Kroz obradu središnjih pojmova suvremene humanistike i društvenih znanosti, studenti će se upoznati s ključnim raspravama koje su obilježile povijest društvenih i humanističkih znanosti. Ovako koncipiran uvodni kolegij trebao bi poslužiti kao osnova svim studijskim programima u produbljivanju vlastitih specifičnih teorijskih znanja.
Kroz obradu središnjih pojmova suvremene humanistike i društvenih znanosti, studenti će se upoznati s ključnim raspravama koje su obilježile povijest društvenih i humanističkih znanosti. Ovako koncipiran uvodni kolegij trebao bi poslužiti kao osnova svim studijskim programima u produbljivanju vlastitih specifičnih teorijskih znanja.
1. Čitati, razumjeti i interpretirati teorijske tekstove iz različitih društveno-humanističkih disciplina. 2. Definirati i usporediti ključne teorijske pojmove i pristupe. 3. Razlikovati intelektualne tradicije i s njima povezane ključne pojmove i metodologije. 4. Raspravljati na temelju pročitanih tekstova o relevantnim problemima društvenih i humanističkih disciplina. 5. Kritički misliti o društvenim fenomenima kojih se dotiču seminarski tekstovi.
1. Uvodno predavanje i dogovor o načinu rada.
2. Znanost
PREDAVANJE
Pojam znanosti, nastanak modernih znanosti, znanstvene paradigme, discipline i interdisciplinarnost. Društveni uvjeti proizvodnje znanja.
SEMINAR
Rad na tekstu Mihaila Bahtina „O metodologiji humanističkih znanosti“. 3. Društvo
PREDAVANJE
Definicije i tumačenje društva, od evolucionističkog pristupa do suvremenih poimanja društva i zajednice. Uloga društva kao kolektiva ili pojedinca u dinamici promjena, identitet pojedinca i zajednice, socijalna refleksnost. Pregled tumačenja društvenih odnosa kroz evolucionistički, funkcionalistički, sturukturalistički i postmodenistički pristup.
SEMINAR
Rad na tekstu Anthonyja Giddensa „Kultura i društvo“.
4. Kultura
PREDAVANJE
Teorija kulture kao cjelokupnog načina života. Definicije kulture kao zbira značajki koji čine identitet neke grupe i/ili naroda; kultura kao iskaz “civiliziranosti”. Koncepti obične, življene, naučene kulture. Pregled dominantnih teorija o kulturnim utjecajima i kulturnim promjenama.
SEMINAR
Rad na tekstu Raymonda Williamsa „Analiza kulture“.
5. Jezik
PREDAVANJE
Obrat k jeziku: akteri i modeli. Ferdinand de Saussure: sinkronijska perspektiva u lingvistici, jezik i govor, sustav i njegove jedinice. Strukturalistička paradigma u humanistici i društvenim znanostima.
SEMINAR
Rad na ulomcima iz knjige Ferdinanda de Saussurea Tečaj opće lingvistike.
6. Ideologija
PREDAVANJE
Različite definicije ideologije. Ideologija kao skup ideja. Ideologija kao iskrivljena svijest i lažna stvarnost. Ideologija kao simbolički sustav. Ideologija kao posljedica čovjekove racionalnosti. Funkcija ideologije. Ideologija u suvremenoj praksi.
SEMINAR
Rad na raspravi Louisa Althussera Ideologija i ideološki aparati države: bilješke za istraživanje.
7. Identitet i subjekt
PREDAVANJE
Descartesov autonomni racionalni subjekta, njegova kritika i njezine konzekvence. Budući da je pojam subjekta neraskidivo povezan s pojmom identiteta, naglasak će biti stavljen na razmatranje njegove procesualne naravi i izvedbenih karakteristika.
SEMINAR
Rad na poglavljima “Theories of the Subject: Definitions of the Term and the state of the debate” i “The Concept of Subject and the Subject of Theory” iz knjige Petera V. Zime u Subjectivity and Identity.
8. Nacija
PREDAVANJE
Definiranje pojmova nacija, nacionalizam, nacionalni identitet, nacionalna država/država-nacija. Predstavljanje geneze, razvoja i perspektiva nacije i nacionalizma te njihovih različitih poimanja (primordijalističke, perenijalističke, modernističke, etnosimbolističke i postmodernističke teorije i pristupi).
SEMINAR
Rad na tekstovima Ernesta Gellner „Što je nacija?“ i „Definicije“ iz knjige Nacije i nacionalizam.
9. Vrijeme
PREDAVANJE
Definiranje pojma vremena i njemu pridruženih pojmova: temporalnost, prošlost, sadašnjost, budućnost, cikličko i linearno vrijeme, kratko i dugo trajanje, istovremenost neistovremenog, buduća prošlost, kontinuitet i diskontinuitet, kronologija i kalendar, modernost, teleologija, napredak, propadanje, zaostalost, individualno i kolektivno sjećanje i pamćenje.
SEMINAR
Rad na tekstu Fernanda Braudela „Historija i društvene nauke: dugo trajanje“.
10. Pripovijedanje
PREDAVANJE
Pripovijedanje kao metoda i/ili predmet humanističkih i društvenih znanosti (oral history, etnografija, psihoanaliza). Pripovijedanje u književnosti i svakodnevici. Naratologija i humanističke/društvene znanosti.
SEMINAR
Rad na tekstu Haydena Whitea „Vrijednost pripovjednosti u predstavljanju zbilje“.
11. Nesvjesno
PREDAVANJE
U predavanju se težište stavlja na otkriće nesvjesnog i načina na koji se manifestira. Posebno se tematizira utjecaj na društvene i humanističke znanosti.
SEMINAR
Rad na tekstu Sigmunda Freuda „Metoda tumačenja snova. Analiza jednog uzorka sna“ iz knjige Tumačenje snova.
12. Umjetnost
PREDAVANJE
Polje umjetnosti, historijske preobrazbe, status umjetničkog djela. Discipline i metode proučavanja umjetnosti. Odnosi među umjetnostima. Umjetnost i zbilja. Društveni uvjeti proizvodnje i recepcije umjetnosti.
SEMINAR
Rad na tekstu Waltera Benjamina „Umjetničko djelo u razdoblju tehničke reprodukcije“.
13. Politika
PREDAVANJE
Pojam politike: od Aristotela do suvremenih rasprava o političkoj diferenciji (politika/ političko, politika/policija).
SEMINAR
Rad na poglavlju „Početak politike“ iz knjige Nesuglasnost: politika i filozofija Jacquesa Rancièrea.
14. Obrazovanje
PREDAVANJE
Ideja obrazovanja. Frekventni pristupi obrazovanju. Obrazovne institucije. Obrazovanje i društvena reprodukcija. Država i obrazovanje.
SEMINAR
Rad na tekstu Henryja Girouxa „Ideologija i ljudsko djelovanje u procesu obrazovanja“
15. Zaključna rasprava
1. Althusser, Louis 2018. Ideologija i ideološki aparati države: bilješke za istraživanje, Arkzin: Zagreb.
2. Bahtin, Mihail 2009. „O metodologiji humanističkih znanosti“. Quorum 5-6, 393-408.
3. Benjamin, Walter 1986. „Umjetničko djelo u razdoblju tehničke reprodukcije“ u Estetički ogledi, Školska knjiga: Zagreb.
4. Braudel, Fernand 1983. „Historija i društvene nauke: dugo trajanje“ u Časopis za suvremenu povijest 15, 2, 99-122.
5. Freud, Sigmund 2001 „Metoda tumačenja snova. Analiza jednog uzorka sna“ u Tumačenje snova, Stari grad d.o.o., Zagreb.
6. Gellner, Ernest 1998. „Što je nacija?“ i „Definicije“ u Nacije i nacionalizam, Politička kultura: Zagreb, (73-82 i 21-27)
7. Giddens, Anthony 2007. „Društvo“ u Sociologija, Nakladni zavod Globus: Zagreb.
8. Giroux, Henry 2013. „Ideologija i ljudsko djelovanje u procesu obrazovanja“, u: Političko - pedagoško : Janusova lica pedagogije, ur. I. Perica, Zagreb: Udruga Blaberon.
9. Rancière, Jacques 2015. „Početak politike“ u Nesuglasnost: politika i filozofija, Fakultet političkih znanosti: Zagreb.
10. Saussure, Ferdinand de 2000. Tečaj opće lingvistike, ArTresor naklada: Zagreb. (str. 45-66 i 121-127)
11. White, Hayden 1989. „Vrijednost pripovjednosti u predstavljanju zbilje“, RIVAL, 1-2/1989., str. 130-143.
12. Williams, Raymond 2006. „Analiza kulture“ u Politika teorije, ur. Dean Duda, Disput: Zagreb.
13. Zima, Peter V. 2015. “Theories of the Subject: Definitions of the Term and the state of the debate” i “The Concept of Subject and the Subject of Theory” u Subjectivity and Identity. Bloomsbury: London.
14. Barth, Frederik 1998. “Introduction” u Ethnic Groups and Boundaries, Weveland Press: Long Grove.
15. Bod, R. 2013. A New History of the Humanities, Oxford University Press: Oxford, poglavlja 4,5,6 (142-346).
16. Culler, Jonathan 1980. Sosir - osnivač moderne lingvistike, Beogradski izdavačko-grafički zavod: Beograd.
17. Culler, Jonathan 2001. „Identitet, identifikacija i subjekt“ u Književna teorija: vrlo kratak uvod, Jesenski i Turk: Zagreb.
18. Danto, Arthur C. 2007. Nasilje nad ljepotom : estetika i pojam umjetnosti, Zagreb: MSU.
19. Eagleton, Terry 1987. „Strukturalizam i semiotika“ u Književna teorija, Sveučilišna naklada Liber: Zagreb.
20. Garner, Roberta/ Hanckok, Black Hawk ur. 2014. Social Theory: Continuity and Confrontation. University of Toronto Press, Toronto.
21. Grdešić, Maša 2016. Uvod u naratologiju, Zagreb: Leykam international
22. Hunt, Lynn 2008. Measuring Time, Making History, Central European University Press: Budapest – New York.
23. Ingarden, Roman 1975. Doživljaj, umetničko delo i vrednost. Nolit Beograd.
24. Kuhn, Thomas S. 2013. Struktura znanstvenih revolucija. Naklada Jesenski i Turk: Zagreb.
25. Lalović, Dragan. 2012. „ʻPolitička razlika̕ kao temeljni spoznajni izazov političke teorije (o pojmovnom razlikovanju politike i političkog)“. U: Politička misao 49, 1: 171-183.
26. Le Goff, Jacques 2015. Treba li povijest zaista dijeliti na razdoblja, TIM Press: Zagreb.
27. Liessmann, Konrad Paul 2008. Teorija neobrazovanosti: zablude društva znanja, Naklada Jesenski i Turk: Zagreb.
28. Marchart, Oliver. 2007. The Post-Foundational Political Thought: Political Difference in Nancy, Lefort, Badiou and Laclau. Edinburgh: Edinburgh University Press.
29. Mollon, Phill 2006. Nesvjesno, Jesenski i Turk: Zagreb.
30. Rimmon-Kenan,Shlomith 2005. Narrative Fiction: Contemporary Poetics. Routledge: London.
31. Sedlmyr, Hans 2005. „Problemi interpretacije“ u Umjetnost i istina: o teoriji i metodi povijesti umjetnosti. Scarabeus-naklada: Zagreb.
32. Smith, Anthony D. 2003. Nacionalizam i modernizam. Kritički pregled suvremenih teorija nacija i nacionalizma, Fakultet političkih znanosti: Zagreb.
33. Spencer-Oatey, Helen 2012. What is culture? A compilation of quotations. GlobalPAD Core Concepts.
34. Wehler, Hans-Ulrich 2009. Nacionalizam – povijest, oblici, posljedice, Naklada Jesenski i Turk: Zagreb.
35. Williams, Raymond 1977. „Ideology“ u Marxism and Literature, Oxford University Press: Oxford.
36. Woodward, Katherine 1997. Identity and Difference, Sage: London.