Segmenti kolegija namijenjeni su stjecanju parametara književne analize, interdisciplinarne analize, tumačnju pojava nacionalne i svjetske književnosti te odabiru odgovarajućega područja za samostalan rad.
Segmenti kolegija namijenjeni su stjecanju parametara književne analize, interdisciplinarne analize, tumačnju pojava nacionalne i svjetske književnosti te odabiru odgovarajućega područja za samostalan rad.
1. opisati razdoblja povijesti svjetske književnosti, komentirati i usporediti njihove glavne značajke te analizirati i kritički prosuđivati postojeće književnopovijesne periodizacije 2. analizirati književne tekstove s obzirom na njihovu pripadnost određenom književnom razdoblju, rodu i vrsti te preispitati utemeljenost postojećih klasifikacija i interpretacija 3. izdvojiti i komentirati relevantna obilježja razdobljâ povijesti hrvatske književnosti, kao i njihove reprezentativne književne tekstove, te kritički prosuđivati o njihovu položaju u europskom i svjetskom kontekstu 4. kategorizirati i analizirati različite oblike komunikacije između hrvatske i inozemnih književnosti i kultura, te objasniti njihovu ulogu u povijesti hrvatske književnosti 5. čitati stručnu literaturu i koristiti se znanstvenom terminologijom na barem dva svjetska jezika 6. samostalno isplanirati i provesti istraživanje te argumentirano izložiti rezultate u pisanom ili usmenom obliku 7. procijeniti vlastite interese i kompetencije i odabrati odgovarajuća područja za nastavak obrazovanja
1. konstitucija kolegija 2. poetika klasicizma 3. književne vrste 4. teorija klasicističke komedije 5. Moliere 6.
Moliereove komedije u kontekstu francuske klasicističke komedije 7. tradicija i klasicistička praksa kazališnih oblika 8. društvena uloga komedije u XVII. i XVIII. stoljeću 9. tematologija 10. frančezarije 11. F. K. Frankopan 12. dubrovačke preradbe 13. Moliere kao kulturni simbol 14. Moliere u suvremenosti 15. evaluacija
1. Mirko Deanović: Dubrovačke preradbe Molièreovih komedija, knjiga prva, Stari pisci hrvatski, knjiga 36, Zagreb, JAZU, 1972. – Predgovor, str. 5–30.
2. Ivo Hergešić: Shakespeare – Molière – Goethe, Zora, Zagreb 1957. – Molière
3. Cvijeta Pavlović: Uvod u klasicizam, Leykam international, Zagreb, 2012., str. 9–41, 52–83, 93–98, 115–116, 253–272.
4. Nicolas Boileau: Pjesničko umijeće, Logos, Split 1982.; Matica hrvatska, Zagreb, 1999.
5. Aristotel: O pjesničkom umijeću, Školska knjiga, Zagreb 2005.
6. Kvint Horacije Flak: Satire i epistule, Matica Zagreb 1958.; Nova stvarnost, Zagreb, 1998.
7. Lada Čale Feldman: Žene pametne, “Književna smotra”, god. L/ 2018, br. 187 (1), str. 5–22.
8. Luc Orešković: Luj XIV. i Hrvati: neostvareni savez, Dom i svijet, Zagreb, 2000.
9. Cvijeta Pavlović: Postmodernistički klasicizam u „Hidrocentrali u Suhom dolu“, u: Prvi Brešanov svibanj. Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa o djelu Ive Brešana, ur. Miranda Levanat-Peričić, Ana Gospić Županović, Sveučilište u Zadru, Zadar, str. 35–53.
10. Dani hvarskoga kazališta: igra i svečanost u hrvatskoj književnosti i kazalištu, knj. 31, Književni krug Split, 2005. – Cvijeta Pavlović: Molièreove svečanosti à la ragusaine, str. 62–75.
11. Lada Čale Feldman: Neuki nauk, višak i manjak: o dubrovačkim preradbama 'Škole za žene' i njezine 'Kritike', «Croatica», Vol. 41, 2018., br. 61, str. 295–307. = Lada Čale Feldman: Onkraj pozornice, Disput, Zagreb, 2019., str. 243–254.
12. Erich Auerbach: Mimeza, Hena com, Zagreb, 2004. – Licemjer, str. 345–378.
13. Sabine Chaouche: L'Art du comédien. Déclamation et jeu scénique en France à l'âge classique, Éditions Honoré Champion, 2001.
14. Roxanne Decker Lalande: Intruders in the Play World, Dynamics of Gender in Molière's Comedies, Fairleigh Dickinson University Press, 1996.