Cilj je kolegija upoznavanje studenata nefilozofijskih studija s temeljima estetike kao filozofijske discipline koja im pruža opći uvid u
filozofijski pristup umjetnosti. Time se pružaju temeljni filozofijski uvidi u posebne umjetnosti, poput muzike, književnosti, slikarstva,
arhitekture, fotografije, filma itd., a koji se mogu primijeniti u studijima različitih znanosti o umjetnosti, poput filologijskih studija,
komparativne književnosti, povijesti umjetnosti, arhitekture, filmologije, teatrologije itd. Riječ je o filozofijskim razmatranjima
temeljnih estetičkih odnosa na razini objektivističke (predmet) i subjektivističke (akt) estetike, poput lijepog, uzvišenog i ružnog,
sklada i disonance, simetrije i asimetrije, proporcije i disproporcije, pojave (odraza) i fenomena, forme (ideje) i oblika (tvari), genija i
talenta, apstrakcije i realizma te temeljnih estetičkih kategorija, poput zora, percepcije, imaginacije, osjećaja, raspoloženja,
doživljaja, ugode i ukusa. Također, studentima se pruža uvid u činjenicu da kao jedna od temeljnih filozofijskih disciplina estetika
nije vezana uz pojam lijepoga (kako to sugerira kulturni kanon), već uz mogućnost osjetilnog spoznavanja, čime se omogućuje
autonomija estetike od umjetnosti i kulture s jedne, ali i njihova nerazdvojna povezanost, s druge strane. Na taj se način studentima
pružaju i važni argumenti za kritički odnos prema estetici, umjetnosti i kulturi. Kolegij je podijeljen u tri temeljne cjeline (antička i
srednjovjekovna filozofija umjetnosti, novovjekovna i moderna estetika te suvremena i postmoderna estetika).
Cilj je kolegija upoznavanje studenata nefilozofijskih studija s temeljima estetike kao filozofijske discipline koja im pruža opći uvid u
filozofijski pristup umjetnosti. Time se pružaju temeljni filozofijski uvidi u posebne umjetnosti, poput muzike, književnosti, slikarstva,
arhitekture, fotografije, filma itd., a koji se mogu primijeniti u studijima različitih znanosti o umjetnosti, poput filologijskih studija,
komparativne književnosti, povijesti umjetnosti, arhitekture, filmologije, teatrologije itd. Riječ je o filozofijskim razmatranjima
temeljnih estetičkih odnosa na razini objektivističke (predmet) i subjektivističke (akt) estetike, poput lijepog, uzvišenog i ružnog,
sklada i disonance, simetrije i asimetrije, proporcije i disproporcije, pojave (odraza) i fenomena, forme (ideje) i oblika (tvari), genija i
talenta, apstrakcije i realizma te temeljnih estetičkih kategorija, poput zora, percepcije, imaginacije, osjećaja, raspoloženja,
doživljaja, ugode i ukusa. Također, studentima se pruža uvid u činjenicu da kao jedna od temeljnih filozofijskih disciplina estetika
nije vezana uz pojam lijepoga (kako to sugerira kulturni kanon), već uz mogućnost osjetilnog spoznavanja, čime se omogućuje
autonomija estetike od umjetnosti i kulture s jedne, ali i njihova nerazdvojna povezanost, s druge strane. Na taj se način studentima
pružaju i važni argumenti za kritički odnos prema estetici, umjetnosti i kulturi. Kolegij je podijeljen u tri temeljne cjeline (antička i
srednjovjekovna filozofija umjetnosti, novovjekovna i moderna estetika te suvremena i postmoderna estetika).
1. Klasificirati osnovne estetičke pojmove 2. Primijeniti estetičke pojmove na povijesna umjetnička razdoblja 3. Razlikovati estetičke od drugih teorijskih pristupa umjetnosti 4. Povezati antičke, srednjovjekovne, novovjekovne i suvremene estetičke škole. 5. Kritički interpretirati i argumentirano raspravljati o suvremenoj znanstvenoj i stručnoj literaturi iz područja vlastite struke i ostalih društveno-humanističkih znanosti. 6. Objasniti somatsku dimenziju odgojno-obrazovnoga procesa i demonstrirati tjelesnoosviještenu pedagošku taktičnost. 7. Elaborirati svrhovitost korištenja medija u odgojno-obrazovnom procesu iz pedagogijske perspektive.
1. Uvodno predavanje s temeljnim pojmovima. Upoznavanje s ciljevima i sadržajem predavanja, literaturom, načinom rada i strukturom ispita.
2. Platonovo razmatranje položaja umjetnosti i kozmologijski pojam lijepoga
3. Aristotelov hilemorfizam i Akvinčevi transcendental
4. Baumgartenovo osamostaljenje estetike
5. Kantova estetika: lijepo, uzvišeno, sud ukusa
6. Hegelova estetika: umjetnost kao »pojavljivanje duha u izvanjskome«
7. Schopenhauerovo razlikovanje talenta i genija
8. Nietzscheova dionizijsko-apolonijska dijalektika umjetnosti
9. Adornova, Benjaminova i Blochova marksističko-kritička estetika
10. Ortega y Gassetov put u dehumanizaciju umjetnosti
11. Foucautovo estetičko razlikovanje similarnosti i sličnosti
12. Pareysonova formativna estetika
13. Ranciéreova estetika kao »podjela osjetilnoga«, »eksces« i »nesuglasnost«
14. Dantova estetika konceptualnosti
15. Michaudov nagovještaj kraja umjetnosti
1. Platon, Država (osobito X. knjiga)-bilo koje izdanje
2. Aristotel, O pjesničkom umijeću, Školska knjiga, Zagreb 2005.
3. Toma Akvinski, Izabrano djelo, Globus. Zagreb 2005. (str. 126-157)
4. Baumgarten, Aleksandar Gotlib, Filozofske meditacije o nekim aspektima pesničkog dela, BIGZ, Beograd 1985.
5. Kant, Immanuel, Kritika moći suđenja, Jesenski i Turk, Zagreb 2022. (Prvi dio: Analitika estetičke moći suđenja) te u istom izdanju: Goran Sunajko, »Predgovor Kantovoj Kritici moći suđenja«, str. 11-50.
6. Hegel, G.W. F., Predavanja iz estetike, sv. I., Demetra, Zagreb 2011 (Uvod).
7. Schopenhauer, Arthur, O geniju, Cid-nova, Zagreb 2012.
8. Nietzsche, Friedrich, Rođenje tragedije, Matica hrvatska, Zagreb 1997.
9. Adorno, Theodor, Estetička teorija, Nolit, Beograd 1979., ili Benjamin, Walter, Estetički ogledi, Školska knjiga 1986., ili Bloch, Ernst, O umjetnosti, Školska knjiga, Zagreb 1981. (jedno od djela)
10. Ortega y Gasset, Dehumanizacija umjetnosti, Litteris, Zagreb, 2007.
11. Foucault, Michel, Ovo nije lula? Meandarmedia, Zagreb 2011.
12. Danto, Arthur, Nasilje nad ljepotom: estetika i pojam umjetnosti, MSU, Zagreb 2007
13. Rancière, Jacques, Sudbina slika; Podela čulnog: estetika i politika, Centar za medije i komunikacije, 2013. i Rancière, Jacques, Nesuglasnost: politika i filozofija, Fakultet političkih znanosti, Zagreb 2015.
14. Michaud, Yves, Umjetnost u plinovitu stanju: ogled o trijumfu estetike, Ljevak, Zagreb 2004.
15. Croce, Benedetto, Estetika kao znanost izraza i opća lingvistika : teorija i historija, Globus, Zagreb 1991.
16. Čačinovič, Nadežda, Estetika, Naprijed, Zagreb 1988.
17. Damnjanović, Milan, Estetika i razočaranje, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb 1970.
18. Dessoir, Max, Estetika i opća nauka o umjetnosti, Veselin Masleša, Sarajevo 1963
19. Ecco, Umberto, Povijest ljepote, Hena com, Zagreb 2004.
20. Eco, Umberto, On ugliness, Rizzoli, Ney York 2007
21. Eco, Umberto, Estetički problem u Tome Akvinskoga, Globus, Zagreb 2001.
22. Erjavec, Aleš, Ljubav na poslednji pogled: avangarda, estetika i kraj umetnosti, Orion Art, Beograd 2013
23. Finci, Predrag, Estetska terminologija, Antiberbarus, Zagreb 2014.
24. Finci, Predrag, Što se sviđa svima: komentari uz Kantovo shvaćanja umjetnosti, HFD, Zagreb 2019.
25. Focillon, Jacques, Život oblika, Rako & Rako 1995.
26. Goodman, Nelson, Jezici umjetnosti: pristup teoriji simbola, Kruzak, Zagreb 2002
27. Grlić, Danko, Estetika I-IV,Naprijed. Zagreb 1974-79.
28. Grasi, Ernesto, Teorija o lepom u antici, Srpska književna zadruga, Beograd 1974.
29. Jenks, Chris (ur.), Vizualna kultura, Jesenski i Turk, Zagreb 2002
30. Marcuse, Herbert, Estetska dimenzija: eseji o umjetnosti i kulturi, Školska knjiga, Zagreb 1981.
31. Millet, Catherine, Suvremena umjetnost, MSU, Zagreb 2004.
32. Pareyson, Luigi, Teorija formativnosti, Demetra, Zagreb 2008.
33. Petrović, Sreten, Marksistička estetika : kritika estetičkog uma, BIGZ, Beograd 1979.
34. Sunajko, Goran, Estetika ružnoga, Breza, Zagreb 2018.
35. Šuvaković, Miško, Pojmovnik suvremene umjetnosti, Horetsky, Zagreb 2005.
36. Tatarkijevič, Vladislav, Historija šest pojmova, Nolit, Beograd 1980.
37. Vattimo, Gianni, Kraj moderne, Matica hrvatska, Zagreb 2000.