europske komisije (JRC) da se Hrvatska, kao kandidat za priključenje Europskoj uniji, pridruži naporima koji se poduzimaju u svladavanju jezičnih prepreka u procesu proširenja Europske unije.

Dvije se faze rada na projektu

- oblikovanje korpusa tekstova za strojno učenje indeksiranja deskriptorima Eurovoca
- izrada inteligentnoga sustava za automatsko indeksiranje

odvijaju kroz suradnju stručnjaka triju područja djelatnosti čiji su nositelji:
- Hrvatska informacijsko-dokumentacijska referalna agencija (HIDRA) - prikupljanje, obrada i osiguravanje dostupnosti te promidžba javne službene dokumentacije i informacija Republike Hrvatske
- Zavod za elektroniku, mikroelektroniku, računalne i inteligentne sustave Fakulteta za elektrotehniku i računarstvo Sveučilišta u Zagrebu - istraživanja u području umjetne inteligencije, neuronskih mreža, strojnog učenja i dubinske analize podataka i teksta
- Zavod za lingvistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu - istraživanja i briga o jezičnim tehnologijama te izgradnja korpusa tekstova hrvatskoga jezika

Zoran Kirchhoffer
Tehnički muzej, Zagreb
zoran.k@tehnicki-muzej.hr

Kongres ICOM-CC 12.09.-16.09. 2005. Haag
Naša kulturna prošlost-tvoja budućnost

Kongres je okupio 820 učesnika iz 156 zemalja, održavao se u nizozemskom kongresnom centru gdje se na jednom mjestu, zbog velikog broja dvorana, moglo pratiti sve radne grupe kao i plenarne sjednice. Osnovna tema kongresa jest učešće zajednice u zaštiti kulturne baštine.

Budući da sam član radne grupe Metali, pratio sam prvenstveno zbivanja unutar te radne grupe, ujedno su osnovane i podgrupe Tehnička baština i Metal-staklo. Gospodin Degrigny ponovo je izabran za koordinatora grupe Metali. Sve druge radne grupe nalaze se na službenim ICOM-CC stanicama.

Za vrijeme trajanja kongresa u podrumu je organiziran i sajam s prezentacijom nekih znanstvenih metoda konzervacije-restauracije, literaturom, materijalima i drugim pratećim zbivanjima. Ovu sam priliku iskoristio kao i mnogi drugi da po diskontnim cijenama dođem do tako potrebne literature.

Tijekom kongresa bio je organiziran izlet, a učesnici su sami birali što ih interesira. Organizirano je oko 20 ekskurzija koje su išle na ciljana mjesta u Amsterdamu, Leidenu, Haagu, Dordrechtu, Haarlemu i drugim gradovima u blizini.

Za 25 učesnika koji su prvi put bili prisutni, među kojima sam bio i ja, bilo je omogućeno dobivanje stipendije za sudjelovanje koja je potpuno pokrivala troškove.
Oproštajna zabava s kulturnim programom bila je organizirana u predvorju gradske vijećnice.

Šteta što nitko drugi iz Hrvatske nije smatrao da je to vrijedno njihova vremena jer je bilo i dosta kustosa koji prate najnovije trendove.

Sanjica Faletar, Katedra za knjižničarstvo, Filozofski fakultet u Osijeku, sfaletar@ffos.hr
nos

Sanjica Faletar Tanacković
Filozofski fakultet, Osijek
sfaletar@ffos.hr

PROMIŠLJANJA O STRATEGIJI RAZVITKA
ARHIVA, KNJIŽNICA I MUZEJA:
STRANI PREDLOŠCI, DOMAĆA PRAKSA

Rad se zasniva na stanovištu da se arhivi, knjižnice i muzeji ubrajaju među važnije oslonce gospodarskog i kulturnog razvoja društva. Slijedom toga, baštinski sektor privlači sve veću pozornost nacionalnih vlada i međunarodnih tijela koja pokušavaju urediti njihovo uspješno djelovanje, prvenstveno u odnosu na sve intenzivniju primjenu informacijske i komunikacijske tehnologije.

U radu će se nastojati ukazati na važnost izrade strategija razvitka arhiva, knjižnica i muzeja u informacijskom društvu te ukazati na primjere dobre prakse u svijetu. Izdvojit će se i kritički predstaviti najuspješniji strateški dokumenti i inicijative te komentirati polazišta, metodologije i projekti koji su doveli do značajnijih rezultata i uspostavljanja upravljačkih tijela na nacionalnim razinama.

U nastojanju da se uputi na mogućnosti baštinskog sektora u Republici Hrvatskoj, ukazat će se na dosadašnja nastojanja i izdvojiti pristupi i projekti obilježja i rezultati kojih mogu biti poticajni za buduća nastojanja i pripremu strategije razvoja hrvatskih arhiva, knjižnica i muzeja u globalnome informacijskom okruženju.

Irena Kolbas
Etnografski muzej, Zagreb
ikolbas@etnografski-muzej.hr

Muzealizacija jezika

Autorica rada bavi se mogućnostima muzealizacije jezika kao primarnog elementa nematerijalne baštine. Brojnost jezika i govora, lokalnih i individualnih idioma koji se neprestano mijenjaju, muzejskoj struci predstavljaju veliki izazov. Rad će problematizirati moguće teoretske postavke sustavnog i dosljednog muzealiziranja jezika. Dio rada bit će posvećen i jezičnoj slici Hrvatske kao primjeru složenosti teme.

S Lea Lazzarich
Komisija za zaštitu knjižne građe HKD-a
lea.lazzarich@svkri.hr

PREZENTACIJA PROJEKTA «ZAŠTITA STARIH HRVATSKIH NOVINA»

Komisija za zaštitu bibliotečne građe pri Hrvatskom knjižničarskom društvu je 2002. godine pokrenula projekt «Zaštita starih hrvatskih novina». Projekt je nastao iz potrebe da se točno utvrdi stvaran broj očuvanih naslova novina, da se ispita njihova kompletnost i evidentiraju imaoci kako bi se stekao uvid u stanje novinskog fonda na području Republike Hrvatske, odredili prioritetni naslovi i primjerci za zaštitu i konačno da bi se pristupilo njihovoj sveukupnoj sustavnoj organiziranoj zaštiti.

Ovaj rad temeljen je na rezultatima istraživanja koje je provedeno u Republici Hrvatskoj u 50 knjižnica svih vrsta. Dakako, ovim je privedena kraju prva faza u izvedbi projekta, pred nama je sljedeće razdoblje i obilje posla.

Prezentacija je namijenjena upoznavanju hrvatske AKM zajednice s potrebama i prioritetima u sustavnom skupljanju podataka o novinskom fondu nacionalne baštine.

Miroslav Milinović, Nebojša Topolščak, Sveučilišni računski centar, Zagreb;
<damp@srce.hr>

DAMP II
Digitalni arhiv mrežnih publikacija: nova fukcionalnost – novi planovi

U okviru suradnje Sveučilišnog računskog centra (Srce) i Nacionalne i svučilišne knjižnice (NSK) na "Projektu uspostave sustava za preuzimanje i arhiviranje obveznog primjerka hrvatskih mrežnih publikacija" stručni je tim Srca razvio sustav za arhiviranje mrežnih publikacija pod nazivom DAMP (Digitalni Arhiv Mrežnih Publikacija).

Sustav DAMP (ver 1.0) pušten je u rad u studenom 2004. godine, a u punoj je produkciji na računalnoj opremi NSK od srpnja 2005. godine. Istodobno je nastavljena suradnja na daljnjem razvoju i unapređenju rada sustava.

U prvom dijelu izlaganja donosimo kratak opis sustava DAMP. Donosimo njegov fukcionalni model i arhitekturu te objašnjavamo načine njegove uporabe. U drugom dijelu izlaganja donosimo konkretne planove razvoja te pokazujemo dosadašnje rezultate odnosno ostvarena unapređenja sustava.

Ms. Tone Eli Moseid, ABM-utvikling, Norway
Porec, 23. November, 2005

WHEN THREE BECOME ONE: The new cross-sectorial agency in Norway for archives, libraries and museums: plans and perspectives

Norwegian archive, library and museum authority
Archives, libraries and museums (ALM) play an important role in a democracy and in promoting social inclusion because they select, preserve and facilitate the use of various sources of knowledge and information. The common interests of the three constituent sectors have been strengthened by the use of information and communication technology (ICT). ICT provides simplified access to different types of sources, also across the traditional sector boundaries. These factors are the main reason for the establishment of the Norwegian Archive, Library and Museum Authority on 1st January 2003 following the merger of the Norwegian Directorate for Public Libraries, the Norwegian Museum Authority, and the National Office for Research Documentation, Academic and Special Libraries. The Norwegian Archive, Library and Museum Authority is a public institution under the authority of the Ministry of Culture and Church Affairs, but it also works across departmental and other administrative boundaries.

The activities of the Norwegian Archive, Library and Museum Authority are founded on the following basic values: Tolerance, democracy and freedom of speech, the inherent value of culture, the right of access to information, the diversity of culture, social inclusion, universal design, and the effective use of society’s resources.

The Norwegian Archive, Library and Museum Authority’s core areas for the period 2004-2006 are:
Advance learning and collection presentation in archives, libraries and museums, increase online access to knowledge and culture sources and develop and strengthen collection management in the institutions. Identify and further develop regional and local archive facilities, develop new library policies that reflect changes in society, improve the quality of museums by means of the Museums Reform programme, and raise public awareness of the tasks and activities undertaken by the archives, libraries and museums.

Among our main Major Investment Initiatives you will find:
Culture Net Norway - the public gateway to Norwegian culture on the Internet.
The Library Report - a major library report will be presented to the Ministry of Culture and Church Affairs in 2006. This report will draw up the strategic plan for the core areas of future endeavour and development for the whole library sector.
BRUDD The project focuses on the marginal, concealed, controversial and less than pleasant events in our past which we believe are nevertheless an important part of our culture and history. BRUDD aims to challenge both the traditional way the museums address these events, and also their decisions as to which subjects and issues should be considered appropriate, and thus documented and presented in their institutions.
Den kulturelle skolesekken - This is a national initiative for promotion of the fine arts and culture in an educational framework in Norway.
Archives Survey - The Archive Survey project aims to provide a better overview of archival contents and state of preservation, as well as to increase awareness of local and private archival sources.
The Norwegian Digital Library - This project is a five year national program for establishing a digital library. Its vision is to give the public easy access to information and knowledge sources.
The Museum Reform - The Museum Reform aims to reduce the numbers of museum units, to develop national networks, and provide the museum sector with adequate funding.

Dr. Hartmut Prasch, Director of the Museum of Folkart and Tradition
Porcia Castle, 9800 Spittal/Drau, Austria
museum@spittal-drau.at; h.prasch@spittal-drau.at
www.museum-spittal.com

From Local Museum to Regional Information Center – The development of the Museum of Folkart and Tradition Spittal/Drau, Austria

The “Museum of Folkart and Tradition” Spittal/Drau, Austria – a short history

In 1958 seven enthusiastic volunteers interested in history and tradition founded the Museum for the goal to preserve objects and documents and lateron give them back to the public in the form of a permanent exhibition. They started to collect items especially from the alpine areas of western Carinthia which through the years turned out to be one of the biggest ethnographic collections in Austria. Around 25.000 items, from small coins to huge agricultural machines were brought together.

From the start the museum has been leaded and owned by a private association of friends where all the objects are gifts and all the people in charge are enthusiastic volunteers. The city council of Spittal offered the best place in town to build up the permanent exhibition - 2 floors (2.400 m2) in Porcia Castle, one of the most famous Renaissance Pallazzos outside Italy.

Since 1987 the museum is leaded by a museum professional and a scientific assistant, where all other staff are still volunteers (ca. 35).

In 1991 a longterm development concept was made with the goal, to make the museum an information center for the whole western part of Carinthia with the intention to change the “visitors” into “users” of the museum.

The realization steps of this concept will be shown in this presentation:

Total renewing of the presentation focusing on the topic “living and working in the alpine area” in a new user-orientated presentation form, where most of the object can and should be touched and tried out.

Building up a local dezentralized museum puzzle in the region to show special topics of history where they originally happened (The “Museum of Fishing” in an old fisherman’s hut beside the Lake Millstatt, the “Museum of Alpine Farming” in an original alpine hut beside a scenic road in the Nockberge National Park, an old mills ensemble in situ also in the National Park, a documentation of arsenic mining, the history of the most important railway across the alps, the Tauernbahn in the form of a miniature railway.)

Building up an information tools system by using all kinds of modern technology (from touch-screens to 3D-cinema where You can navigate the flight through the valleys of the region on your own)

Developing education tools for kids, adults, pupils and families.

Establishing permanent cooperations with strategic partners (eg. Nationalparks, Kärnten Card, University, Pädagogic Institut, Adults Education Service etc.) which ensures that we are a main factor in tourism as well as an important partner in transforming identification within the local public.

Establishing permanent economic cooperations to ensure the financial fundament of the museum. Nowadays 75% of the annual budget is financed by the Association of Friends of the Museum on its own. This belongs to three main facts: Mainly to the 150 000 paying visitors we have within the “Museum Puzzle”, to the low personal costs because of only two employed and 35 volunteers, and to the sponsorship out of private economy. 25% of the budget are covered by public money from the city and the country government.

As this is a long term development program which is not yet and maybe will never be really finished because whenever you reach the next step new needs immediately appear to be focused the Museum of Folkart and Tradition will stay as an experimentarium for the future. The steps we did yet were right is shown by the awards we got during the last 15 years:

Žarka Vujić
Jadranka Lasić-Lazić
Odsjek za informacijske znanosti
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
zvujic@ffzg.hr
jlazic@ffzg.hr

ŠKOLOVANJE INFORMACIJSKIH STRUČNJAKA I U NJEMU MJESTO ONIH POSEBNO VEZANIH UZ BAŠTINSKE INSTITUCIJE

Visoko obrazovanje u Hrvatskoj od ove akademske godine započinje novi život potpuno u skladu s Bolonjskom deklaracijom. Mnogobrojnim odsjecima i fakultetima na našim sveučilištima pridružio se u tome i Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, na kojem se školuju informacijski i baštinski stručnjaci upravo u profesionalnom području koje predstavljaju članovi skupa AKM. Stoga će u prilogu biti predstavljen Bolonjski proces, njegova povijest i dokumenti. Osobito će biti obrazložena njegova načela, iz kojih su i proistekle četiri teme reforme visokog obrazovanja u Europi: reforma programa u cilju harmonizacije i osiguravanja mobilnosti nastavnika i studenata, priznavanje akademskih diploma, izgradnja sustava za kontrolu kvalitete te osobito važna i aktualna izgradnja sustava cjeloživotnog učenja. Napokon, bit će predstavljen i novi studijski program Odsjeka za informacijske znanosti. Kako je domaćin AKM skupa u 2005. godini HMD i muzejska zajednica, na kraju će biti detaljnije obrazložen trogodišnji dodiplomski studijski program informacijskih znanosti, a koji će ili omogućiti svojevrsnu završnost u području stvaranja i upravljanja muzejskom i baštinskom dokumentacijom ili osigurati nastavak diplomskog studija muzeologije i upravljanja baštinom.

.
Nada Vrkljan-Križić
nada.krizic@zg.htnet.hr

NEMO – PROJEKT BRICKS I PARMSKA POVELJA

BRICKS PROJEKT (EUROPSKOG MUZEJSKOG FORUMA EMF)
I CHARTER of PARMA (PARMSKA POVELJA)

1. Parmska povelja

Dokument je sastavila grupa odabranih predstavnika institucija za kulturu na razini država članica EU u cilju očuvanja i vrednovanja ogromnog bogatstva europske kulturne i zanstvene baštine putem zajedničkog i usklađenog korištenja novih informatičkih baza podataka iz jedne zajedničke baze na razini Europe, što danas omogućuje novo informatičko društvo i razvoj informatičkih tehnologija. Preduvjet za ostvarenje toga cilja je digitalno povezivanje najrazličitijih europskih baza podataka koje se bave kulturom i znanošću u jedinstveni sustav dostupan i razumljiv svim zainteresiranim korisnicima bez obzira na njihovu nacionalnost, dob i spol ili razinu njihove informatičke pismenosti.

Parmskom poveljom reguliraju se pravila ponašanja, te razna kvalitativna i pravno-etička pitanja u vezi s javnim internetskim siteovima, njihovim sadržajima i načinom korištenja, osiguravanje njihove maksimalne dostupnosti i načini zaštite te proširenja mreže na nove zemlje članice i njenog daljeg razvoja.

Krovna institucija koja vodi brigu o mreži je minerva europe (Ministerial Network for Valorising Activities in Digitisation) sa sjedištem u Rimu: MINERVA project - c/o Biblioteca di storia moderna e contemporanea; minerva@beniculturali.it

2. BRICKS

BRICKS je program koji se bavi građenjem i povezivanjem elektroničkih sistema za integrirane usluge namijenjene uzajamnom upoznavanju i korištenju kulturne baštine od strane najrazličitijih korisnika iz struke i šire javnosti, namijenjen izgradnji zajedničke digitalne memorije europske kulturne baštine. Njihove devize su interoperabilnost i kulturalna kooperacija. Ovaj je program proglašen najvažnijim i najinovativnijim ICT projektom Europskog kulturnog teritorija. Projekt predviđa udruživanje postojećih digitalnih baza podataka u jednu zajedničku svima dostupnu Digitalnu knjižnicu, što ustvari pokriva pojmove Digitalni muzeji i Digitalni arhivi, te ostale vidove digitalnih memorija.

BRICKS (CIGLE) je metafora koja simbolizira gradnju tog zdanja u blokovima (cigla do cigle) kako bi se stvorio povezani mrežni sistem internetskih usluga koje će omogućiti međusobne kontakte i razmjenu podataka širokoj mreži europskih kulturnih zbirki putem multimedije i digitalnih dokumenata.

Kako je to ujedno i ključna tema naših AKM-seminara, mislim da je korisno upoznati se s temeljnim postavkama ovog sistema, jer Projekt BRICKS upravo želi pomoći pri oblikovanju i načinu prezentacije takve građe kako bi postala dostupnom što širem krugu ljubitelja i istraživača, stručnoj i laičkoj javnosti.

Detaljne informacije može se naći na internetskoj adresi: http://www.brickscommunity.org/why.html

mr. sc. Hrvoje Stančić
Odsjek za informacijske znanosti
Filozofski fakultet u Zagrebu
hrvoje.stancic@zg.htnet.hr

Elektronički repozitoriji – budućnost očuvanja baštine?

Autor objašnjava koncept elektroničkih repozitorija i područja njihove upotrebe. Zatim analizira preduvjete koje je na institucijskoj razini potrebno zadovoljiti kako bi se mogao uspješno razviti elektronički repozitorij. Pritom razlaže stupnjeve institucijskog razvoja te ih povezuje sa stupnjem razvoja repozitorija te analizira utjecaj povezanosti i razvijenosti organizacijske infrastrukture, tehnološke infrastrukture i resursa na razinu usmjerenosti neke institucije k elektroničkom očuvanju.

Nakon početnih razmatranja i analize autor razlaže strukturu elektroničkog zapisa zbog upoznavanja njegovih elemenata i karakteristika koje utječu na formiranje zahtjeva za očuvanjem. Elektronički repozitorij, odnosno institucija koja uvažava takve zahtjeve i nastoji očuvati elektroničko gradivo na dulji vremenski rok, mora steći povjerenje korisnika da se procesu očuvanja pristupa profesionalno te da se pravovremeno primjenjuju prikladni postupci očuvanja. Zbog toga autor analizira razine na kojima se postupci trebaju primjenjivati kao i karakteristike tih razina.

Naposljetku autor naglašava potrebu za certifikacijom elektroničkih repozitorija te objašnjava oblike i moguće postupke certifikacije, jer se tek postupcima certifikacije mogu strukturirati elektronički repozitoriji prema kvaliteti i institucijskoj usmjerenosti k elektroničkom očuvanju, što predstavlja nužan uvjet za stjecanje povjerenja kod stvaratelja elektroničkog gradiva kao i kod korisnika elektroničkih repozitorija.

Sonja Pigac
Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb
e-mail: spigac@nsk.hr

Tanja Buzina
Nacionalna i sveučilišna knjižnica
e-mail: tbuzina@nsk.hr

Selektivno arhiviranje hrvatskog weba
rezultati i otvorena pitanja

U Digitalnom arhivu Nacionalne i sveučilišne knjižnice arhivirano je do studenoga 2005. godine 1018 naslova hrvatskih mrežnih publikacija.

Analizirana je uspješnost dosadašnjih pobiranja prema vrstama građe, tehničke poteškoće kod pobiranja određenih mrežnih sadržaja, važnost preciznog definiranja granica publikacije.

Nastavak rada na projektu arhiviranja hrvatskoga weba podrazumijeva unapređenje funkcionalnosti sustava, uspostavljanje veće suradnje s nakladnicima na webu, rješavanje pitanja pristupa arhivu općenito te načina trajnog čuvanja sadržaja arhiva.

Radovan Vrana
Odsjek za informacijske znanosti
Filozofski fakultet u Zagrebu
rvrana@ffzg.hr

Sučelja prema digitalnim sadržajima

U općem smislu, sučelja predstavljaju najistaknutiji javni dio nekog informacijskog sustava putem kojeg korisnik ima uvid u njegove funkcije koje namjerava koristiti. Grafička korisnička sučelja najpopularniji su i dominantni oblik interakcije korisnika na World Wide Web-u sa sadržajima digitalnih zbirki, odnosno, digitalnim sadržajima općenito. Važnost korisničkih sučelja pomoću kojih se pristupa digitalnim sadržajima ogleda se u mogućnosti da korisnik ispuni željeni zadatak pronalaska i pristupa informacijama u sklopu informacijskog sustava u skladu sa svojim očekivanjima, željama i potrebama. Grafička korisnička sučelja predstavljaju pristupnu točku velikom broju raznorodnih digitalnih sadržaja, među kojima će za potrebe ovoga rada biti izdvojene digitalne knjižnice. Digitalne knjižnice ne predstavljaju izuzetak kada je riječ o potrebi razvoja kvalitetnih sučelja za pristup digitalnim sadržajima. Uz već postojeću raznolikost knjižnica (prema vrstama, sadržajima, načinu rada itd.), uvid u konkretne primjere postojećih sučelja digitalnih knjižnica na internetu sugerira veliku različitost u pristupu njihovom dizajnu. Načela na temelju kojih nastaju grafička korisnička sučelja brojna su i bilo bi vrlo teško sintetizirati ih na jednom mjestu. Autori poput Galitza sugeriraju načela koja bi trebala biti podlogom dizajnu bilo kojeg sučelja, a to su estetika sučelja, nedvosmislenost vizualnog, konceptualnog i lingvističkog dijela sučelja, kompatibilnost s korisnikom i zadatkom kojega korisnik želi dovršiti, mogućnost povratka na prethodni korak u interakciji itd. Krajnji cilj procesa dizajna kvalitetnog sučelja prema bilo kojoj vrsti sadržaja, njegova je neprimjetnost, odnosno intuitivnost i omogućavanje korisniku da se usredotoči na pristup digitalnim sadržajima. Razvoj sučelja predstavlja sferu interesa različitih područja ljudskih djelatnosti i profesija, od grafičkih dizajnera i programera do psihologa i bibliotekara, te se u skladu s razvojem informacijskih sustava i sama neprestano razvijaju, nudeći korisnicima lošija ili bolja rješenja provedbe interakcije s informacijskim izvorima koji nude digitalne sadržaje.

Rad ima cilj ukazati na određene konceptualne postavke razvoja sučelja i pružiti uvid u nekoliko primjera sučelja koja nastoje odgovoriti na potrebe korisnika kojima su namijenjena.

Voditeljica: Lana Križaj (Ministarstvo kulture, Zagreb)
Sudjeluju: Mario Braun, Marija Gattin, Jozo Ivanović, Sofija Klarin, Dunja Seiter-Šverko, Goran Zlodi

Nacionalni program digitalizacije AKM građe

Unatoč višegodišnjim naporima stručne baštinske zajednice da doprinese boljoj suradnji i međusobnom razumijevanju arhivske, muzejske i knjižničarske struke u okviru globalne informacijske infrastrukture, koji se očituju upravo kroz postojanje AKM seminara, te usprkos nezanemarivim postignućima na području digitalizacije kulturne baštine, uočena je nekoherentnost, fragmentarnost i neekonomičnost ovakvog načina djelovanja.

Iz toga su razloga Nacionalna i sveučilišna knjižnica i Hrvatsko knjižnično vijeće pokrenuli inicijativu za izradu nacionalnog programa digitalizacije arhivske, knjižnične i muzejske građe, te je u lipnju 2005. godine ministar kulture, na prijedlog Hrvatskog arhivskog vijeća, Hrvatskog knjižničnog vijeća i Hrvatskog muzejskog vijeća, imenovao Radnu skupinu čija je zadaća do konca 2005. godine izraditi prijedlog ovoga programa.

Radnu skupinu čini trinaest stručnjaka iz arhivske, muzejske i knjižnične djelatnosti, a njen rad prate i predstavnici Ministarstva kulture.

Radna je skupina do sada izradila prvu inačicu Prijedloga nacionalnog programa digitalizacije AKM građe (autor: Jozo Ivanović, Hrvatski državni arhiv, kolovoz 2005), te su određeni daljnji zadaci koje treba razraditi, a koji će činiti integralne dijelove konačnog dokumenta.

Radna je skupina prepoznala sljedeća pitanja kao ključna:

- kako stvarati/potaknuti stvaranje kvalitetnog digitalnog sadržaja;
- kako stvarati/potaknuti stvaranje kvalitetnih usluga na temelju digitaliziranog sadržaja;
- kako osigurati dugoročnu zaštitu i iskoristivost digitaliziranog i drugog digitalnog sadržaja;
- kako unaprijediti resurse, institucionalne sposobnosti, razmjenu iskustva i znanja.

Na temelju ove prve verzije dokumenta, Radna je skupina svoje zadatke prepoznala u tri aspekta djelovanja:
- Rad na dokumentu strategije odnosno Nacionalnom programu digitalizacije
kao temeljnom prvom produktu,
- Rad na Nacionalnom projektu digitalizacije kao drugoj fazi rada Radne skupine,
- Izrada portala radnog naziva “Hrvatska baština” koji će, u trećoj fazi, biti rezultat Nacionalnog projekta.

Namjera panel rasprave jest informiranje stručne zajednice o pokretanju ove inicijative i postignutim rezultatima. Nacionalni program digitalizacije AKM građe usmjeren je ka formuliranju dugoročne politike digitalizacije, a nastojat će biti poveznicom između dosadašnjih napora struke u oblikovanju i vođenju pojedinačnih projekata digitalizacije i institucionalne podrške, nužne za provedbu programa.

Relevantni dokumenti dostupni su na mrežnim adresama:
http://www.min-kulture.hr/novosti/priopcenja_frp.htm
http://www.min-kulture.hr/naple/hrv/sazeci.htm
http://www.naple.info/supetar/index.htm

Malina Zuccon Martić, Zoran Svrtan

Standardi pedagoške dokumentacije – Dokumentiranje edukativne djelatnosti

Povećana edukativna aktivnost u muzejima i knjižnicama zahtijeva i primjereno vođenje dokumentacije. Kako bismo imali što bolji i potpuniji uvid u sve edukativne aktivnosti potrebno je stvoriti model koji će ih najbolje opisivati. Iz tog modela mogao bi nastati standard za vođenje pedagoške/edukativne dokumentacije u AKM ustanovama. Jedan od rezultata radionice mogao bi biti i projekt koji bi se mogao uputiti Ministarstvu kulture u svrhu izrade kompjuterskog programa za vođenje dokumentacije o ovim aktivnostima.

Restauratorsko-konzervatorska dokumentacija

- popis izlagača, nazivi predavanja i njihov kratki sažetak:

1. Katarina Urem (Gradski muzej Šibenik), Prvi koraci

Nedavno osnivanje i početak radova u restauratorskoj radionici za slikarstvo i polikromiranu skulpturu u Muzeju grada Šibenika.

2. Gordana Car (Hrvatski restauratorski zavod, Zagreb), Primjeri načina vođenja dokumentacije sa stažiranja u Victoria & Albert Muzeju

Općenito o samom Tekstilno-konzervatorskom odjelu V & A, objektima i tretmanima na kojima sam imala priliku raditi, kao i što sve omogućuje pozicija stažiste u jednoj takvoj ustanovi, uključujući obvezna slušanja predavanja i posjete srodnim institucijama u V. Britaniji i inozemstvu, s posebnim naglaskom na način vođenja dokumentacije.

3. Tamara Ukrainčik (ALU, Odsjek za restauriranje-konzerviranje umjetnina, Zagreb), Konzervatorsko-restauratorska dokumentacija radova na slikama „Sv. Lucija“ i „Svi sveti“ iz Župne crkve Presvetog Trojstva u Legradu

Konzervatorsko-restauratorski radovi na slikama i okvirima izvodili su se u sklopu izmještene nastave i restauratorske prakse 1999. godine, te nastave i diplomskih radova od akademske godine 2001./2002. do 2004./2005. Na primjeru tih objekata bit će prezentirana konzervatorsko-restauratorska dokumentacija na način i prema shemi po kojoj se vodi na Odsjeku za restauriranje-konzerviranje umjetnina Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.

4. Martina Kelava (Hrvatski državni arhiv, Zagreb), Dokumentiranje radova na uvezima

Istraživačima arhivske građe uvezi knjiga su značajan izvor podataka. Prije i tijekom restauriranja važno je sačiniti preciznu dokumentaciju i fotodokumentaciju jer metode koje se primjenjuju najčešće zahtijevaju razvezivanje knjige na pojedine listove. Nakon restauriranja knjiga se, kad god je to moguće, preuvezuje u izvorni, restaurirani uvez. Ponekad se prenose tek dijelovi restauriranog uveza na novi. Primjerice, stari majstori često su koristili ručno rađen klajster papir koji se restaurira i dio je novog uveza. U nekim slučajevima radi se u cijelosti novi uvez, te novi klajster papir. Za izradu se koristi ručna metoda oslikavanja po uzoru na stari klajster papir.

5. Dubravka Pilipović (Hrvatski državni arhiv), Restauriranje i dokumentiranje velikih formata

Arhivska građa velikog formata najčešće su zemljopisne karte i planovi, nacrti i atlasi. Osim veličine formata, specifičnost im je raznolikost podloge na kojoj su crtani (pisani), tehnike izrade te različiti stupnjevi oštećenja. Često se na njima nalaze razni naknadni upisi, iscrtavanja i ispravci. Važnost podataka koje sadrže zahtijeva korištenje originala te je važno precizno dokumentirati stanje zatečeno prije restauriranja. Uz fotodokumentaciju potreban je i detaljan opis jer se neka oštećenja na učinjenoj fotodokumentaciji ponekad ne uočavaju jasno prije restauriranja.

6. Andreja Klobučar i Antonina Srša (Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb), Danke
Deutschland ili kako ćemo razraditi bazu u PROMUS-u!

U svibnju ove godine posjetile smo restauratorske radionice za tekstil Bayerisches National Museuma u Münchenu i Germanisches National Museuma u Nürnbergu. Ukratko ćemo iznijeti iskustva i probleme njemačkih kolega, koja su nas potakla na razmišljanje o razradi i dopuni postojeće baze za restauratorsku dokumentaciju u PROMUS-u kojom se koristimo u Muzeju za umjetnost i obrt.

7. Zoran Kirchhoffer (Tehnički muzej, Zagreb), Izvještaj o prisustvovanju na trienalu
ICOM-cc u Nizozemskoj
U prvom planu bila bi glavna tema trienala, a to je suradnja sa zajednicom, s naglaskom na radnoj grupi Metali; zatim kratak izvještaj o radovima, novim podgrupama, prezentacija CD-a, ukratko o radovima drugih grupa i najava ICOM-cc 2008. godine.

Radionica Promicanje kulturnog turizma
Kulturno-turistički sadržaji u e-okruženju

• predstavljanje destinacija i kulturne baštine na turističkim internet stranicama
• Internet stranice baštinskih institucija i njihov značaj za razvoj kulturnog turizma
• upravljanju digitalnim sadržajima

PROGRAM RADIONICE:

Petak, 25. studenoga

11.00-13.00 Radionica: Promicanje kulturnog turizma -Kulturno-turistički sadržaji u e-okruženju
11.00-11.15 Milo Sršen. Prezentacija baštine na Internet stranicama
Hrvatske turističke zajednice
11.15-11.30 Damir Demonja. Strateški ciljevi prezentacije baštine na turističkim web stranicama
11.30-11.45 Želimir Laszlo. Kulturna baština i baštinske ustanove na turističkim web
stranicama
11.45-12.00 Maja Rendulić. Profesionalnim pristupom do pozicioniranja kulturne baštine
12.00-12.15 Ana Kumer. Mogućnost primjerne internet marketinga i promocije s ciljem prezentiranja kulturne baštine:problemi, prijedlozi, rješenja iz prakse
12.15-12.30 Branka Tropp. Špancirfest na webu

Želimir Laszlo

Kulturna baština i baštinske ustanove na turističkim web stranicama

Turizam je veliki svjetski business. Sve veći dio slatke turističke torte otpada na ono što zovemo kulturnim turizmom koji stalno i dalje raste. Hrvatska je turistička zemlja (ili bi to htjela biti) i žarko želi i taj dio kolača. Istovremeno sve veći broj turista odlučuje o destinaciji koju će posjetiti informirajući se na internetu. Bilo bi razumno očekivati da Hrvatska daje sve od sebe ne bi li svoju kulturnu baštinu na internetu prezentirala u najboljem svijetlu i da taj važan (internetski) segment turističke propagande smišljeno promiče i u njega mnogo ulaže. Je li tome tako propituje se na primjerima nekoliko odabranih naših i stranih internetskih turističkih stranica. U power-point prezentaciji navode se primjeri kako svoju kulturnu baštinu na Web stranicama promoviraju Zagreb, Pečuh, Beč, Varaždin, Graz, Trst, Rovinj, Split, Dubrovnik, Osijek, Cres i Otočac.

U zaključku se konstatira loša i neatraktivna prezentiranost kulturne baštine na našim turističkim internetskim stranicama i iskazuje potreba za suradnjom baštinskih ustanova, pojedinaca (kulturnih djelatnika) i turističkih zajednica kako bi se web stranice poboljšale.

Ana Kumer
www.adriatica.net

Mogućnosti primjene internet marketinga i promocije s ciljem prezentacije kulturne baštine: problemi, prijedlozi, rješenja

Kako od turizma i kulture doći do kulturnog turizma s komercijalnom vrijednošću te na koji način koristiti medijske i marketinške kanale internetske komunikacije te jedinstvene tehnološke prednosti ovakvog poslovanja u svrhu prezentiranja turističkih kulturnih sadržaja različim vrstama javnosti? Kako istovremeno predstaviti turističko odredište kao i vrijednosti kulturne baštine te motivacijom javnosti kroz kulturne sadržaje ostvariti konkretnu korist u vidu povećanog broja gostiju? Kako ujedniti internetsku prezentaciju i predstavljanje u tiskanom obliku? Hrvatska sa svojim lokalitetima iz registra UNESCO-ove baštine, uključujući i one s tentativne liste te lokalitete s popisa zaštićenih spomenika i spomenika kulture, u ovom sektoru ima velik potencijal, utoliko više što klimatski uvjeti pogoduju cjelogodišnjem turizmu, posebice na obali i otocima. Uključivanje kulturne baštine u turističku ponudu omogućuje Hrvatskoj da iz pretežno ljetne destinacije preraste u odredište prikladno za turizam u svim modulacijama s naglaskom na korištenju interneta kao sredstva globalne komunikacije koji udaljenosti među kontinentima svodi na beznačajnu zapreku i čini putovanja lako dostupnima svakom. Na tom polju internet agencije imaju očitu prednost pred walking-in poslovnicama. U svom izlaganju adriatica.net će predstaviti primjere promocije hrvatske kulturne baštine na vlastitim web stranicama kao i u marketinškim aktivnostima.

Branka Tropp

Špancirfest na webu

Špancirfest - festival grada Varaždina temeljen je na europskim, kreativnim polazištima event marketinga, te je na taj način postao izvor dodatne vrijednosti - destination branding - grada Varaždina u cjelini. Slojevitost sadržaja, temeljena na bogatoj kulturnoj tradiciji grada, ističe cjelokupni festival i stavlja ga u kontekst jednakih europskih događanja. Ipak, njegova vrijednost i značaj ne ogledaju se samo u ostvarenom publicitetu i turističkom prometu, već i u pozitivnom utjecaju na druge institucije i događaje, koji u njemu, odnosno njegovim sadržajima, pronalaze poticaj za svoje djelovanje.

Ivona Orlić
Musalež 88
52 440 Poreč
052/460-561
e-mail: ivona.orlic@poup.hr; ivona.orlic@pu.htnet.hr

UTJECAJ MASOVNOG TURIZMA NA DOMICILNO STANOVNIŠTVO ISTRE

Masovni turizam možemo promatrati kao temeljno polazište za izučavanje suvremenog istarskog čovjeka. Turizam koji mijenja vizuru Istre, koji mijenja njenu arhitektonsku i urbanu specifičnost, koji mijenja način rada i nužno mentalni sklop, koji tjera ljude sa sela i zemlje u grad, na sigurno? plaćen posao u odijelu. Istarska obala u nekoliko vrlo intenzivnih godina gradnje, u potpunosti gubi identitet malih ribarskih gradića, netaknute prirode, karakterističnih malih kuća na kat s baladurom. Grade se hoteli, apartmanska naselja, kampovi, uređuju se plaže s popratnim ugostiteljskim objektima… Promjenom prirodne specifičnosti i arhitektonskih obilježja Istre, mijenja se i čovjek. Kakav utjecaj ima turizam na Istru i njene žitelje, odnosno u što bi se sve moglo pretvoriti, najbolje možemo iščitati iz Francijevog stiha "turisam uber alles, uber alles/turisam macht frei (album: Mens sana in malvazia Istriana). Rad oslobađa, natpis nad ulaznim vratima u logor smrti, transportiran u današnje vrijeme u Istru te promijenjen u Turizam oslobađa panično upozorava na katastrofalne posljedice. Prvenstveno na radnike u turizmu koji u četiri do pet mjeseci u godini moraju ispuniti uvjete i radne sate kao da rade cijelu godinu. Što ima za posljedicu nevjerojatne prekovremene sate rada koji vrlo često vode u bolest, i pasivnost turističkih djelatnika preo9stali dio godine, što po mom mišljenju potpomaže i kulturna politika regije koja je usredotočena na turističku sezonu i na turiste, zanemarujući domicilno stanovništvo.
Neovisno o obliku turizma, bio on masovni ili elitni, u posljednjih 40 godina identitet pojedinih mjesta (uglavnom na obali), kao i identitet Istre, promijenio se. Lokalno stanovništvo identificira se s mjestom ili zajednicom u kojoj živi. Nailazimo na dualizam lokalno-globalno u susretu lokalnog stanovništva s turistima. Neminovno je da ovaj susret utječe na poimanje sebe u odnosu na stranca, odnosno da dolazi do promjene stavova i mišljenja lokalnog stanovništva. Selo kao identifikacijski faktor sve više mijenja svoje konstante, prilagođavajući se turističkim prohtjevima. Upravo ta dva bitna segmenta turizma: lokalno stanovništvo i turisti, odnosno svakodnevni način života i želje turista stvaraju novi identitet mjesta, šire gledano novi identitet regije.

Mario Slosar:
margus@ekoparkpernat.org

Arhitektonsko-gospodarski kompleks "Grabrovica"

Subject Analysis at the Collection Level
Leaders: Gordon Dunsire and Mirna Willer

Gordon Dunsire
CDLR, Glasgow, UK
g.dunsire@strath.ac.uk

General Introduction to the topic and Examples from the Scottish Collections Network

1. The "general" collection and collections which are not specifically subject-based, using examples from the Scottish Collections Network (SCONE) (http://scone.strath.ac.uk/service/index.cfm).

2. The use of Conspectus for recording the subject strengths of collections, with special reference to Research Collections Online (RCO) (http://scone.strath.ac.uk/rco/index.cfm).

3. The importance of collection-level Dewey Decimal Classification in landscaping the information environment, with reference to the High Level Thesaurus (HILT) project (http://hilt.cdlr.strath.ac.uk/).

Mirjana Vujić
National and University Library, Zagreb
mvujic@nsk.hr

General and specific in the NUL: subject cataloguing of “general” collection and special collections

Tamara Ilić-Olujić
National and University Library, Zagreb
tilic-olujic@nsk.hr

Description of the Postcards Collection, National and University Library and Proposal for its Subject Analysis

Jozo Ivanović
Croatian State Archives, Zagreb
jivanoci@arhiv.hr

Subject Analysis at the Collection Level for Archival Material

Matičnost u AKM zajednicama

Dubravka Osrečki Jakelić
Muzej za umjetnost i obrt
Zagreb
dubravka.osrecki.jakelic@muo.hr

Matičnost u muzejskoj djelatnosti

U sklopu radionice Matičnost u AMK zajednicama tema matičnost u muzejskoj djelatnosti bit prikazana na kroz odredbe
- Zakon o muzejima (NN142/98.) i Pravilnik o načinu i mjerilima za povezivanje u Sustav muzeja Republike Hrvatske (NN120/2002.),
- razine i oblike provedbe poslova matične djelatnosti: matični muzeji prve razine i matični muzeji druge razine, te procese usklađivanje rada matičnosti unutar Sustava muzeja i Vijeća za Matičnu djelatnost,
- iskustva u provedbi matičnosti, odnosno u povezivanju u Sustav muzeja RH.

Maja Jokić
Nacionalna i sveučilišna knjižnica
Zavod za knjižničarstvo
mjokic@nsk.hr

"Matičnost" u suvremenom knjižničnom okruženju

Na radionici će biti govora o definiciji matičnosti na temelju važećeg Zakona o knjižnicama, iz 1997. godine i Pravilnika o matičnosti, iz 2001. Sam naziv "matičnost" razmotrit će se u kontekstu moguće drugačije definicije toga pojma. Naglasak će biti na nejasnoćama u nadležnostima i provođenju "matične djelatnosti" u pojedinim vrstama knjižnica. Razmotrit će se i problem neujednačenosti podjele knjižnica po tipovima. Ponudit će se mogući pravci razvoja kroz nekoliko modela suradnje.

Vlatka Lemić
Hrvatski državni arhiv
vllemic@arhiv.hr

Matični poslovi arhivske službe

Matične poslove arhivske službe u Republici Hrvatskoj, sukladno Zakonu o arhivskom gradivu i arhivima (NN 105/97) i odgovarajućim provedbenim propisima, obavlja Hrvatski državni arhiv (HDA). Poslovi i zadaci HDA kao matične ustanove uključuju planiranje međunarodne suradnje u arhivskoj djelatnosti na državnoj razini, vođenje srediąnjih evidencija arhivske službe, obavljanje stručnog nadzora nad radom područnih državnih arhiva, sudjelovanje u donoąenju propisa u arhivskoj djelatnosti te skrb za obrazovanje i stručno usavrąavanje djelatnika u arhivima. Također, HDA obavlja administrativne i druge poslove za Hrvatsko arhivsko vijeće, Povjerenstvo za polaganje stručnih ispita u arhivskoj struci i Povjerenstva za polaganje ispita za djelatnike u pismohranama u nadležnosti arhiva. Detaljnijim uvidom u navedene aktivnosti u okviru Radionice bit će predstavljena matična djelatnost arhivske službe.

Inventarizacija u muzejima

Voditelji: Dora Bošković, Dubravka Osrečki Jakelić, Goran Zlodi

Uvod

Dubravka Osrečki Jakelić
Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb
dubravka.osrecki.jakelic@muo.hr

Inventariziranje u muzejima
U sklopu radionice govorit će se o određenju samog pojma inventarizacije u kontekstu stručne terminologije muzejske dokumentacije. Zatim, o određenju inventarizacije kao stručnog postupka u obradi muzejske građe u prema odredbama Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja muzejske dokumentacije o muzejskoj građi (NN108/2002.), te o neovisnosti postupka inventarizaciji od alata kojima stvaramo dokumentaciju o muzejskom fundusu.

Primarna dokumentacija

- Spomenka Težak: Inventarizacija u Gradskom muzej Varaždin

- Damir Matošević: Izrada kataloga muzejskih predmeta za arheološku i numizmatičku zbirku u Zavičajnom muzeju grada Rovinja

Sekundarna dokumentacija

- Vesna Dakić:

- Sunčana Erdelji Kantor: Obrada sekundarne dokumentacije i automatizirano preuzimanje hemerotečne građe obrađene u PressCut-u: listopad u Muzeju Mimara

Tercijarna dokumentacija - nazivlje

- Dora Bošković:

- Aleksandra Vlatković: Razrada klasifikacije muzejskih i galerijskih predmeta na primjeru dokumentiranja etnografske građe u Muzeju Slavonije Osijek

Kustos arheolog Damir Matošević
Zavičajnom muzeju grada Rovinja

Izrada kataloga muzejskih predmeta za arheološku i numizmatičku zbirku u Zavičajnom muzeju grada Rovinja

U svom predavanju predstavio bih moja iskustva vezanih uz izradu računalnog kataloga muzejskih predmeta za arheološku i numizmatičku zbirku u Zavičajnom muzeju grada Rovinja. Katalog spada u primarnu muzejsku dokumentaciju i direktno se nadovezuje na inventarnu knjigu muzejskih predmeta. Za razliku od inventarizacije čiji je primarni cilj evidentiranje i primarna obrada predmeta katalogizacija podrazumjeva sveobuhvatnu obradu predmeta temeljenu na načelima struke, što predstavlja preduvijet za daljnju valorizaciju predmeta (izložbe, objava…). Budući da su muzejski predmeti grupirani po određenim smislenim cjelinama(zbirkama) te u svojoj obradi zahtjevaju specifične podatke koji često nisu potrebni kod opisivanja predmeta pohranjenih u drugim zbirkama katalog vodim po zbirkama.
Jedan od bitnijih probleme koji se javlja uz vođenje muzejske dokumentacije je i izrada sigurnosnih kopija i njihova pohrana. Osim klasičnih sigurnosnih kopija skedu kataloga prebacujem u PDF i i kao takvu pohranjujem u poseban direktorij i na CD. Pošto ja jedini koristim ovaj računalni progran ovim se prebacivanjem omogućava i drugima korištenje podataka iz mojih zbirki. Bilo bi zgodno kada bi se jedna kopija baze u PDF formatu pohranila umatični muzej i time dodano osigurala trajnost dokumentacije.

Vrh stranice

Mr. sc. Mira Miletić Drder
Zbirka zemljopisnih karata i atlasa
Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb
mmiletic-drder@nsk.hr

Međunarodni projekti digitalizacije kartografske građe : mogućnosti izgradnje geoinformacijskih sustava temeljenih na različitim zbirkama kartografske građe

Kartografska građa je, prema definicijama, sva građa koja predstavlja u cjelosti Zemlju ili koje drugo nebesko tijelo, a to su: dvodimenzionalne ili trodimenzionalne karte i planovi; digitalne zemljopisne karte; prostorne baze odataka; aeronautičke, nautičke i karte neba; globusi; blok-dijagrami; dijelovi karata; zračne, satelitske i fotografije svemira; snimke dobivene daljinskim istraživanjem; atlasi; slike iz ptičje perspektive itd.

Kartografsku građu u elektroničkom obliku čine: mjesno dostupna građa - karte na CD-ROM-u; daljinski dostupna građa koju čine digitalne i digitalizirane karte i prostorni podaci, kartografski podaci na webu, GIS baze podataka, interaktivni multimedij, 3D vizualizacija (npr. geološki modeli) itd.

Kartografska građa je sastavni dio fondova knjižnica, arhiva i muzejskih zbirki. Zbirke kartografske građe međusobno su različite po strukturi fonda, sadržaju, veličini, ustanovi u kojoj se nalaze, funkciji i namjeni. Digitalizacijom fondova kartografske građe omogućava se stvaranje digitaliziranih zbirki pogodnih za razmjenu i zajedničko korištenje preko web sučelja kako na regionalnom, nacionalnom tako i na međunarodnom nivou. Cilj je projekata digitalizacije ove vrste građe, omogućiti korisnicima knjižnica kao i muzeja i arhiva izravan pristup građi i podacima putem interneta, vlastiti odabir sadržaja i prikaza podataka.

Na posteru bit će prikazan primjer izgradnje geoinformacijskog sustava temeljenog na zbirkama kartografske građe koje su pohranjene i čuvane u različitim institucijama u sklopu zajedničkog međunarodnog projekta okupljanja kartografskih zbirki koje posjeduju topografske karte Austro-Ugarske monarhije (“AuHu75 Topografske karte Austrougarske monarhije u mjerilu 1:75 000”).

Tamara Horvat, Jasmina Plavac i Dina Popović
Hrvatska informacijsko-dokumentacijska referalna agencija (HIDRA), Zagreb
Dina.Popovic@hidra.hr

Arhiva mrežnih dokumenata : prikupljanje, odabir, obrada i pohrana dokumenata sa službenih mrežnih stranica tijela javne vlasti

Prema Zakonu o knjižnicama, svi nakladnici službenih publikacija dužni su besplatno i o svom trošku dostaviti Hrvatskoj informacijsko-dokumentacijskoj referalnoj agenciji (Hidri) jedan primjerak svojih izdanja.

Obveza je Hidre prikupljati i arhivirati i elektroničku građu te je učiniti trajno dostupnom. Želeći svojim korisnicima omogućiti i brz pristup istima, Hidra je počela s prikupljanjem ovih publikacija s mrežnih stranica državnih tijela i izgradnjom svoje digitalne knjižnice.

Susrećući se s problemima manualnog prikupljanja digitalne građe s mrežnih stranica državnih tijela, javila se potreba za informatičkom pomoći pri tom radu. U tu je svrhu pokrenut zajednički projekt Hidre i Srca pod naslovom Arhiva mrežnih dokumenata - Prikupljanje, odabir, obrada i pohrana dokumenata sa službenih mrežnih stranica državnih tijela RH.

Dunja Holcer
Narodna knjižnica i čitaonica Sisak, Dječji odjel
dunjaholcer@hotmail.com

Projekt digitalizacije produkata izložbenih djelatnosti Dječjeg odjela Narodne knjižnice i čitaonice Sisak

U dječjim odjelima narodnih knjižnica izložbe su čest način suradnje s drugim javnim ustanovama, vrtićima i školama. Posebno sa školama jer su izložbe koje dječji odjeli priređuju, većinom osmišljene tako da budu edukativne i korisne učenicima kako nižih tako i viših razreda osnovne škole. Izložbe uvijek pažljivo unaprijed planiramo i nastojimo biti u skladu sa školskim planom i programom. Izložbama prilazimo studiozno, proučavajući literaturu vezanu uz temu, izrađujemo plakate koji su sastavni dio svake izložbe i naposljetku, organiziramo popratna događanja.

Kako po završetku izložbe ostaje dosta materijala u čiju smo izradu uložili mnogo truda i znanja, naš je zaključak bio da trebamo trajno pohraniti te materijale. U početku smo ih pohranjivali na papiru, gomilajući pri tome ogromne količine materijala za koje nismo imali adekvatan način i prostor za čuvanje, zbog čega se, tijekom kratkog vremena, mnogo materijala uništilo i više se ne može koristiti.

Danas je situacija drugačija. Pokrenuli smo projekt digitalizacije produkata izložbenih djelatnosti i na taj način dobivamo ne samo arhivski zapis o događanjima u knjižnici koji ima dugačak vijek trajanja i jednostavan je za korištenje, već i multimedijalni edukativni proizvod koji dajemo na korištenje svima koji imaju potrebe za informacijama o određenoj temi. Osim toga, takav je proizvod i dobra prezentacija vlastitog rada. Dio sadržaja i prevodimo, uglavnom na engleski jezik, u svrhu vlastite promocije.

Na posteru će biti prikazan konkretan digitalni proizvod pod nazivom „Putujemo svijetom - čarolija Irske“.

Zoran Kirchhoffer
Tehnički muzej, Zagreb
zoran.k@tehnicki-muzej.hr

Restauracija zrakoplova Fizir FN-H, 9002/YU-CGO

Prije samog postupka restauracije, u suradnji s kustosom definirane su smjernice zadiranja u osnovnu strukturu materijala, kao i nivo obnove zrakoplova. Avion je restauracijom vraćen u izvorno stanje od 01. 09. 1959., što je utvrđeno dokumentacijom i istraživanjem.

Sama restauracija trajala je od listopada 2003. do svibnja 2004. i obuhvaćala je temeljitu restauraciju-konzervaciju svih glavnih pozicija. Zrakoplov je u čuvaonici bio rastavljen i kao takav bio je pohranjen dugi niz godina te su iste pozicije ujedno i korištene kao glavne, a to su: četiri krila (dva gornja i dva donja), plovci za slijetanje na vodu, razne upornice te trup aviona koji je podijeljen na podpozicije (vodoravni i okomiti pomični i nepomični stabilizator, stajni trap za slijetanje na kopno, pogonska jedinica - motor Siemens Sh 14 A-4 sa sedam cilindara i rasporedom jednostruke zvijezde, 160 KS (119 kW) i drugi manji dijelovi).

Na zrakoplovu su obavljeni sljedeći restauratorski poslovi: popravak i zamjena oštećenih rebara kao i platna na krilima, popravak drvene oplate trupa koja je također presvučena platnom, popravak drvene oplate plovaka, popravak metalne (Cr-Mo tankostijene bešavne cijevi) konstrukcije vodoravnog i okomitog pomičnog stabilizatora kao i zamjena platna, obnova upornica stajnog trapa, obnova i izrada nedostajućih upornica plovaka, izrada nedostajućih spojnih elemenata (vijci, matice, svornjaci, zatege) te odgovarajuća zaštita (kadmiranje), obnova starog vjetrobrana i izrada novog vjetrobrana, izrada nosača kuke za vuču jedrilice, izrada nogostupa hidroverzije i uklanjanje nogostupa kopnene verzije, obnova metalne oplate motora, obnova motora s elisom i ispušnim sustavom.

Nakon svih restauratorsko-konzervatorskih radova zrakoplov je obojan u izvornu nijansu s odgovarajućim oznakama i markerima i kao takav je izložen u zbirci Odjela prometna sredstva, a zbog dvojnosti izvedbe kraj njega je izložen i pripadajući stajni trap kopnene verzije.

U restauraciji ovog zrakoplova Muzej je uz djelatnike koristio i vanjske suradnike zbog specifičnih i specijaliziranih znanja koja su neophodna pri ovako složenim i zahtjevnim restauratorsko-konzervatorskim poslovima.

Sonja Avalon i Vesna Golubović
Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb
savalon@nsk.hr
vgolubovic@nsk.hr

Croatica : nove mogućnosti u pristupu i predstavljanju

Razvojem interneta, posebno weba i pojavom digitalnih knjižnica korisnicima je omogućen pristup u bogatstvo nacionalnih knjižničnih fondova/zbirki. Zadaća knjižnica u procesu približavanja kulturne baštine sastoji se, prije svega, u odabiru kvalitetnih sadržaja/djela te njihovoj digitalnoj reprodukciji.

Analiziran je broj zahtjeva za posudbu knjiga u fondu NSK upućenih međuknjižničnoj službi u određenom vremenskom razdoblju. Na posteru će biti prikazani naslovi iz fundusa stare i rijetke građe - zbirke Croatice odabrani prema kriteriju korisničkih zahtjeva i restrikcija posudbe prema Pravilniku o uvjetima korištenja građe.

Digitalizacijom dijelova zbirke Croatice omogućilo bi se neposredno korištenje i promidžba nacionalne zbirke. Postupci prijenosa građe procesom digitalizacije u potpunosti mijenjaju koncept pristupa i korištenja kulturno-povijesne baštine.

Suzana Njegač
Odjel zaštite i pohrane knjižnične građe
Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb
snjegac@nsk.hr

Skriveno blago pisanog i tiskanog kulturnog nasljeđa Hrvatske u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici

Podsjetimo da Nacionalna i sveučilišna knjižnica prikuplja i čuva najznačajnije pisano i tiskano kulturno nasljeđe Hrvatske. Struktura, materijali, način šivanja i uvezivanja najznačajnije knjižnične građe čuvane u zbirkama Nacionalne i sveučilišne knjižnice ponekad otkrivamo, isključivo, tijekom obavljanja poslova konzervacije i restauracije.
Rad sadrži bitne i nezaobilazne faze snimanja - digitalizacije, fotografiranja i mikrofilmiranja građe - stanja kroz koja knjižnična jedinica prolazi u vrijeme obavljanja konzervatorsko-restauratorskih poslova (prije, tijekom i nakon restauracije) u Odjelu zaštite i pohrane knjižnične građe u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. Kako informacije dobivene tijekom dokumentiranja konzervatorsko-restauratorskih radova čuvati, pobirati i kome ih namijeniti, pitanja su koja bi se otvorila ovim prikazom.

Vrh stranice

Početna stranica AKM