Razmotriti, usvojiti i uvježbati nastavne metode i argumentacijske strategije potrebne za izvođenje nastave filozofije i minimalnu nastavničku kompetenciju.
Cilj kolegija je nadalje raspraviti metodičke scenarije, načine izvođenja i argumentacijske strategije odabranih nastavnih jedinica i tema iz nastavnih programa filozofije i etike. Na temelju kratkih uvodnih izlaganja studenata, otvara se rasprava koja treba propitati stručne i metodičke postupke izlaganja teme, utvrditi alternativne scenarije, pokazati načine otvaranja, vođenja i evaluacije diskusija. Teme obuhvaćaju tri bloka: filozofske discipline, monografske analize filozofskih učenja, obrade filozofskih problema, a što odgovra različitim tipovima nastavnih jedinica iz filozofije i etike.
Razmotriti, usvojiti i uvježbati nastavne metode i argumentacijske strategije potrebne za izvođenje nastave filozofije i minimalnu nastavničku kompetenciju.
Cilj kolegija je nadalje raspraviti metodičke scenarije, načine izvođenja i argumentacijske strategije odabranih nastavnih jedinica i tema iz nastavnih programa filozofije i etike. Na temelju kratkih uvodnih izlaganja studenata, otvara se rasprava koja treba propitati stručne i metodičke postupke izlaganja teme, utvrditi alternativne scenarije, pokazati načine otvaranja, vođenja i evaluacije diskusija. Teme obuhvaćaju tri bloka: filozofske discipline, monografske analize filozofskih učenja, obrade filozofskih problema, a što odgovra različitim tipovima nastavnih jedinica iz filozofije i etike.
1. Odrediti, opisati i razumjeti povezanosti između teorijskog rada na predavanjima, praktičnog rada u seminarima i vježbanja u školama. 2. Odrediti i razumjeti strukturu nastavne komunikacije 3. Uvježbati pripremanje nastavnih jedinica obzirom na potrebnu selekciju gradiva i logičko -znanstvnu strukturiranost predavanja. 4. Uvježbati različite metodičke scenarije s kojima se znanstveno znanje metodički i didaktički oblikuje na primjereni način. 5. Razumjeti, primjeniti i uvježbati razvedenosti i strukturu filozofskog dijaloga. 6. Njegovati i uvježbavati logičku i retoričku kvalitetu iskaza: dobar govor i adekvatna objašnjenja. 7. Uvježbati i savladati različite načine postavljanja problema i vođenja dijaloga. 8. Uvježbati i savladati umijeće poticanja na učenje. 9. Uvježbati adekvatnu neverbalnu komunikaciju koja se tiče boje i visine glasa, govora tijela, kretnji i gestikulacija. 10. Samostalno i kompetentno voditi nastavu komunikaciju i proces izvođenja nastavne jedinice od pripremanja do evaluacije i podrške.
1. Uvodno određenje uzajamnih očekivanja i zahtjeva. Povezanost seminarskog rada s predavanjima, te hospitacijama studenata i samostalnim javnim predavanjima. 2. Uvodno izlaganje i demonstracija obrade nastavne jedinice, analize i diskusije 3. Uz navedene, hotimice apstrakne i opće teme, od četvrtog do četrnaestog susreta, zadaća je uvodničara da načini i izvede logičko-znanstveni i metodički scenarij . Prva takva tema je : Uvođenje u filozofsko mišljenje. Sljedeće teme zadane su samo naslovima. 4. Metafizika 5. Filozofija politike 6. Etika 7. Heraklit 8. Francis Bacon 9. Hobbesova teorija društvenog ugovora 10. Lockeova filozofija politike 11. Sloboda i paternalizam 12. Pravednost 13. Etički smisao kazne 14. Tolerancija 15. Analiza seminarskog rada i zaključna rasprava
1. Stručna literatura ovisi o odabranoj temi za svaki od 3. do 14. susreta. Student sam odlučuje o potrebnoj literaturi, a na konzultacijama brani svoj odabir. Metodička literatura je istaknuta u syllabusu predavanja.
2. Za svaku samostalnu temu uvodnog izlaganja, shodno vlastitom stručnom i metodičkom rješenju, student sam pronalazi dodatnu literaturu i na konzultcijama brani svoj izbor.