Programi cjeloživotnog obrazovanja

Osnovno o programu

dr.sc. Davor Nikolić, izv. prof. 6120-079 dnikoli@ffzg.hr
Odsjek za kroatistiku
dr.sc. Davor Nikolić, izv. prof.
dr.sc. Evelina Rudan Kapec, izv. prof.
dr.sc. Josipa Tomašić Jurić, doc.
Ljetni
hrvatski
900
4
5
Otvoreni kolegij

Detaljno o programu

Osigurati stručnu i znanstvenu kompetenciju studentica i studenata u povijesnoknjiževnim istraživanjima unutar povijesnog tijeka hrvatske književnosti i posebice usmene književnosti. Osposobiti ih za samostalan rad, za nastavak studija i znanstvena istraživanja. To će se potvrditi osmišljvanjem i provedbom terenskoga istraživačkoga rada.
Osigurati stručnu i znanstvenu kompetenciju studentica i studenata u povijesnoknjiževnim istraživanjima unutar povijesnog tijeka hrvatske književnosti i posebice usmene književnosti. Osposobiti ih za samostalan rad, za nastavak studija i znanstvena istraživanja. To će se potvrditi osmišljvanjem i provedbom terenskoga istraživačkoga rada.
1. analizirati, interpretirati, kritički vrednovati tekstove usmene hrvatske književnosti u njihovu povijesnom trajanju
2. analizirati, interpretirati i vrednovati interferencije usmenoknjiževnih tekstova sa tekstovima hrvatske pisane književnosti
3. razviti vlastita teorijska tumačenja usmenoknjiževnih tekstova i fenomena interferencije s pisanom književnosti
4. predstaviti povijesne tekstove i zapise iz vizure suvremenih književnoznanstvenih i folklorističkih paradigmi
5. razviti vještine osmišljavanja, provođenja i predočavanja samostalnoga terenskoga istraživanja
6. uspostaviti odnos vlastitoga zapisivačkoga doprinosa s kontinuiranim zapisivanjem hrvatske usmene književnosti
7. identificirati i locirati područje istraživanja za rad na terenu u području usmene književnosti te vrednovati i pohraniti istraživani
materijal
identify and locate the area of field research in oral tradition and evaluate and archive researched material

8. objasniti i razlikovati obilježja književnopovijesnih razdoblja i stilskih formacija u hrvatskoj književnosti od srednjovjekovlja do postmodernizma i veze s usmenom književnošću

9. povezati književne sadržaje s ostalim srodnim umjetničkom, znanstvenim i općekulturnim sadržajima na sinkronijskoj i dijakronijskoj razini
1. Uvodne napomene o kolegiju i obavezama. Retorički oblici (opis, žanrovi, povijest proučavanja).
2. Poslovični (paremiološki) oblici (opis, žanrovi, povijest proučavanja).
3. Agrafijska faza kulture. Načela kontinuiteta. Povijest zapisa usmene književnosti. Usmena književnost u povijestima književnosti. Koncepcije povijesti usmene književnosti.
4. Počeci hrvatske folkloristike: od Vrhovčeve Okružnice do Radićeve Osnove. Europski kontekst folklorističkih istraživanja. Doprinosi Lj. Gaja, S. Vraza, L. Ilića Orovčanina, I. Kukuljevića Sakcinskog. Uloga književne periodike i pučkih kalendara. Kvestijunari (upitnice). Institucionalni pozivi za prikupljanje usmene književnosti (Matica hrvatska, JAZU). Znanstvena refleksija o folkloru i usmenosti: I. Kukuljević Sakcinski, V. Jagić, T. Maretić, N. Nodilo, A. Radić, L. Zima.
5. Institucionalizacija istraživanja folklora: od velikih etnografija do Instituta i Katedre. Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena. Edicija Hrvatske narodne pjesme: N. Andrić, V. Žganec. Institucionalna terenska istraživanja, znanstveno proučavanje folklora i književnopovijesne sinteze: O. Delorko, M. Bošković-Stulli, N. Bonifačić Rožin, D. Zečević, T. Čubelić, J. Kekez, S. Botica.
6. Hrvatska usmena književnost u srednjem vijeku: interferencije, suodnosi, intertekstualnost, intermedijalnost. Tragovi usmenosti u srednjovjekovnoj epigrafici. Srednjovjekovna legendarna proza i njezin odjek u usmenoj književnosti. Moralno-didaktična proza, prenja i eshatološke vizije, mitske i etiološke predaje. Amuleti, basme, zaklinjanja. Paremiološki žanrovi, nabožna poezija, koledarski ophodi, crkvena prikazanja.
7. Hrvatska usmena književnost u srednjem vijeku: interferencije, suodnosi, intertekstualnost, intermedijalnost. Tragovi usmenosti u srednjovjekovnoj epigrafici. Srednjovjekovna legendarna proza i njezin odjek u usmenoj književnosti. Moralno-didaktična proza, prenja i eshatološke vizije, mitske i etiološke predaje. Amuleti, basme, zaklinjanja. Paremiološki žanrovi, nabožna poezija, koledarski ophodi, crkvena prikazanja.
8. Hrvatska usmena književnost u 15. i 16. stoljeću: zapisi i spominjanja. Rani fragmenti lirskih pjesama i bugaršćica. Juraj Šižgorić o usmenoj tradiciji. Usmeno u pisanom: Ranjinin zbornik, P. Hektorović, P. Zoranić, M. Držić, H. Lucić.
9. Hrvatska usmena književnost u 15. i 16. stoljeću: zapisi i spominjanja. Rani fragmenti lirskih pjesama i bugaršćica. Juraj Šižgorić o usmenoj tradiciji. Usmeno u pisanom: Ranjinin zbornik, P. Hektorović, P. Zoranić, M. Držić, H. Lucić.
10. Hrvatska usmena književnost u 17. stoljeću. Odnos prema usmenom: J. Baraković, F. K. Frankopan, P. R. Vitezović. Kajkavske pjesmarice.
11. Hrvatska usmena književnost u 18. stoljeću. Zbirke usmenih pjesama (Erlangenski zbornik, Popjevke slovinske). Franjevci i odnos prema usmenosti: T. Babić, L. Šitović, F. Grabovac. Andrija Kačić Miošić i Razgovor ugodni naroda slovinskog. Zapisi A. B. Krčelića, M.. P. Katančića, M. A. Relkovića. Recepcija Asanaginice, polemika Lovrić – Fortis.


12. Hrvatska usmena književnost u 18. stoljeću. Zbirke usmenih pjesama (Erlangenski zbornik, Popjevke slovinske). Franjevci i odnos prema usmenosti: T. Babić, L. Šitović, F. Grabovac. Andrija Kačić Miošić i Razgovor ugodni naroda slovinskog. Zapisi A. B. Krčelića, M. P. Katančića, M. A. Relkovića. Recepcija Asanaginice, polemika Lovrić – Fortis.


13. Hrvatska usmena književnost u 19. i 20. stoljeću. Zbirke usmenih zapisa: S. Vraz, M. K. Valjavec, F. Kurelac, J. Volčić, M. Pavlinović, B. Bogišić, A. Murat. Interferencije s pisanom književnošću.
14. Hrvatska usmena književnost u 19. i 20. stoljeću. Zbirke usmenih zapisa: S. Vraz, M. K. Valjavec, F. Kurelac, J. Volčić, M. Pavlinović, B. Bogišić, A. Murat. Interferencije s pisanom književnošću.
15. Suvremena hrvatska folkloristička istraživanja: između filologije i kulturne antropologije. Sinteza studentskih terenskih istraživanja.
1. Maja Bošković-Stulli. Usmena književnost u: Maja Bošković-Stulli - Divna Zečević, Usmena i pučka književnost, PHK, knj.1, Zagreb, 1978., str. 68 – 353.
2. Josip Kekez, Hrvatski književni oikotip. Zavod za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta, Zagreb, 1992.
3. Stipe Botica, Povijest hrvatske usmene književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2013.
4. Usmene lirske pjesme (priredio Stipe Botica), Zagreb, 1996.
5. Usmene pripovijetke i predaje (priredila Maja Bošković-Stulli), Zagreb, 1997.
6. Foklorno kazalište (priredio Ivan Lozica), 1996.
7. Poslovice, zagonetke i govornički oblici (priredio Josip Kekez), Zagreb, 1996.
8. Usmene epske pjesme (priredio Davor Dukić) Zagreb, 2004.
9. Stipe Botica, Lijepa naša baština. Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1998.
10. Maja Bošković-Stulli, Priče i pričanje. Stoljeća usmene hrvatske proze. Zagreb, 2006.
11. Josip Kekez, Prva hrvatska rečenica: pogledi na suodnos usmene i pisane hrvatske književnosti. Matica hrvatska,, Zagreb, 1992.

Zanima Vas program? Prijavite se ovdje!

Imate pitanje? Kontaktirajte nas!