Cilj kolegija je upoznati studente s konceptom formalnih i neformalnih zajednica koje se oblikuju oko baštine na temelju zajedničkih interesa njezinih članova te ih osposobiti za samostalno promišljanje i analizu uloga i ciljeva različitih dionika koji aktivno djeluju kao pripadnici baštinskih zajednica - od stručnjaka iz institucija preko organizacija civilnog društva (NGO) i drugih neformalnih organizacija, do umjetnika i drugih profila kreativaca.
Cilj kolegija je upoznati studente s konceptom formalnih i neformalnih zajednica koje se oblikuju oko baštine na temelju zajedničkih interesa njezinih članova te ih osposobiti za samostalno promišljanje i analizu uloga i ciljeva različitih dionika koji aktivno djeluju kao pripadnici baštinskih zajednica - od stručnjaka iz institucija preko organizacija civilnog društva (NGO) do umjetnika i drugih kreativaca.
1. Usporediti djelovanje različitih baštinskih zajednica
2. Kritički prosuditi modele sudioništva i suradništva u baštinskom djelovanju
3. Utvrditi i usporediti načine i razloge suradništva i sudioništva u formiranju baštinskih zajednica 4. Odabrati specifičnu baštinsku zajednicu i kritički prosuditi njezino djelovanje u kontekstu participativnih praksi
1. Uvodno predavanje - značenje pojma zajednica 2. Farska povelja i određenje baštinskih zajednica 3. Pojam participacije u kontekstu paradigmi kulturnih politika 4. Teorijski okvir participacije u kulturi i baštini 5. Suradnički i sudionički modeli u kulturnoj baštini 6. Suradnički baštinski projekti - odabrani primjeri 7. Baštinski stručnjaci kao zajednica 8. Udruživanje nestručnjaka u području baštine (udruge, građanske inicijative) 9. Suradničko i sudioničko upravljanje baštinom 10. Odnosi među baštinskim zajednicama 11. Koncept kulturnih i kreativnih industrija u baštini 12. Kreativne suradnje u baštinskom sektoru 13. Umjetničko-baštinske suradnje 14. Novi naručitelji – model sudjelovanja u umjetnosti i baštini u javnom prostoru 15. Zaključna diskusija i vrednovanje kolegija
1. Zakon o potvrđivanju Okvirne konvencije Vijeća Europe o vrijednosti kulturne baštine za društvo«, čl. 2b, Narodne novine: službeni list Republike Hrvatske, 5 (2007.), https://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/2007_05_5_68.html
2. Laia Colomer, »Exploring Participatory Heritage Governance after the EU Faro Convention«, u: Journal of Cultural Heritage Management and Sustainable Development, Vol. ahead-of-print (2021.), 1 - 16DOI: https://doi.org/10.1108/JCHMSD-03-2021-0041,
3. Alexandra Bounia, »Cultural Societies and Local Community Museums: A Case Study of a Participative Museum in Greece«, u: Zarządzanie w Kulturze, 18/1 (2017.) 29–40, DOI: https://doi.org/10.4467/20843976ZK.17.003.6286.
4. Cooper Libby, Barry Knight i Sue Blackmore. Društveni kapital u Hrvatskoj (dio koji se odnosi na civilno društvo u Hrvatskoj). Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, Zagreb, 2005., 25 -28
5. Miklošević, Željka »Cause-Based Participative Relationships in Heritage Management«, u: Heritage, 6/2 (2023.), 1824–1838, DOI: https://doi.org/10.3390/heritage6020097.
6. Jelinčić, Daniela Angelina, Žuvela, Ana. ''Što nas čini različitima? Kreativni Zagreb na putu prema kreativnoj Europi''. Medijske studije, 4, 7, 2013, 75-91
7. Miklošević, Željka, Effecting Social Change through Participative Mediation // Practices in Art and Cultural Heritage - Learning Through and from Collaboration / Rausch, Christoph ; Benschop, Ruth ; Sitzia, Emilie ; van Saaze, Vivian (ur.).Heidelberg: Springer International Publishing AG, 2022., 109-123
8. Vlatka Lemić, Povezivanje umjetnosti i baštine – kreativna interpretacija arhivskih izvora
9. Mapiranje kreativnih i kulturnih industrija u Republici Hrvatskoj, Projektna studija. 2015. Zagreb: Ekonomski Institut Zagreb
10. Stefan Berger, Bella Dicks, Marion Fontaine, »'Community': a Useful Concept in Heritage Studies?«, u: International Journal of Heritage Studies, 26/4 (2020.), 325–351, DOI: https://doi.org/10.1080/13527258.2019.1630662.
Studenti imaju obavezu pohađanja i aktivnog sudjelovanja u predavanjima i seminarima, te polaganja
završnog pismenog ispita. Uvjet za izlazak na ispit su uspješno obavljene seminarske obaveze.