Cilj je predmeta upoznati studente sa sastavnicama i temeljnim pojmovima znanosti o književnosti, s povijesnim mijenama tih sastavnica i pojmova te različitim načinima kojima pristupaju književnom tekstu kao svom primarnom predmetu istraživanja. Pohađajući ovaj kolegij studenti će steći osnovni teorijsko-metodološki aparat za daljnji studij književnosti te znanja i vještine potrebne za analitički pristup književnim tekstovima.
Cilj je predmeta upoznati studente sa sastavnicama i temeljnim pojmovima znanosti o književnosti, s povijesnim mijenama tih sastavnica i pojmova te različitim načinima kojima pristupaju književnom tekstu kao svom primarnom predmetu istraživanja. Pohađajući ovaj kolegij studenti će steći osnovni teorijsko-metodološki aparat za daljnji studij književnosti te znanja i vještine potrebne za analitički pristup književnim tekstovima.
1. imenovati i objasniti temeljne sastavnice znanosti o književnosti 2. objasniti temeljne pojmove znanosti o književnosti 3. razlikovati osnovne književne rodove, vrste i žanrove te njihova distinktivna obilježja 4. primijeniti književnoznanstvene pojmove u analizi pripovjednog, lirskog i dramskog teksta
1. Što je književnost? Uvodna razmatranja. 2. Književna teorija i književna kritika. 3. Književna povijest i njezini modeli. 4. Književno djelo. Književni tekst i intertekstualnost 5. Autor 6. Čitatelj i čitanje. 7. Književna genologija 8. Mimeza i dijegeza 9. Priča i diskurs. 10. Pripovjedne tehnike. Polifonija iskazivanja. Fokalizacija. 11. Stih. 12. Prepoznavanje. 13. Začudnost. 14. Autoreferencijalnost. 15. Rad na književnim predlošcima.
1. Bahtin, Mihail Mihajlovič. 2020. „Polifonijski roman Dostojevskoga i njegovo osvjetljavanje u kritičkoj literaturi“, Problemi poetike Dostojevskog, Zadar: Sveučilište u Zadru.
2. Barthes, Roland 1986. „Teorija o tekstu“, Republika, God. XLII, Br. 9-10.
3. Compagnon, Antoine. 2007. Demon teorije. Zagreb: AGM
4. Culler, Jonathan. 2001. Književna teorija. Vrlo kratak uvod. Zagreb: AGM
5. Culler, Jonathan 1984. „Priča i diskurs u analizi pripovjednog teksta“. Republika: časopis za književnost. 2-3:130-145.
6. Genette, Gérard. 1985. Učestalost. Gordogan, 17/18: 64-82.
7. Genette, Gêrard. 1992. „Tipovi fokalizacije i njihova postojanost“, U: Biti, Vladimir (ur.). Suvremena teorija pripovijedanja, Zagreb: Globus.
8. Kravar, Zoran. 1993. Tema „stih“. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
9. Rimmon-Kenan, Shlomith. 1989. „Naracija: razine i glasovi“. U: Kramarić, Zlatko (ur.). Uvod u naratologiju. Osijek: Radničko sveučilišta „Božidar Maslarić“ Osijek. 81-105.
10. Schwanitz, Dietrich. 2000. „Autoreferencijalnost pripovijedanja“, u: Teorija sistema i književnost, Zagreb.
11. Šklovski, Viktor. 1999. „Umjetnost kao postupak“. U Beker, Miroslav (ur.). Suvremene književne teorije. Zagreb: Matica hrvatska.
12. Todorov, Tzvetan. 1987. „Književni žanrovi.“ U: Uvod u fantastičnu književnost. Beograd: Rad.
13. Bal, Mieke. 1997. Narratology. Toronto/Buffalo/London: University of Toronto Press.
14. Biti, Vladimir. 2000. Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije. Zagreb: Matica hrvatska.
15. Eagleton, Terry. 1987. Teorija književnosti. Zagreb: Sveučilišna naklada Liber.
16. Eco, Umberto. 2005. Šest šetnji pripovjednim šumama. Zagreb: Algoritam.
17. Grdešić, Maša. 2015. Uvod u naratologiju. Leykam International: Zagreb.
18. Kramarić, Zlatko (ur.). 1989. Uvod u naratologiju. Osijek: Radničko sveučilište „Božidar Maslarić“.
19. Rimmon-Kenan, 1983. Shlomith. Narrative Fiction. Contemporary Poetics. London/New York: Routledge.
20. Milanko, Andrea (ur.). 2022. Teorija lirike. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
21. Užarević, Josip, 1991. Kompozicija lirske pjesme. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
22. Wellek, René; Austin, Warren. 1985. Teorija književnosti, Beograd: Nolit.
redovito pohađanje nastave, samostalan rad na tekstu, sudjelovanje u raspravama i suradničkom učenju