Akademski stupanj
doktor znanosti
Zvanje
docent
Organizacijska jedinica
Katedra za poljski jezik i književnost
Konzultacije
četvrtak 11-12
Soba
B 221
Telefon
E-mail
dcskeljo@ffzg.hr

Rođena 1975. godine u Livnu, u BiH. Godine 1994. upisala studij polonistike i kroatistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirala 1999. godine obranom diplomskog rada iz suvremene poljske književnosti i iste godine upisala poslijediplomski studij Znanost o književnosti, također na Filozofskom fakultetu. Od ožujka 2000. godine radi na Katedri za poljski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu i izvodi kolegije iz poljske književnosti, prevođenja i teorije književnosti. Godine 2005. obranila magistarski rad pod naslovom Uloga povijesti u poeziji Zbigniewa Herberta. U listopadu 2010. godine obranila doktorski rad pod naslovom Oblikovanje autora u poeziji Czesława Miłosza i Tadeusza Różewicza. Piše stručne i znanstvene radove o poljskoj književnosti 20. stoljeća, književne recenzije te prevodi s poljskoga jezika. Bila je glavna tajnica i članica organizacijskih odbora za stručne i znanstvene skupove Dani Zdravka Malića (listopad 2007) i Czesław Miłosz – pjesnik između Istoka i Zapada, umjetnosti i ideologije (listopad 2011). Sudjelovala je na dvadesetak znanstvenih skupova u Hrvatskoj i Poljskoj. S profesoricom Sychowskom-Kavedžijom uredila je knjigu „Moć ukusa“ Zbigniewa Herberta, izbor iz opusa (Disput, Zagreb 2009), a s profesorom Daliborom Blažinom zbornike radova Stoljeće Czesława Miłosza (FF Press, Zagreb, 2013) i Witkacy i drugi – zagrebački polonistički doprinosi (FF Press, Zagreb 2016.) Od 2007. do 2011. bila je aktivna suradnica na projektu Kanoni i stereotipi. Zapadnoslavenske književnosti iz hrvatske perspektive (voditeljica dr. sc. Katica Ivanković). Bila je suorganizatorica Trećih Malićevih dana i suurednica dvaju brojeva časopisa Književna smotra (167 i 178, 2015.). Od ak. 2017/18. pročelnica je Odsjeka za zapadnoslavenske jezike i književnosti. Prevodi suvremenu poljsku poeziju. U nekoliko navrata na promocijama, književnim večerima, radio i tv-emisijama govorila o poljskoj književnosti i u medijima pisala o poljskim književnim temama.

Objavljeni znanstveni i stručni radovi:

1. Rekonstrukcija mita u poeziji Zbigniewa Herberta, «Književna smotra», 144 (2007), str. 71-79
2. Tijelo u poeziji Tadeusza Różewicza, «Književna smotra», 1/2009. str. 131 -137
3. Ślady Herberta w poezji chorwackiej u Herbert na językach ur. Artur Grabowski i dr., Biblioteka Narodowa, Warszawa 2010. str. 168-182 (s dr.sc. D. Blažinom)
(Tragovi Herberta u hrvatskoj poeziji, «Književna smotra», 154 (2009), str. 69-74 (s dr. sc. D. Blažinom)
4. Jezykowe i stilistyczne pulapki w prozie Andrzeja Stasiuka, Rocznik przekładoznawczy. Studia nad teorią poetiką i dydaktyką przekładu 1 (2009), str. 199-212 (s dr. sc. I. Vidović Bolt)
5. Literatura polska w chorwackich przekładach od 1990 r. do 2007. u «Przekłady Literatur Słowiańskich», t.1,ur. B. Tokarz, Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego, Katowice 2009. str. 102-112 ( s dr. sc. I Vidović Bolt)
6. Etički imperativ Zbigniewa Herberta, pogovor knjizi Z. Herbert: «Moć ukusa», Disput, Zagreb 2009. str. 261-272
7. Literatura polska w Chorwacji: inicjatywy instytucjonalne, wydawnicze i priwatne, u «Literatura polska w świecie», t. III, Obecności, Uniwersytet Śląski, Katowice 2010., str. 189-205 (s F. Kozinom)
8. Ne-pjesnik i ideologemi poezije, «Umjetnost riječi», 3-4 (2011), str. 139-163
9. Dlaczego Miłosz a nie Brandys? u: «Literatura polska w świecie», t. IV, Oblicza światowości, Uniwersytet Śląski 2012. str. 233-243
10. Czy media ustalają kanon literacki? (na przykladzie chorwackim) u «Europejski kanon literacki», ur. Elżbieta Wichrowska, Wydawnictwa Uniwersytetu Warszawskiego, Warszawa 2012., str. 125-131 (s I. Vidović Bolt)
11. Przekłady polsko-chorwackie u Przekłady Literatur Słowiańskich, red. Bożena Tokarz, Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego, Katowice 2012., str. 148-207 (s M. Maks) ISSN 0208-6336 ISSN 1899-9417
12. Figure melankolije u suvremenoj poljskoj poeziji, «Književna smotra», 164-165 (2012), str. 59-66
13. Ideolog bez ideologije u Stoljeće Czesława Miłosza. Zbornik radova, ur. Dalibor Blažina i Đurđica Čilić Škeljo, FF Press, Zagreb 2013. str. 79-89
14. Poljska tradicija autorstva od početaka pismenosti do 1939. godine, «Književna smotra», 169-170 (2013), str. 53-60 43 500 pregledni
15. Literatura polska w przekładach chorwackich: zarys, «Czytanie Literatury», 2 (2013), Łódź, str. 497-501
16. Poliglosija u poeziji Tomaža Šalamuna u Obzorja jezika/Obnebja jezika. Zbornik radova, red. Kovač, Zvonko i dr., FF Press, Zagreb 2014., str. 137-143
17. Motyw samobójstwa we współczesnej poezji polskiej u Wzniosłość i makabra w literackich obrazach śmierci. Zbornik radova, ur. Michał Kuran, Wydawnictwo Uniwersytetu Łódzkiego, Łódź 2014., str. 175-184
18. Trans-misija polonistike, «Književna smotra», 176 (2015), str. 45-51.
19. Poljska književnost i kultura u prijevodima na hrvatski jezik od 1989.-2015. (s Ivanom Vidović Bolt i Filipom Kozinom), «Književna smotra», 176 (2015), str.145-173.
21. Više od jedne povijesti u «Život mora biti djelo duha». Zbornik radova, ur. Zrinka Kovačević i Ivana Vidović Bolt, Disput, Zagreb 2017. str. 83-92
22. Poljaci, Pavao i ostali sveci, O (ne samo) poljskim motivima u pjesmama u prozi Zdravka Malića u «Witkacy i drugi: zagrebački polonistički doprinosi». Zbornik radova,ur. Dalibor Blažina i Đurđica Čilić Škeljo, FF press, Zagreb 2016. str. 105-116
23. Polonica u hrvatskoj poeziji u «Poljsko-hrvatske veze kroz stoljeća». Zbornik radova.,ur. Maciej Czerwiński, Srednja Europa, Zagreb 2018.
24. Między językiem a ciałem. O erotyzmie w poezji młodopolskich poetek i poetów (w kontekście literatury chorwackiej) u Formy (nie) obecności. Szkice o współczesnej poezji kobiet, ur. J. Grądziel – Wójcik i dr., Universitas, Kraków 2918. str. 87 – 101