Cilj kolegija je: a) u sadržajnom pogledu upoznati studente s najvažnijim misliocima zaslužnim za postavljanje filozofije tehnike kao filozofske discipline (Platon, Kapp, Heidegger, Ellul, Jonas itd.), b) razmotriti vezu filozofije tehnike s drugim projektima koji proizlaze iz »nove etičke kulture«, posebice s bioetikom, njenim razvojnim etapama, postignućima i ulogom koju tehnika i tehnologija imaju pri postavljanju bioetičkih pitanja; c) u metodološkom pogledu cilj je osposobiti studente za kritičke i kreativne doprinose u razmatranju suvremenih tema na području filozofije tehnike, etike i bioetike; c) u praktičkom pogledu pripremiti za suočavanje s pitanjima svakodnevice znanstveno-tehničke civilizacije, razumijevanje naravi suvremene tehnike, kao i mogućnost osposobljavanja studenata za sudjelovanje u javnim raspravama na ovu temu.
Cilj kolegija je: a) u sadržajnom pogledu upoznati studente s najvažnijim misliocima zaslužnim za postavljanje filozofije tehnike kao filozofske discipline (Platon, Kapp, Heidegger, Ellul, Jonas itd.), b) razmotriti vezu filozofije tehnike s drugim projektima koji proizlaze iz »nove etičke kulture«, posebice s bioetikom, njenim razvojnim etapama, postignućima i ulogom koju tehnika i tehnologija imaju pri postavljanju bioetičkih pitanja; c) u metodološkom pogledu cilj je osposobiti studente za kritičke i kreativne doprinose u razmatranju suvremenih tema na području filozofije tehnike, etike i bioetike; c) u praktičkom pogledu pripremiti za suočavanje s pitanjima svakodnevice znanstveno-tehničke civilizacije, razumijevanje naravi suvremene tehnike, kao i mogućnost osposobljavanja studenata za sudjelovanje u javnim raspravama na ovu temu.
1. Upoznatost s predmetom, ključnim pojmovnim i disciplinarnim razlikovanjima te metodama filozofije tehnike 2. Upoznatost s pojedinim temama filozofije tehnike 3. Upoznatost s pojedinim metodologijama filozofije tehnike 4. Osposobljenost za samostalno razmišljanje, argumentiranje i orijentiranje u ključnim dilemama suvremenog čovječanstva, te u svakodnevnim dilemama s kojima se suočavamo u profesionalnom i javnom životu pod utjecajem tehnike 5. Osposobljenost za kompetentno sudjelovanje u raspravama na temu utjecaja tehnike na čovjeka i društvo.
1. Uvodno predavanje o filozofskoj disciplini filozofije tehnike (Franssen, Lohorst, van de Poel, 2018). U uvodnom predavanje prikazat će se osnovna pojmovna razlikovanja na relaciji subjekt - objekt, tehnika - tehnologija, kao i vrste pristupa filozofiji tehnike (analitički versus kontinentalni). 2. Antropološke osnove razvoja tehnike i pregled povijesti tehnike (McNeal 1990). 3. Pregled povijesti filozofije tehnike od prvih rasprava kod Platona i Aristotela, stvaranja pojma tehnike kod Athanasiusa Kirchera i Caspara Schotta, pojava pojma tehnike u njemačkom i francuskom jeziku 18. stoljeća, zasnivanje filozofije tehnike kod Ernsta Kappa. 4. Zasnivanje filozofije tehnike. Ernst Kapp, Grundlinien einer Philosophie der Technik, 5. Filozofija tehnike Martina Heideggera, pregled glavnih djela koja tematiziraju pojam tehnike. 6. Hans Jonas i filozofija tehnike, pregled eseja i članaka koje je objavljivao na temu tehnike, te uloga filozofije tehnike u njegovoj etici. 7. Jacques Ellul, Tehnika ili Ulog veka, Anarhija/Blok 45, Bratstvo iz Erevona, Beograd 2010. 8. Pregled primjene Ellulove sociologije i filozofije tehnike na suvremenu problematiku te rasprava o naravi suvremene tehnike. 9. Uvodno predavanje o konstrukciji znanstvene slike svijeta (F. Bacon i R. Descartes - izabrani tekstovi). 10. Predavanje o odnosnu znanosti i tehnike te njihovoj ulozi u razumijevanju svijeta, čovjek kao biće čije iskustvo svijeta i tehnološki posredovano. 11. Predavanje o obratu na crti znanstveno-tehnološkog napretka koji se očituje u povijesnoj situaciji kada se generički utilitarizam novovjeke znanosti (»ovladavanje prirodom u korist ljudskog roda« – F. Bacon) izokreće u opasnost za opstanak čovječanstva i života uopće (Ellul). U polazištu će se Baconova velika obnova znanosti (instauratio magna) interpretativno povezati s ultimativnim posljedicama koje su nastupile u našem vremenu kao ekološka kriza (V. Hösle) te kao opasnost (zlo)uporabe atomske energije i biotehnologije. 12. Predavanje o problematici novih teorijskih kretanja ne samo u filozofiji tehnike nego i suvremenoj metafizici. 13. Filozofija medija i društvene mreže. Pregled glavnih kritika, prije svega kroz djelo Propaganda Jacquesa Ellula te izbor iz djela Marshalla McLuhana. 14. Rasprava o transhumanizmu (Bostrom), transanimalizmu (E. Anthes) i drugim temama vezanim uz razumijevanje budućnosti naravi tehnike te izmjeni čovjeka. 15. Završno predavanje bit će posvećeno utopijskim i distopijskim scenarijima koje upisujemo u razmatranja budućnosti tehnike. Pregled filozofskih kretanja u analizi tehnike koja odstupaju od tradicionalne rasprave (Peter-Paul Verbeek).
1. Jonas, Hans: Princip odgovornost, Veselin Masleša, Sarajevo, 1990.
2. Hösle, Vittorio: Filozofija ekološke krize, Matica hrvatska, Zagreb, 1996.
3. Heidegger, Martin, »Pitanje o tehnici«, u: Kraj filozofije i zadaća mišljenja, Naprijed, Zagreb, 1996.
4. Kapp, Ernst, Grundlinien einer Philosophie der Technik, DruckundVerlag von George Westermann, Braunschweig, 1877.
5. Jacques Ellul, Tehnika ili Ulog veka, Anarhija/Blok 45, Bratstvo iz Erevona, Beograd 2010.
6. Anthes, Emily, Frankenstein’s Cat, Scientific American/Farrar, StrausandGiroux, New York, 2014.
7. Bostrom, Nick, »The Future of Humanity«, u: Jan-KyrreBergetal. (ur.), New Waves in Philosophy of Technology, PallgraveMcMillan, New York, 2007.
Čatić, Igor, Sintezologijski pogled na povezanost teologije i tehnologije, Nova prisutnost 11 (1/2013).
8. La Mettrie, JulienOffray, Čovjek stroj – Čovjek biljka, Artresor, Zagreb, 2004.
9. Selak, Marija: Ljudska priroda i nova epoha, Breza, Zagreb, 2013.
Redovito pohađanje, jedan pismeni izvještaj o radu sredinom semestra (esej), jedan seminarski rad i usmeni ispit.