Cilj je kolegija studentima pružiti uvid u izbor iz značajnijih (prvenstveno teorijskih, ali i književnopovijesnih) rasprava o fantastici i fantastičnom kao žanrovskoj odrednici, ali i pojavi koja se prepoznaje neovisno o žanru, te u njihovo pozicioniranje u kontekstu književne i medijske teorije 20. i 21. stoljeća.
Polazeći od fenomena koji im je većinom poznat iz vlastitog čitateljskog, slušateljskog, gledateljskog i igračkog iskustva, studenti će se osvijestiti o njegovoj izazovnoj neuhvatljivosti i brojnim problemima što ga istraživačko hvatanje s njim ukoštac otvara, istovremeno dolazeći na pozadini te problematizacije u dodir s temeljnim pojmovima i problemima književne teorije i graničnih područja što ih ona dijeli s teorijom (novih) medija.
Polaznici kolegija upoznat će se s inicijalnim naporima da se fantastična književnost omeđi kao žanr, koji su otkrili svu složenost naizgled samorazumljivog pojma, kao i kritičkim recepcijama i revalorizacijama njihovih postignuća. Pozornost će se potom usmjeriti srodnim žanrovima/odrednicama, pokušajima da se jasno odvoje od fantastike ili podvedu pod nju kao podžanrovi, te distinktivnim obilježjima (strukturnim, recepcijskim, historijskim) koja su se u tim raspravama artikulirala. Konačno, zaokruživši žanrovsku problematiku, studenti će se usmjeriti pitanjima što se iz perspektive postklasične i transmedijske naratologije mogu postaviti s jedne strane o učincima fantastičnih pripovijesti, a s druge strane o specifičnostima njezina udomljavanja u drugim medijima (posebice filmu i novim medijima).
Na podlozi bogatog korpusa klasika svjetske i hrvatske fantastične književnosti, te srodnih ostvaraja na filmu i u novim medijima, studenti će tako dodatno unaprijediti svoje (književno)teorijske kompetencije (šireći spoznaje vezane za naratologiju, teorije žanra i recepcije, politiku književnosti te problematiku transmedijskog povezivanja književnosti i drugih medija) koje će im koristiti ne samo u susretu s fantastičnim pripovijestima, nego i u daljnjem književnoteorijskom i književnopovijesnom obrazovanju.
Cilj je kolegija studentima pružiti uvid u izbor iz značajnijih (prvenstveno teorijskih, ali i književnopovijesnih) rasprava o fantastici i fantastičnom kao žanrovskoj odrednici, ali i pojavi koja se prepoznaje neovisno o žanru, te u njihovo pozicioniranje u kontekstu književne i medijske teorije 20. i 21. stoljeća.
Polazeći od fenomena koji im je većinom poznat iz vlastitog čitateljskog, slušateljskog, gledateljskog i igračkog iskustva, studenti će se osvijestiti o njegovoj izazovnoj neuhvatljivosti i brojnim problemima što ga istraživačko hvatanje s njim ukoštac otvara, istovremeno dolazeći na pozadini te problematizacije u dodir s temeljnim pojmovima i problemima književne teorije i graničnih područja što ih ona dijeli s teorijom (novih) medija.
Polaznici kolegija upoznat će se s inicijalnim naporima da se fantastična književnost omeđi kao žanr, koji su otkrili svu složenost naizgled samorazumljivog pojma, kao i kritičkim recepcijama i revalorizacijama njihovih postignuća. Pozornost će se potom usmjeriti srodnim žanrovima/odrednicama, pokušajima da se jasno odvoje od fantastike ili podvedu pod nju kao podžanrovi, te distinktivnim obilježjima (strukturnim, recepcijskim, historijskim) koja su se u tim raspravama artikulirala. Konačno, zaokruživši žanrovsku problematiku, studenti će se usmjeriti pitanjima što se iz perspektive postklasične i transmedijske naratologije mogu postaviti s jedne strane o učincima fantastičnih pripovijesti, a s druge strane o specifičnostima njezina udomljavanja u drugim medijima (posebice filmu i novim medijima).
Na podlozi bogatog korpusa klasika svjetske i hrvatske fantastične književnosti, te srodnih ostvaraja na filmu i u novim medijima, studenti će tako dodatno unaprijediti svoje (književno)teorijske kompetencije (šireći spoznaje vezane za naratologiju, teorije žanra i recepcije, politiku književnosti te problematiku transmedijskog povezivanja književnosti i drugih medija) koje će im koristiti ne samo u susretu s fantastičnim pripovijestima, nego i u daljnjem književnoteorijskom i književnopovijesnom obrazovanju.
1. objasniti različite definicije pojmova fantastičnog i fantastike 2. usporediti različite teorijske pristupe fenomenu fantastike/fantastičnog 3. opisati najvažnije značajke fantastike i srodnih (pod)žanrova 4. izdvojiti ključne književnoteorijske pojmove i probleme u raspravama o fantastici 5. primijeniti temeljne književnoznanstvene pojmove i spoznaje o fantastičnoj književnosti u analizi književnih predložaka 6. povezati središnje elemente analize književne fantastike s analognim fenomenima u drugim medijima 7. prepoznati medijske specifičnosti fantastike u književnosti, filmu i novim medijima
1. Uvod u proučavanje fantastične književnosti: temeljni problemi 2. Fantastika, fantastično, fantazmatsko. Problemi određenja žanra. 3. Fantastika, mimeza i vjerodostojnost. 4. Svijet fantastične pripovijesti i teorije mogućih svjetova 5. Što s fantastičnim u staroj književnosti? Menipejska satira. 6. Utopija i distopija. Fantastika i spekulativna proza. 7. Prosvjetiteljstvo, gotički roman i vampirska proza. 8. Znanstvena fantastika: podvrsta ili suprotnost fantastičnoj književnosti? 9. Visoka fantastika: strukturni ili recepcijski prototip žanra? Varijacije i oscilacije. 10. Između povijesne i fantastične proze; alternativne povijesti i historiografska metafikcija. 11. Nestaje li fantastika s modernizmom? Epistemološka i ontološka kolebanja. Magijski realizam. 12. Elaboracija ili dekonstrukcija žanra: suvremena urbana fantastika. 13. Lice i naličje politike fantastične proze: emancipacija i eskapizam, antimodernizam i orijentalizam 14. Fantastika na filmu: analogije i medijske specifičnosti 15. Fantastika i novi mediji: primjer računalnih igara
1. Cornwell, Neil. 1996. „Nekoliko definicija. Todorov i dr.“ U: Mogućnosti, XLIII/4-6: 4-32
2. Edward, James; Mendlesohn, Farah (ur.). 2012. The Cambridge Companion to Fantasy Literature. (odabrana poglavlja)
3. Gilić, Nikica. 2008. „Filmska fantastika i znanstvena fantastika u kontekstu teorije žanra“. U: Ubiq. Književni časopis za znanstvenu fantastiku II/2: 200-214
4. Hume, Kathryn. 1996. „Fantastika i mimesis“ U: Mogućnosti, XLIII/4-6: 43-68.
5. Jackson, Rosemary. 1996. „Književnost subverzije“. U: Mogućnosti, XLIII/4-6: 126-133.
6. Manlove, C. N. 1996. „Moderna fantastična književnost“ U: Mogućnosti, XLIII/4-6: 32-43.
7. McHale, Brian. 1996. „Svijet iza ugla“ U: Mogućnosti, XLIII/4-6: 77-105.
8. Petzold, Dieter. 1996. „Fantastična književnost i srodni žanrovi“ U: Mogućnosti, XLIII/4-6: 68-77.
9. Peruško, Tatjana. 2018. U labirintu teorija. O fantastici i fantastičnom. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada. (odabrana poglavlja)
10. Rabkin, Eric. S. 1996. „Fantastično i žanrovska kritika“ U: Mogućnosti, XLIII/4-6: 105-126.
11. Suvin, Darko. 2001. „Promišljanje o smislu 'fantastike' ili fantastične proze.“ U: Književna smotra. XXXIII/120-121: 47-69
12. Thon, Jan-Noël. 2016. Transmedial Narratology and Contemporary Media Culture. Lincoln/London: University of Nebraska Press. (odabrana poglavlja)
13. Todorov, Cvetan. 1987. Uvod u fantastičnu književnost. Beograd: Pečat. (odabrana poglavlja)
14. Abensour, Miguel. 2017. Utopia from Thomas More to Walter Benjamin. Minneapolis: Univocal.
15. Bowers, Maggie Ann. 2004. Magic(all) realism. London / New York: Routledge.
16. Brooke-Rose, Christine. 1983. A Rhetoric of the Unreal: Studies in the narrative and structure, especially of the fantastic. Cambridge: Cambridge University Press.
17. Butler, David. 2009. Fantasy Cinema: Impossible Worlds on Screen. London / New York: Wallflower
18. Cornwell, Neil. 1990. The Literary Fantastic. From Gothic to Postmodernism. New York / London: Harvester Wheatsheaf.
19. Doležal, Lubomir. 2008. Heterokosmika : Fikcija i mogući svetovi. Beograd: Službeni glasnik.
20. Ekman, Stefan. 2016. „Urban Fantasy: A Literature of the Unseen“. Journal of the Fantastic in the Arts, 27/3: 452-469.
21. Fowkes, Katherine A. 2010. The Fantasy Film. Chichester / Malden: Wiley-Blackwell.
22. Gilić, Nikica. 2009. „Znanstvena fantastika između slova i slike (o nekim problemima žanrovskog stvaralaštva u književnosti i filmu)“ U: Književna smotra, XLI/154: 25-33.
23. Glavaš, Zvonimir. 2016. „Loveći vampira od Jadrana do Karpata: Balkanizam, vampiri i rod u romanu Povjesničarka Elizabeth Kostove“. U: Romanoslavica, LII/2: 52-69.
24. Glavaš, Zvonimir; Peternai Andrić, Kristina. 2013. „Vampirsko razotkrivanje. O učinku prvog lica jednine u vampirskoj pripovijesti.“ U: Liović, Marica (ur.) Sanjari i znanstvenici: zbornik radova u čast 70-godišnjice rođenja Branke Brlenić-Vujić, Osijek: Filozofski fakultet Osijek.