Studenti upoznaju načela i metodologiju vrednovanja arhivskoga gradiva. Razvijaju sposobnost za analizu vrijednosti arhivskog gradiva kao informacijskog izvora, evidencije o poslovanju, načinu rada, funkcijama i djelatnosti organizacija i kao kulturnog dobra. Osposobljavaju se za vrednovanje i izlučivanje gradiva te za vođenje akvizicijske politike arhiva.
Studenti upoznaju načela i metodologiju vrednovanja arhivskoga gradiva. Razvijaju sposobnost za analizu vrijednosti arhivskog gradiva kao informacijskog izvora, evidencije o poslovanju, načinu rada, funkcijama i djelatnosti organizacija i kao kulturnog dobra. Osposobljavaju se za vrednovanje i izlučivanje gradiva te za vođenje akvizicijske politike arhiva.
1. Objasniti i tumačiti načela i metodologiju vrednovanja arhivskoga gradiva 2. Razumjeti osnovne metode analize vrijednosti arhivskog gradiva 3. Razumijevati, tumačiti i koristiti arhivsko gradivo kao informacijski izvor 4. Provoditi postupke izlučivanja arhivskoga gradiva 5. Poznavati metode akvizicijske politike arhiva
1. Uvod u kolegij. Razlozi nastanka i svojstva arhivskog gradiva. Pojam vrijednosti. 2. Praksa i metodologije vrednovanja do sredine 20. stoljeća: Jenkinson i Cross Norton 3. Schellenbergova teorija vrednovanja: primarna i sekundarna vrijednost, evidencijska i informacijska vrijednost. 4. Dokumentacijske strategije i Minnesota metoda. 5. Makrovrednovanje i funkcionalan pristup. 6. Arhivi zajednica i vrednovanje, participativno i feminističko vrednovanje. 7. Postmodernistički diskurs i vrednovanje. Postkolonijalno vrednovanje. 8. Suvremene pogledi na definiranje vrijednosti gradiva i vrednovanje. 9. Vrednovanje digitalnog gradiva. 10. Vrednovanje kod stvaratelja. 11. Odnos vrednovanja i akvizicije, vrednovanje gradiva u kontekstu razvoja arhiva. 12. Budućnost vrednovanja? 13. Koncepti arhiva u drugim disciplinama i domenama (filozofija, povijest, sociologija, teorija književnosti, popularna kultura...) 14. Seminarski radovi. 15. Sažetak kolegija.
1. Bernard Stulli (ur.), Priručnik iz arhivistike, Zagreb, 1977.
2. Th. R. Schellenberg, Kriteriji vrijednosti arhivskoga gradiva i Metode izlučivanja spisa, u Moderni arhivi. Principi i tehnika rada, Beograd, 1968: 84-99, 118-157
3. Barbara L. Craig, Archival Appraisal: Theory and Practice. München 2004.
4. Pravilnik o upravljanju dokumentarnim gradivom izvan arhiva (NN 105/2020)
5. Richard Brown, Funkcionalno vrednovanje u Državnom arhivu Kanade, Arhivski vjesnik 41 (1998), str. 51-65.
6. Odabiranje arhivskog gradiva, u: Arhivistički standardi i postupci Državnog arhiva Québeca, Zagreb, HDA, 1994.
7. Hans Booms, 'Uberlieferungsbildung: Keeping Archives as a Social and Political Activity. Archivaria 33, str. 25-33.
8. Judit Elis (ur), Keeping Archives, 2. izd. 1993, str. 157-206.
9. Jozo Ivanović, Vrednovanje elektroničkih zapisa, Arhivski vjesnik 41 (1998), str. 7 21.
10. Terry Cook, Macroappraisal in Theory and Practice: Origin, Characteristics, and Implementation in Canada, 1950-2000, Archival Science 5:2-4 (2005), str. 101-161.
11. Green, M. ”The surest proof”: a utalitarian approach to appraisal. Archivaria 45, 1998
12. Duranti, L. The concept of appraisal and the archival theory. American Archivist 57, 1994.
13. Boles, F.; Greene, M. Et tu Schellenberg? Thoughts on the dagger of American appraisal theory. American Archivist 59, 3, 1996: 298-310
14. Caswell, M.; Cifor, M. From human rights to feminist ethics: radical empathy in the archives. Archivaria 81, 2016: 23-46
15. Cox, R. J. No innocent deposits. Lanham, Maryland, Oxford: Scarecrow, 2004.
16. Samuels, H. W. Who controls the past. American archivist 49, 2, 1986:109-124.
17. Benedict, K. Invitation to a bondfire: reappraisal and deaccessioning of records as collection management tool in an archives – a reply to Leonard Rappaport. American Archivist 47,1, 1984.
18. Caswell, M. On archival pluralism: what religious pluralism (and its critics) can teach us about archives. Archival science 13, 2013: 273-292
19. Cox, R. J. The end of collecting: towards a new purpose for archival appraisal, Archival science 2, 2002.
20. Cumming, K.; Picot, A. Reinventing appraisal. Archives and Manuscripts, 42, 2014: 133 - 145.
21. Foscarini, F. Archival appraisal in four paradigms. In: MacNeil, H. & T. Eastwood, T. (eds.). Currents of archival thinking. Libraries Unlimited, 2017.
22. Gilliland, A. J. Reconceptualizing records, the archive and archival roles and requirements in a networked society. Knygotyra, 63, 2014:17-34.
23. Ham, G. Selecting and appraising archives and manuscripts. Chicago, Society of American Archivists, 1993.
24. Ketelaar, E. Archivalisation and archiving. Archives & Manuscripts, 27(1), 1999: 54-61.
25. Wisniewska-Drewniak, M. Archival appraisal in community archives. //: Wiśniewska-Drewniak, M.; K. Pepłowska, K. Urkunden, Archive, Kontexte, 2022:197-210.
26. Yeo, G. Can we keep everything? The future of appraisal in a world of digital profusion. In: C. Brown. (ed.) Archival futures. London: Facet Publishing, 2018.
27. Frost, Eldon. A weak link in the chain: records scheduling as a source of archival acquisition. Archivaria 33, 1991-92