Cilj kolegija je upoznavanje s modelima regulacije i samoregulacije života u ljudskom društvu, odnosno u većim društvenim zajednicama. Kolegij će osigurati osnovni uvid studentima u političke teorije na kojima je utemeljena moderna država, razumijevanje funkcioniranja moderne države, postojećih oblika političke participacije i modela političkog odlučivanja kao i tipove i karakteristike glavnih aktera političke borbe. U kolegiju se tematiziraju i suvremeni izazovi demokracijama, kao što je pojava populizma. U seminarskom dijelu nastava studenti kroz vlastite istraživačke i analitičke projekte vježvaju primjenu teorijski spoznaja na analizu konkretnih političkih fenomena i procesa.
Cilj kolegija je upoznavanje s modelima regulacije i samoregulacije života u ljudskom društvu, odnosno u većim društvenim zajednicama. Kolegij će osigurati osnovni uvid studentima u političke teorije na kojima je utemeljena moderna država, razumijevanje funkcioniranja moderne države, postojećih oblika političke participacije i modela političkog odlučivanja kao i tipove i karakteristike glavnih aktera političke borbe. U okviru kolegija studenti će kroz rad u seminaru stjecati i temeljne vještine pregovaranja, analize interesa pojedinih interenskih skupina te primjenjivati stečena znanja za analizu obilježja i načina djelovanja političkih aktera.
1. Usporediti obilježja liberalno-demokratskih političkih sustava i modele demokratskih političkih poredaka s alternativama 2. Usporediti i analizirati različite političke ideologije 3. Analizirati ulogu različitih vrsta političkih aktera u hrvatskom društvu 4. Primijeniti koncepte i teorije političke sociologije na analizu konkretnih političkih događaja, procesa i aktera kroz terensku nastavu 5. Analizirati elemente i indikatore političkih rascjepa u hrvatsko društvu 6. Primijeniti znanja iz područja sociologije politike u sustavu obrazovanja
1. U okviru predavanja studenti bit će obrađene slijedeće teme: geneza razvoja i osnovna obilježja modernih liberalno-demokratskih političkih sustava, obilježja i uloga aktera političkog djelovanja (političke stranke, grupe za pritisak), teorija društvenih rascjepa, suvremeni populizam, razvoj političkih rascjepa u Hrvatskoj, evolucija hrvatskog stranačkog sustava, ponašanje hrvatskih birača. U seminarskom dijelu nastave studenti će koristeći dostupnu znanstvenu literaturu te druge izvore analizirati neki od aktualnih političkih procesa ili djelovanje pojedinih političkih aktera. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15.
1. Held, David. (1990.). Modeli demokracije. Zagreb: Školska knjiga. Poglavlja: 1. dio: Klasični modeli (27-139), 2. dio: Suvremeni modeli (149-219).
2. Duverger, Maurice. (2001.). Politička sociologija. Zagreb: PanLiber.
3. Bobbio, Norberto. (1992.). Liberalizam i demokracija. Zagreb: Novi liber.
4. Ravlić, Slaven. (2003.). Suvremene političke ideologije. Zagreb: Politička kultura. Poglavlja: 2.1. Liberalizam kao ideologija (38-50), 3.1. Konzervativizam kao ideologija (96-107), 4.1. Socijalizam kao ideologija (144-155), 5.1. Nacionalizam kao ideologija (200-212).
5. Power Point prezentacije predavanja