Cilj je ovoga kolegija studente hrvatskoga jezika i književnosti upoznati sa životom i djelom Konstantina (Ćirila) i Metoda, njihovom ulogom u razvoju slavenske pismenosti, važnosti ćirilometodske baštine u hrvatskoj jezičnoj, pismovnoj i književnoj kulturi te suvremenom valorizacijom slavenske misije.
Cilj je ovoga kolegija studente hrvatskoga jezika i književnosti upoznati sa životom i djelom Konstantina (Ćirila) i Metoda, njihovom ulogom u razvoju slavenske pismenosti, važnosti ćirilometodske baštine u hrvatskoj jezičnoj, pismovnoj i književnoj kulturi te suvremenom valorizacijom slavenske misije.
1. primijeniti temeljno nazivlje vezano uz kulturološki kontekst nastanka staroslavenskoga jezika 2. objasniti problematiku postanka i razvoja staroslavenskoga jezika i pisama na kojima su tekstovi na tom jeziku nastajali 3. opisati povijesne i kulturološke okolnosti nastanka staroslavenskoga jezika 4. analizirati jezične i stilske značajke tekstova pisanih kanonskim tipom staroslavenskoga jezika 5. objasniti ulogu i važnost slavenskih misionara (Ćirila i Metoda) u povijesti hrvatskoga i ostalih slavenskih jezika
1. Temeljno paleoslavističko nazivlje: staroslavenski jezik, odnos prema praslavenskome, govorna osnovica, odnos prema grčkome; različiti nazivi za najstariji slavenski književni jezik. / Radetić, Ivan: Predavanja o knjigi staroslovenskoj. 2. Počeci i razvoj paleoslavistike kroz XIX. i XX. st. (pregled), s posebnim obzirom na hrvatski udio (istraživači, korpus). / "Pismo što ga je obreo sv. Ćiril." (Radetić, Ivan) 3. Kanon staroslavenskih tekstova (pregled po sadržaju, vremenu i mjestu nastanku, pismu). / Ćiril i Metod u umjetnosti. (slikarstvo, kiparstvo, glazba – staroslavenska misa, Ćiril i Metod u glazbenom izričaju: Život i spomen slavnih učitelja, svete braće Ćirila i Metodija- tekst za oratorij …) 4. Izvori za proučavanje života i djela Ćirila i Metoda (slavenski, latinski i grčki). / Azbučna molitva kao izvor za život Sv. Braće. 5. Pregled biografije Ćirila i Metoda (kronologija). / Ćiril i Metod. Slavenski apostoli i prosvjetitelji. Strip s komentarom. 6. Kulturološki kontekst kao pretpostavka nastanka prvog slavenskog književnog jezika i pisma (Bizant u IX. st, ikonomahija, Konstantinove polemike prije odlaska u Veliku Moravsku). / Velimir Deželić sin: Sofiju odabra- hagiografski roman o sv. Ćirilu. 7. Kulturološke okolnosti velikomoravske misije, prvi prijevodi na staroslavenski jezik. / Vienac o Ćirilu i Metodu. Prepiska Rački- Strossmayer o tisućitoj obljetnici Ćirila i Metoda. 8. Boravak Svete Braće u Panoniji, polemika u Veneciji, posvećenje staroslavenskoga jezika u Rimu, Konstantinova smrt. / Snimanje radio-drame na temelju predloška. 9. Sudbina slavenske misije nakon Konstantinove smrti; osnivanje Panonske nadbiskupije, odnos Rima i franačke crkvene hijerarhije. / Velimir Deželić: Sofiju odabra- hagiografski roman o sv. Ćirilu. / Ćiril i Metod na filmskom platnu. 10. Metodovo djelovanje, između franačkih napada i papinske potpore; Metodova prevodilačka djelatnost. / Ćiril i Metod u suvremenoj hrvatskoj književnosti: roman Jasne Horvat: „Az“ 11. Sudbina učenika nakon Metodove smrti (Češka, Bugarska, Hrvatska); širenje ćirilometodske baštine među ostalim slavenskim narodima (pregled). Prva latinička slavenska pismenost: Brižinski spomenici (Frizinški spomenici) – pitanje odnosa prema ćirilometodskoj baštini. / Ćiril i Metod na filmskom platnu. 12. Traktat Crnorisca Hrabra, prva slavenska pisma (pitanje nastanka i prvenstva). / Traktat Crnorisca Hrabra: analiza teksta. 13. Primjer filološkog pristupa: Kijevski listići (posebnost u kanonu, na tekstološkoj razini, jezičnoj i grafijskoj; rekonstrukcija mjesta nastanka; osobine pisarskih škola, pitanje falsifikata itd); svake se ak. godine primjer kanonskog teksta može razlikovati (npr. Assemanijev evanđelistar, Suprasaljski zbornik itd). / Ivan Raos: Kraljičin vitez- roman iz doba kraljice Jelene. Hrvatski glagoljaši i njihov odnos sa svećenicima latinskoga obreda (čitanje i analiza teksta). 14. Redakcije staroslavenskoga jezika (važnost u pojedinim slavenskim kulturama, uloga u razvoju pojedinih standardnih slavenskih jezika; osnovne razlikovne jezične osobine, najvažniji spomenici, vrijeme uporabe). / Prvi beramski brevijar, kraj 14. st. str. 34a-35a 15. Suvremen položaj staroslavistike u slavističkim studijima (noviji staroslavenski rječnici, gramatike, novija izdanja staroslavenskih tekstova, udžbenici), otvorena pitanja, perspektive istraživanja; važnost staroslavenske sastavnice u povijesti hrvatske pismenosti. / Ćirilometodska baština u Hrvata. Prevođenje cjelovite Biblije u Hrvata od Ćirila i Metoda do prve tiskane Biblije 1831. godine.
1. Bratulić, Josip. 1998. Žitja Konstantina Ćirila i Metodija i druga vrela. Zagreb: Kršćanska sadašnjost.
2. Damjanović, Stjepan. 2020. Slovo iskona: Staroslavenska/starohrvatska čitanka. Zagreb: Matica hrvatska. (izabrana poglavlja)
3. Grivec, Franc. 1985. Slavenski blagovjesnici sveti Ćiril i Metod. Zagreb: Kršćanska sadašnjost.
4. Deželić, Velimir Sin. 1927. Sofiju odabra: roman iz 9. stoljeća. Jeronimska knjižnica.
5. Hrvatska srednjovjekovna proza I. legende i romani, 2013. Ur. Vesna Badurina Stipčević. Zagreb: Matica hrvatska.
6. Horvatić, Dubravko. 1985. Ćiril i Metod. Slavenski apostoli i prosvjetitelji. Strip s komentarom. Zagreb: Kršćanska sadašnjost.
7. Hrvatska srednjovjekovna proza I. legende i romani, 2013. Ur. Vesna Badurina Stipčević. Zagreb: Matica hrvatska.
8. Jagić, Vatroslav. 1867. Historija književnosti naroda hrvatskoga i srbskoga. Knjiga prva: Staro doba. Zagreb: Štamparija Dragutina Albrechta; str. 35- 48.
9. Vojnović, Tadej. 2006. Prevođenje cjelovite Biblije u Hrvata od Ćirila i Metoda do prve tiskane Biblije 1831. godine. Anali Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku, 22, 141–152.
Redovno pohađanje nastave, redovito obavljanje samostalnih zadataka na temelju obrađenoga gradiva, pisanje/izlaganje referata, pismeni ispit.