Akademski stupanj
Zvanje
Viši lektor
Organizacijska jedinica
Katedra za češki jezik i književnost
Konzultacije
pet. 17- 18.30 i po dogovu na Zoom platformi
Soba
B206
Telefon
01/4092-206
E-mail
sribarova@ffzg.hr



Slavomira Ribarova, viša lektorica
e-mail: sribarov@ffzg.hr
https://www.bib.irb.hr/pretraga?operators=and|Slavomira%20Ribarova|text|profile

Nastava
U ovoj 2021/22 akademskoj godinipredaje slijedeće kolegije: zimski semestr: Češke jezične vježbe III, Češke jezične vježbe I , Prijevodni seminar 3; ljetni semestr: Češke jezične vježbe IV, Češke jezične vježbe II , Općečeški supstandard.

Obrazovanje
1998. je diplomirala na Filološkom fakultetu B. Koneski u Skopju: i stekla naslov profesora engleskoga jezika i književnosti s češkim jezikom i književnošću. Paralelno je od 1994./1995. studirala na Filozofskom fakultetu Karlova sveučilišta u Pragu, gdje je 1999. godine stekla naslov magistre češkoga jezika i književnosti. Godine 2008. upisala je Poslijediplomski doktorski studij lingvistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu iz područja frazeologije.

Radno iskustvo
Od 1999./2000. godine zaposlena je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na Odsjeku za zapadnoslavenske jezike i književnosti na Katedri za češki jezik (1999-2004 razmjenski lektor; 2004- 2007 lektor, od 2007 viši lektor). Od 2000. do 2002. g. je radila u Centru za strane jezike Filozofskoga fakulteta u Zagrebu kao lektor.

Nastavno iskustvo
U predbolonjskom sustavu je bila izvođač i nositelj predmeta Češke jezične vježbe studentima 3 i 4. godine studija,, do 2017 i izbornog kolegija na dodiplomskom studiju za ostale studije: Češki jezik za nebohemiste a do 2018 i obveznog kolegija Češke prijevodne vježbe I, II.
Od 2000. do 2002. g. je vodila tečaj češkoga jezika 1. i 2. stupnja u Centru za strane jezike.
Od akademske 2018/19 predaje studentima preddiplomskog i diplomskog studija obvezne kolegije: Češke jezične vježbe II,III i Češke vježbe I, II te za studente magistarskog studija i izborne kolegije: Općečeški supstandard, Češka frazeologija i idiomatika i Prijevodni seminar 3.

Publikacije
Knjige
Slavomira Ribarova je u suatorstvu sa Zdenkom Ribarovom objavila jednu znanstvenu monografiju što je prva velika znanstvena gramatika češkog jezika u R. Hrvatskoj izdana kao jedini sveučilišni udžbenik na Katedri češkoga jezika tiskan u ediciji Manualia Universitatis Studiorum Zagrebiensis.od postojanja suvremene Hrvatske, u kojoj se daje najpotpuniji i najopsežniji opis češke gramatike na hrvatskom jeziku.
Ostale dvije knjige, koje je isto izdala u suatorstvu, su leksikografske prirode.

Članci i sudjelovanje na znanstvenim skupovima
Autocia je 28 izvorna znanstvena rada, 2 pregledna znanstvena rada, 7 stručna leksikografska rada, 11 književnih i 14 stručnih prijevoda na češkom, hrvatskom, makedonskom i engleskom i 3 prikaza. Lektorirala je i korigirala 6 knjige. S izlaganjima je sudjelovala na 21 domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova.

Profesionalni interesi
Svi su njezini radovi komparativnoslavistički a u središtu njenih jezikoslovnih interesa je frazeologija. Osim frazeologije bavi se određenim gramatičkim i leksičkim sličnostima i razlikama među slavenskim jezicima, problemima jezične interferencije, didaktike, sociolingvistikom, prevođenjem te utjecajima neslavenskih jezika na slavenske. Osim znanstvenog rada druga oblast njenog interesa je prevođenje na i sa češkog, engleskog, makedonskog i hrvatskog jezika književnih i stručnih tekstova kao i leksikografski rad. Metodologija i inovativnost u (online) nastavi su također područja njenog interesa.
Stručne i znanstvene članke objavljuje na hrvatskom, češkom i makedonskom jeziku u Hrvatskoj, Češkoj, Makedoniji, Poljskoj, Sloveniji, Mađarskoj, Ukrajini.

Suradnja na znastvenoistraživačkim projektima
Surađivala je na pet znanstvenoistraživačkih projekata: od 2002. do 2010. godine kao honorarni stručni suradnik na projektu Crkvenoslavenski rječnik Slavenskoga instituta češke Akademije znanosti u Pragu Slovanský Ústav AV ČR (voditeljica: dr. sc. E. Blahová), a od 2002. do 2006. kao stalni stručni suradnik na projektu Zapadnoslavenski jezici u usporedbi s hrvatskim Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Od 2006. do 2014. Slavomira Ribarova je bila vanjska suradnica za češki jezik na znanstvenom projektu Slavenski jezici u usporedbi s hrvatskim (voditeljica prof. dr. sc. D. Sesar), a od 2014 -2019. stručni suradnik na znanstvenoistraživački projekt Hrvastke zaklade za znanost:Komparativnoslavističke lingvokulturalne teme – KOMPAS, (voditeljica: red. prof. dr. sc. Neda Pintarić).
Od 2017 je suradnica na istraživanju: Animalističke slike u frazeološkom blagu (voditeljica: prof.dr.sc. Ivana Vidović Bolt).

Organizacijski odbori
Kao tajnica organizacijskog odbora (s A. Hrnjak i I.Vidović Bolt,) aktivno je sudjelovala u organizaciji i provođenju međunarodnog znanstvenog skupa „Slavenska frazeologija i pragmatika“ (predsjednica: prof. dr. sc. Željka Fink – Arsovski) koji se održavao 2006. godine u gradu Rabu. Bila je članica programskog odbora međunarodnoj znanstvenoj konferenciji (Komparativnoslavističke lingvokulturalne teme) u okviru Hrvatske zaklade za znanost KOMPAS2131, održanoj 2018 godine.

Suradnje
Suradnica je časopisa Slovo, Staroslavenski institut u Zagrebu, Veleučilišta VERN u Zagrebu (vođenje ispitnog postupka iz predmeta Češki jezik za turističke vodiče), Centra za strane jezike Vodnikova u Zagrebu (vođenje ispitnog postupka Češki jezik za sudske tumače) i bila je prevoditeljica sa makedonskog na češki pri projektu Journey Across Europe. Remeasuring Cultural Space.
Od 2008 je suradnica Instituta za makedonsk i jezik “Krste Misirkov”, Odjel za povjest makedonskog jezika na Rječniku crkvenoslavenskog jezika makedonske redakcije (gl. urednica akad. dr. sc. Z. Ribarova, od 2020 dr.sc. Natalija Andrijevska) kao lektor- konzultant za engleski jezik. Član je Hrvatsko društvo sveučilišnih lektora i Hrvatsko – češkog društva.

Dodatno usavršavanje i aktivnosti
Sudjelovala u radu 12 seminara za vlastito stručno usavršavanje, bila na 2 znanstvena boravka, od 2002 do danas je organizirala i vodila većinu studijskih putovanja studenata (terensku nastavu u Češku i Daruvar) i realizirala preko 17 stručnih boravaka. Također je organizatorica nekoliko jezikoslovnih predavanja na Katedri i raznolikih aktivnosti za studente bohemistike (Češke večeri, koncerte, gastronomske, dramske, zborovske i filmske kružoke). Bila je komentor ili član u više od trideset povjerenstava za ocjenu diplomskoga rada na bohemistici. U akademskoj 2020/21 bila je mentor dvaju diplomskih radova.

Nagrade
Dobitnica je nagrade Predrag Jirsak u 2017. god. zbog doprinosa razvoju hrvatsko-čeških odnosa na području bohemistike.

Popis radova:

Knjige- monografije:

Zdenka Ribarova, Slavomira Ribarova: Češka gramatika s vježbama, Porfirogenet, Zagreb 2015.

Knjige – leksikografski radovi:

Fink Arsovski, Ž. i sur., Hrvatsko-slavenski rječnik poredbenih frazema (s D. Sesar koautorica za češki jezik i koautorica za makedonski jezik), KNJIGRA, Zagreb 2006.

Chorvatský konverzační slovníček (s P. Vukovićem), naklada Ljevak, Zagreb 2004., 252 str.

Stručni radovi – suradnja na rječnicima - izbor

Речник на црковнословенскиот јазик од македонска редакција Том III, св. 14. Fg –gor5ti (лектор-консултант за англиски јазик ) [гл.. уредник Н. Андријевска], ИМЈ Скопје 2021, s. 480 - 560.

Речник на црковнословенскиот јазик од македонска редакција. Том II, св. 13. въісокъ - вvсъ(лектор-консултант за англиски јазик ) [гл.. уредник З. Рибар ова], ИМЈ Скопје 2018, с. 401 -479.

Речник на црковнословенскиот јазик од македонска редакција Том III, св. 12. въскласти –въiсокъ (лектор-консултант за англиски јазик ) гл.. уредник З. Рибарова], ИМЈ Скопје 2016, с. 321-400.



Izvorni znanstveni radovi (koje nisu u CROSBI) - izbor

Udri brigu na veselje nebo jak nám smích může pomoci Slavofraz 2016: Phraseology and (naive) psychology, Grazer Studien zur Slawistik Band 9, Verlag Dr. Kovač, Hamburg 2018., str. 361-367.

Фреквентни машки имиња застапени во фраземите (од македонскиот, чешкиот и хрватскиот јазик): Iminjata i frazeologijata, Zbornik radova Međunarodne frazeološke konferencije Slavofraz 2017 održane u Skoplju (Veljanovska Katerina, Mirčevska Boševa Bilijana (ur.)) Skopje, Republika Makedonija: Filološki fakultet Blaže Koneski, Skopje, Makedonija, 2018. str. 250-260.

Simbolika ili arbitrarnost ‒ o brojevima četiri i četrnaest u frazemima (na primjeru češkoga, makedonskoga i hrvatskoga jezika) : Od dvojbe do razdvojbe Zbornik radova u čast profesorici Branki Tafri, Ibis grafika, (Petra Košutar, Mislav Kovačić (ur.) u 2018., str. 177-188.

Předložky K a U v češtině a chorvatštině, Život mora biti djelo duha Zbornik posvećen prof. dr. sc. Dubravki Sesar (ur. Kovaćević, Z. i Vidović Bolt, I.), Disput, Zagreb 2017., str. 285-296.

Relativita v českých frazémech a idiomech (srovnávací pohled). Prostor in čas v frazeologiji, Univerza v Ljubljani, Filozofska fakulteta Ljubljana 2016., str. 235 – 243.
O některých frazémech v česko – chorvatských slovnících Frazeologia a przekład , (red. W. Chlebda), Wydawnictwo Uniwersytetu Opolskiego, Opole 2014., str. 271 – 277.

За преведувањето на некои културно специфични фраземи Зборник IV Меѓународен научен собир Македонско/ хрватски книжевни, јаѕични и културни врски, Институт за македонска литература, Скопје 2014., str. 297-305. (izvorni znanstveni rad)

O některých aspektech využití hudby při výuce cizího jazyka: na příkladě makedonštiny, Opera Slavica Slavistické rozhledy jazykovědný sešit ročník XXIII.Brno, 4/2013, str. 326-334.

O některých hydronymech v českých a makedonských frazémech „Вода“ в славянской фразеологии и паремиологии (Zoltan, A., Fedosov, O., Janurik, S.), Tinta, Budapest 2013., str. 533 - 539.

Vizuální prezentace některých frazémů a idiomů, УЧЕНЬIЕ ЗАПИСКИ ТАВРИЧЕСКОГО НАЦИОНАЛЬНОГО УНИВЕРСИТЕТА имени В.И.Вернадского Том 25 (64). N°2 (1) Филология социальньıе коммуникации, Таврический национальньiŭ университет имени В.И.Вернадского,Симферополь 2012., str. 146-152.

Етничкиот стереотип врз примери од македонската, чешката и хрватската фразеологија Спектар бр 58/2011, Книга II, Скопје 2011, стр. 355-362 .
http://www.iml.org.mk/index.php/mk/proekti/2011-07-25-10-48-18/2011-07-25-10-49-35

Chorvatsko-český jazykový transfer na příkladě předložek DO a U Výuka jihoslovanských jazyků v dnešní Evropě, Porta Balkanica, Brno 2011., str. 184 – 191.

„Dali znaš da te volim?“ Koncept ljubavi u hrvatskim, češkim i makedonskim poredbenim frazemima, Slavenska frazeologija i pragmatika, (ur. Ž. Fink Arsovski i A. Hrnjak), KNJIGRA, Zagreb 2007., str. 183-189.


Prijevodi - izbor
• stručni


Šimčík, A.: Jezične bilješke (priredio i pogovor napisao Samardžija, M.), Nova stvarnost, Zagreb, 2015., str. 293-295. (s hrvatskog na češki)

Flusser, G.: Vijest o Slavenima u hebrejskoj kronici iz 10. stoljeća, u: Bijeli Hrvati 3, Maveda, Rijeka, 2013., str. 5. - 8. (s češkog na hrvatski)

František Čajka, Slavia 77 (2008.) u: Slovo: časopis Staroslavenskog instituta, Vol. No. 59, 2009., str. 430- 434. (s češkog na hrvatski)

Indexy k Staroslovanskému slovníku: Forward, Notes to the indexes. Zpracovala Zdenka Ribarova, red. Emilie Bláhová. Práce Slovanského ústavu AV ČR. Nová řada, sv. 16, Praha 2003., str. 17. – 20. i str. 29. – 32. (s češkog na engleski)

• književni:

Martinovski, V.: KVARTETA ke čtení, zhlédnutí, zpěvu a poslechu, Větrné mlýny, Brno 2013. (180str.) (s makedonskog na češki knjigu poezije)
Dimitrova, K., Hůlová, P., Martinovski, V., Mohafez, S.: Kde nejste doma Příběhy z cest, (Od sněhové vločky k hrudce sněhu str. 55- 68, Loňské Martinky, nová přátelství str. 111- 128, Mezi ohňostroji str. 187- 203, Portrét(y) ze Stuttgartu str. 261-274) Větrné mlýny, Brno2012. ISBN 978-80-7443-051-0 (prijevod V. Martinovskog s makedonskog na češki u četverojezičnoj knjizi kratke proze)
Mlada makedonska poezija: I. Šopov, J. Veličkovska, Gj. Zdraveski, S. Gađova, M. Manušev, A. Popova, Z. Taneski, B. Kumbaroska, N. Joldeski, E. Prenđova(s D. Sesar), Poezija, časopis pjesničke prakse, god. VIII, br. 3-4, prosinac 2012., Zagreb str. 58 - 77. (s makedonskog na hrvatski poeziju)
Martinovski, V.: Ze sbírky Kvartety (Kvarteti, 2010) vybrala a z makedonštiny přeložila básně (Nová souhvězdí, Světelný rok, Přehodnocení, Proměny, Bez elektřiny, Absolutní sluch, Rekviem, Protikladný profil, Domácí, hosté) HOST – měsíčník pro literaturu a čtenáře, č. 2/2011, roč. XXVII, Brno 15.2. 2011., str. 118- 120. (s makedonskog na češki poezija)

Martinovski, V.: Za sbírky Ozvěna z vln (Echo na branovi, 2009) vybrala a z makedonštiny přeložila haibuny (Drobounký déšť, Nepřečtená kniha, Nový ostrov, Ozvěna z vln, Bramboříky, Dech), HOST – měsíčník pro literaturu a čtenáře, č. 2/2011, roč. XXVII, Brno 15.2. 2011., str. 121- 123. (izabrala i s makedonskog na češki prevela haibun poeziju)

Martinovski, V.: Beruška na zrnku granátového jablíčka (z makedonštiny přeložila povídku) Slovanský jih roč. XI, č. 4, srpen 2011., str. 25- 27. (s makedonskog na češki , kratka prića)

Međuvrijeme: Ti si u mraku ja, a ja sam ti V. Martinovski: U Zemlji vrtuljaka, Sličiš mi na kišu, Dok spavaš, Požuri i pričekaj, Čaj za dvoje, Selidbe, Nakon večere, Oko ponoći, Razmjene, Najduži poljubac (s D. Sesar), Poezija, časopis pjesničke prakse, god. VII, br. 3-4, studeni 2011., Zagreb str. 114 - 117. (s D. Sesar prevela s makedonskog na hrvatski proza)

Novo češko pjesništvo, I đipahne tovke: J. Pížl, J. A. Pitínský, M. Palla, P. Koťátko, M. Ajvaz, O. Stradický ze Stradic, M. Reiner, P. Hrbáč, P. Řezníček, J. Olič (s D. Sesar), Nova Istra 3 – 4, Pula 2003., str. 89. – 116. (s češkoga na hrvatski) http://www.gradpula.com/nova_istra/03_3-4.htm


Lektura i korektura knjiga:

Záhřeb hlavní město Chorvatska, (hl.red. Dražen Hochecker), Záhřebské Turistické Sdružení, HTZ, Zagreb 2015.
Micheva, O. : The sounds of the chisel: an exibition of contemporary Ohrid woodcarvers: Letra Dizajn, Ohrid, 2013. (English proofreading)
SLOVO Časopis Staroslavenskoga Instituta u Zagrebu, sv. 62 (2012), 1-338, Zagreb 2012. (lektura makedonskih i čeških tekstova)
Leoš Janáček: Jenufa , HNK premijera 27. travnja 2012.
Slavenska frazeologija i pragmatika, zbornik radova, ur. Ž. Fink Arsovski i A. Hrnjak, KNJIGRA, Zagreb 2008. (češki, slovački i makedonski tekstovi)

Dubravka Sesar: Češki u 30 lekcija, Zavod za lingvistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, Zagreb 2002.
Dubravka Sesar: Hrvatsko-češki / Češko-hrvatski rječnik (s gramatikom), Školska Knjiga, Zagreb 2002.



Aktualizirano 9. 9. 2021.

Članstva u profesionalnim udruženjima, stručnim i građanskim udrugama i javnim tijelima
  • HDSL_ Hrvatsko društvo sveučilišnih lektora, HDSL (Član)
  • Hrvatsko - češko društvo, Hrvatsko - češko društvo (Član)
Članstva u organizacijskim odborima skupova
  • 2018. Komparativnoslavističke lingvokulturalne teme, prof. dr. sc. Neda Pintarić dr.sc. Ivana Vidović - Bolt (međunarodni, znanstveni)
  • 2016. Slavenska frazeologija i pragmatika , predsjednica: prof. dr. sc. Željka Fink - Arsovski Anita Hrnjak Ivana Vidović Bolt Slavomira Ribarova (međunarodni, znanstveni)
Nagrade i priznanja
  • 2017. Nagrada Predrag Jirsak zbog doprinosa razvoju hrvatsko-čeških odnosa na području bohemistike (Odlukom Hrvatsko-češkog društva)

Opis znanstvene djelatnosti
2002. – 2006. stalna stručna suradnica na projektu: Zapadnoslavenski jezici u usporedbi s hrvatskim (voditeljica dr. sc. D. Sesar, red. prof.)
Filozofskoga fakulteta u Zagrebu.

2002. – 2010. godine honorarni stručni suradnik na projektu Crkvenoslavenski rječnik Slavenskoga instituta češke Akademije znanosti u Pragu Slovanský Ústav AV ČR (voditeljica dr. sc. E. Blahová) .


2006. -2014. vanjska suradnica za češki jezik na znanstvenom projektu Slavenski jezici u usporedbi s hrvatskim (voditeljica prof. dr. sc. D. Sesar) No 130-1300869-0634

2010. - 2012. Stručna suradnica na projektu: Journey Across Europe-Remeasuring Cultural Space

2014. - suradnica na projektu Hrvatske zaklade za znanost "Komparativnoslavističke lingvokulturalne teme" (KOMPAS) (voditeljica red. prof. dr. sc. Nede Pintarić)

2017. - suradnica na istraživanju potpore Sveučilišta u Zagrebu "Animalističke slike u frazeološkom blagu" (voditeljica prof. dr. sc. Ivana Vidović Bolt)