Naziv
Etika okoliša
Organizacijska jedinica
Odsjek za sociologiju
ECTS
3
Šifra
103117
Semestri
zimski
Satnica
Predavanja
15
Seminar
30

Cilj
Zašto je čovjeku potrebna ekološka etika? Koje su suvremene promjene utjecale na razvoj ekološke etike? Možemo li govoriti o univerzalnim etičkim principima u odnosu čovjeka prema su-svijetu (Weltethos, co-world) ili svaka kultura i društvo imaju svoje partikularne etičke norme? U kojoj je mjeri, ako uopće, čovjek odgovoran za živi i neživi svijet prirode i što po tom pitanju (ne) treba činiti?
Kroz predavanja, te izlaganja, analizu i diskusiju seminarske literature studenti će steći teoretska znanja o osnovnim stajalištima ekološke etike, korisna za diskurs o odnosu čovjeka i prirode (okoliša). Kroz izbor knjiga i tekstova studenti će biti upoznati s pluralizmom klasičnih i alternativnih pristupa ekološkim pitanjima te suvremenim pristupima i ekološkim pokretima, što će biti korisno za polemiziranje o specifičnim problemima etike okoliša. Poticanjem argumentirane diskusije i kritičkog čitanja literature studenti će povećati praktičnu kompetentnost analiziranja i kritičkog mišljenja o suvremenim etičkim dilemama čovjekove odgovornosti za svoj okoliš.
Sadržaj
  1. Upoznavanje s programom, literaturom, organizacijom i načinom izvođenja nastave. Odabir seminarskih tema. Dokumentarni film.
  2. Zašto ekološka etika?
  3. Ekološko-etički pristupi: Antropocentrizam.
  4. Ekološko-etički pristupi: Ekocentrizam.
  5. Ekološko-etički pristupi: Individualizam.
  6. Antropocentrizam i ekocentrizam – odgovornost prema životu.
  7. Ekofeministička etika.
  8. Empirijska istraživanje etike okoliša u Hrvatskoj
  9. Etička pitanja ugroženosti i očuvanja prirodnih krajobraza
  10. Ekološki menadžment.
  11. Religija i etika okoliša.
  12. Ekološka etika i bioetika
  13. Multikulturalizam i etika/e okoliša.
  14. Suvremene perspektive etike okoliša.
  15. Pregled obrađenih tema u kolegiju. Studentsko referiranje o iskustvima rada na kolegiju. Zaključni dogovori (oko završnog ispita, studentskih obveza, i sl.).

Ishodi učenja
  1. Razlikovati i dati primjere za ključne koncepte i teorije iz područja etike okoliša određenih sadržajem kolegija
  2. Kritički prosuđivati i dati vlastite zaključke o temama iz etike okoliša na temelju usvojenih znanja
  3. Analizirati, vrjednovati i interpretirati postojeća empirijska istraživanja
  4. Samostalno osmisliti i prezentirati seminar iz etike okoliša na temelju sinteze postojeće literature
Metode podučavanja
U realizaciji kolegija, osim predavanja i seminara, koristit će se i metode rasprave i prezentacije uz pomoć suvremenih tehničkih pomagala (power point prezentacije, dokumentarni filmovi i sl.). Poticat će se kritičko čitanje, analiza i diskusija literature. Ukoliko bude moguće ostvariti, u nastavi je predviđena i terenska nastava u obliku organiziranog stručnog posjeta/boravka (udruženja i institucije vezane za zaštitu i očuvanje okoliša) ili gostujući predavač(i) koji se bave ovim područjem.
Metode ocjenjivanja
Seminarsko usmeno izlaganje, dva kolokvija tijekom semestra, pismeni ispit (iznimno usmeni ukoliko se ispiti ne budu mogli organizirati uživo).
Studenti odabiru jedan rad iz Popisa seminarske literature i izlažu ga usmeno pred seminarom (obvezan uvjet za završetak kolegija). Seminarsko usmeno izlaganje traje 10 minuta tijekom čega se osim predstavljanja seminarske teme studenti trebaju i kritički osvrnuti na temu seminara (povezati s drugim seminarima, dodatnom literaturom i provjerenim i pouzdanim izvorima). Studenti su slobodni koristiti se dodatnim pomagalima koje smatraju da doprinose kvaliteti seminara (npr. power point prezentacija, audio i video pomagala i sl.). Nakon seminara slijedi zajednička diskusija o izloženoj temi.
Tijekom semestra dva kolokvija. O obliku kolokvija studenti će biti obavješteni na nastavi. Studenti koji nisu pristupili jednom ili oba kolokvija, nisu položili jedan ili oba kolokvija, ili su nezadovoljni dobivenom završnom ocjenom (prosječna ocjena oba kolokvija), pristupaju završnom pismenom ispitu (iznimno usmeni ukoliko za to budu objektivni razlozi poput nemogućnosti održavanja ispita uživo).

Obavezna literatura
  1. Cifrić, I. (2009). Kultura i okoliš. Zaprešić: Visoka škola za poslovno upravljanje „Baltazar Adam Krčelić“. (str. 1.-86., 189.-294).
  2. Cifrić, I. (2007). Bioetička ekumena. Zagreb: Pergamena. (str. 79.-247.)
  3. Cifrić, I. (1998). Bioetika. Zagreb: Biblioteka “Razvoj i okoliš”.
Dopunska literatura
  1. Armstrong, S. J. i Botzler, R. G. (ur.). (2004). Environmental Ethics. Divergence and Convergence. Boston: McGraw-Hill, Inc.
  2. Cifrić, I. (2000). Bioetika i ekologija. Zaprešić: Matica hrvatska Zaprešić.
  3. Cifrić, I. (2012). Leksikon socijalne ekologije. Zagreb: Školska knjiga. (odabrani pojmovi)

Izborni predmet na studijima
  1. Sociologija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
  2. Sociologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
Fakultetska ponuda
  • Preddiplomski studij: Zimski semestar