ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2022. / 2023.

Etnološki i kulturnoantropološki pristupi zaštiti i očuvanju baštine

 

Naziv
Etnološki i kulturnoantropološki pristupi zaštiti i očuvanju baštine
Organizacijska jedinica
Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
ECTS
5
Šifra
131564
Semestri
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Cilj kolegija je upoznati studente s ulogama i zadaćama, obavezama i odgovornostima etnologa i kulturnih antropologa uključenih u procese i projekte zaštite i očuvanja baštine; upoznati studente sa procesom i načinom izrade dokumentacije korištene u procesima i projektima zaštite i očuvanja baštine kao i s pitanjima, problemima i izazovima koji se javljaju u spomenutim djelatnostima.
Sadržaj
  1. Upoznavanje sa sadržajem kolegija. Definiranje studentskih obaveza.
  2. Uvod I: uloga i zadaća etnologa i kulturnih antropologa u procesima i projektima zaštite i očuvanja baštine - osnovni pojmovi
  3. Uvod II: uloga i zadaća etnologa i kulturnih antropologa u procesima i projektima zaštite i očuvanja baštine - osnovni pojmovi
  4. Uvod III: zakoni i propisi o zaštiti i očuvanju baštine, Etički kodeks Hrvatskog etnološkog društva
  5. Povijest etnoloških i kulturnoantropoloških pristupa zaštiti i očuvanju baštine I.
  6. Povijest etnoloških i kulturnoantropoloških pristupa zaštiti i očuvanju baštine II.
  7. Povijest etnoloških i kulturnoantropoloških pristupa zaštiti i očuvanju baštine III.
  8. Rad etnologa i kulturnih antropologa na zaštiti i očuvanju nepokretne baštine: seoska naselja i arhitektura I.
  9. Rad etnologa i kulturnih antropologa na zaštiti i očuvanju nepokretne baštine: seoska naselja i arhitektura II.
  10. Rad etnologa i kulturnih antropologa na zaštiti i očuvanju nepokretne baštine: kulturni krajolici
  11. Rad etnologa i kulturnih antropologa na zaštiti i očuvanju pokretne baštine: etnografske zbirke
  12. Rad etnologa i kulturnih antropologa na zaštiti i očuvanju nematerijalne baštine
  13. Posjet relevantnoj ustanovi/gostujuće predavanje
  14. Sistematizacija obrađenog gradiva. Ponavljanje za ispit
  15. Sistematizacija obrađenog gradiva. Ponavljanje za ispit. Studentska evaluacija

Ishodi učenja
  1. analizirati, tumačiti i vrednovati kulturne fenomene i procese
  2. analizirati i komentirati kulturne raznolikosti u konkretnim društvenim kontekstima
  3. samostalno identificirati etičke probleme u primjeni etnoloških i kulturnoantropoloških spoznaja i rješavati ih u skladu s etičkim načelima struke
  4. osmisliti i implementirati usluge, proizvode i projekte utemeljene na etnološkim i kulturnoantropološkim znanjima te namijenjene različitim korisnicima (pojedincima, udrugama, lokalnim zajednicama, gospodarskom sektoru, javnoj i državnoj upravi, međunarodnim organizacijama itd.)
  5. razvijati suradnju i djelovati u interdisciplinarnim stručnim skupinama
  6. navesti i tumačiti uloge i zadaće, obaveze i odgovornosti etnologa i kulturnih antropologa uključenih u procese i projekte zaštite i očuvanja baštine
  7. imenovati i tumačiti događaje, projekte i rad pojedinaca značajnih za povijest etnološkog i kulturnoantropološkog rada na zaštiti i očuvanju baštine
  8. nabrojati elemente i tumačiti sadržaj dokumentacije potrebne za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra za nepokretnu, pokretnu i nematerijalnu baštinu
  9. analizirati, komentirati, zastupati mišljenje i predlagati rješenje kod (problemskih) primjera zaštite i očuvanja baštine
  10. prepoznati, komentirati i vrednovati etičke probleme u zaštiti i očuvanju baštine te predlagati rješenja u skladu s Etičkim kodeksom Hrvatskog etnološkog društva
  11. osmisliti, planirati i predložiti interdisciplinarni održivi projekt zaštite i očuvanja kulturnog dobra na lokalnoj razini (plan izrade dokumentacije, obnove i revitalizacije)
Metode podučavanja
Kolegij se sastoji od predavanja i seminara. Na predavanjima su, pri obrađivanju određenih tema, predviđena kraća izlaganja i rasprave studenata. Na seminarima će se, na konkretnim primjerima, studenti vježbati u izradi kraćih stručnih tekstova. Poticat će se analize studija slučaja, kritičko čitanje literature, usmeno izlaganje unaprijed pripremljenog teksta u zadanim vremenskim okvirima te rasprava o određenim temama (teorije, pojmovi, metodologija, studije slučaja). Predviđeno je gostujuće predavanje i posjet relevantnim institucijama.
Metode ocjenjivanja
Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela. Pismenom ispitu mogu pristupiti studenti koji su bili redoviti na nastavi (toleriraju se dva izostanka s predavanja i dva izostanka sa seminara) i ispunili sve seminarske obaveze za vrijeme trajanja nastave (do 31.1.2015.). Usmenom ispitu pristupa se nakon položenog pismenog ispita.

Konačnu ocjenu čine:
1. Pismeni i usmeni ispit: 50%
2. Pismeni radovi (domaće zadaće) i aktivnost u radu seminara 50%

Obavezna literatura
  1. ANTOŠ, Zvjezdana i Ana MLINAR. 2004. Upute za čuvanje etnografskih zbirki. Zagreb, Hrvatsko etnološko društvo
  2. CARTER, Thomas i Elizabeth COLLINS CROMLEY. 2005. Invitation to Vernacular Architecture: A Guide to the Study of Ordinary Buildings and Landscapes. Knoxville, University of Tennessee Press
  3. MAROEVIĆ, Ivo. 1986. Sadašnjost baštine. Zagreb, Društvo povjesničara umjetnosti, Društvo konzervatora Hrvatske, Sveučilište u Zagrebu. (odabrana poglavlja).
  4. MLINAR, Ana (ur.). 2003. Zbornik radova. II. Simpozij etnologa konzervatora Hrvatske i Slovenije. Zaštita i očuvanje tradicijske kulturne baštine. – Tradicijska kulturna baština kao resurs gospodarskog razvoja države. Starigad-Paklenica, 6.-8. lipnja 2001. Zagreb, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Konzervatorski odjel. (odabrana poglavlja).
  5. HAMERŠAK, Marijana, Iva PLEŠE i Ana-Marija VUKUŠIĆ. 2013. Proizvodnja baštine. Kritičke studije o nematerijalnoj kulturi. Zagreb, Institut za etnologiju i folkloristiku. (odabrana poglavlja).
  6. Etički kodeks Hrvatskog etnološkog društva, http://www.hrvatskoetnoloskodrustvo.hr/o-nam/eticki-kodeks-hed-a/
  7. Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine, http://www.birdwatchingmn.org/images/Konvencije/konvencija_o_zastiti_svjetske_prirodne_i_klulturne_bastine.pdf
  8. Konvencija o zaštiti nematerijalne baštine, http://www.istra-istria.hr/fileadmin/dokumenti/upravna_tijela/UO_za_tal_nac_zaj/Instrumenti_zastite_ljudskih_prava/I.Multilateralni_odnosi/2.Organizacija_Ujedinjenih_naroda/I-2.11.%20Konvencija%20o%20zastiti%20nematerijalne%20kulturne%20bastine.pdf
  9. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, http://www.zakon.hr/z/340/Zakon-o-za%C5%A1titi-i-o%C4%8Duvanju-kulturnih-dobara
Dopunska literatura
  1. 4 GRADA DRAGODID. 2007. Gradimo u kamenu: Priručnik o suhozidnoj baštini i vještini gradnje, Drugo izdanje. Zagreb: Slobodna Dalmacija
  2. ASQUITH, Lindsay i Marcel VELLINGA (ur.). 2006. Vernacular Architecture in Twenty-First Century. Theory, education and practice. London i New York, Taylor & Francis. (odabrana poglavlja)
  3. CLARKE, William C. 1990. Learning from the past: traditional knowledge and sustainable development. Contemporary Pacific, 2(2):233-253
  4. ČAPO ŽMEGAČ, Jasna, MURAJ, Aleksandra, VITEZ, Zorica, GRBIĆ Jadranka i Vitomir BELAJ. 1998. Etnografija. Svagdan i blagdan hrvatskog puka. Zagreb, Matica Hrvatska
  5. DUIĆ KOWALSKY, Nada P. 2003. Tradicijska baština u Republici Hrvatskoj. Narodno graditeljstvo. Zagreb, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne baštine
  6. FELD, Steven i Keith H. BASSO (ur.). 1996. Senses of Place. Santa Fe, New Mexico, School of American Research Press
  7. FISTER, Peter. 1993. Glosar arhitekturne tipologije. Ljubljana, Minostarstvo za okolje in prostor Republike Slovenije, Zavod za prostorno planiranje
  8. FREUDENREICH, Aleksandar. 1972. Kako narod gradi na području Hrvatske: Zapažanja - snimci i crteži arhitekata. Zagreb: Republički zavod za zaštitu spomenika kulture
  9. GAVAZZI, Milovan. 1991. Baština hrvatskog sela, Zagreb, Otvoreno sveučilište
  10. GULIN ZRNIĆ, Valentina. 2011. Prostor i mjesto u hrvatskoj etnologiji/kulturnoj antropologiji. U: Čapo, J. i V. Gulin Zrnić (ur.): Mjesto, nemjesto: interdisciplinarna promišljanja prostora i kulture. Zagreb, Institut za etnologiju i folkloristiku, 69-110
  11. HAENN, Nora i Richard WILK (ur.). 2006. The Environment in Anthropology. A reader in Ecology, Culture and Sustainable Living. New York i London, New York University Press. (odabrana poglavlja).
  12. HAZLER, Vito. 1999. Podreti ali obnoviti? Zgodovinski razvoj, analiza in model etnološkega konservatorstva na Slovenskem. Ljubljana, Rokus
  13. HIRSCH, Eric i Michael O'HANLON (ur.). 1995. The Anthropology of Landscape. Perspectives on Place and Space. Oxford: Oxford University Press
  14. KALAPOŠ, Sanja. 1998/99. Kiša, hrana i kultura. Međusobni utjecaji kulturnih, društvenih i prirodnih činitelja jednog kraja. Studia etnologica Croatica, 10/11: 95-110
  15. KALE, Jadran. 2010. Prijedlog modela inventarizacije suhozida. Prostor: znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam, 18(2): 452-467
  16. KELEMEN, Petra i Sanja LONČAR. 2011. „Obično“ vs. „atraktivno“: kako priče o načinu života postaju dio turističke ponude. Studia ethnologica Croatica, 23:183-214
  17. KRSTIĆ, Branislav. 2006. Zakonodavstvo arhitektonske baštine. Beograd, republički zavod za zaštitu spomenika kulture Beograd
  18. LONČAR, Sanja. 2010. Prilozi poznavanju tradicijskog graditeljstva i kulture stanovanja. U Zapisi iz Gornjih Ravnih kotara: etnološki, povijesi i muzeološki prilozi o Islamu Latinskom, Islamu Grčkom, Kašiću i Podgradini, ur. Milana Černelić i Marijeta Rajković Iveta, 73-175. Zagreb, FF press
  19. LONČAR, Sanja. 2014. Narodna arhitektura u djelima Ise Kršnjavog – istraživanje i korištenje etnografske građe u svrhu stvaranja „narodnog stila“. U Zbornik radova sa znantvenog skupa Iso Kršnjavi – veliki utemeljitelj, ur. Ivana Mance. Zagreb, Institut za povijest umjetnosti (u tisku)
  20. LONČAR-VICKOVIĆ, Sanja i Dina STOBER. 2011. Tradicijska kuća Slavonije i Baranje – priručnik za obnovu. Zagreb: Ministarstvo turizma Republike Hrvatske i Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Građevinski fakultet Osijek
  21. LUBINA, Melita, MUTAK, Katica i Silvija NIKŠIĆ. 2004. Katalog ruralnih naselja. Grad Ivanić Grad. Zagreb, Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine
  22. MARKOVIĆ, Ksenija (ur.). 1997. Obnova i očuvanje hrvatske pučke graditeljske baštine : zbornik sažetaka. Zagreb : Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Konzervatorski odjel
  23. MAROEVIĆ, Ivo (ur). 1978. Tradicionalna stambena kuća (povijesni, etnološki i prostorni aspekti) u zapadnom području SR Hrvatske). Referati sa 29. savjetovanja udruženja Arbeitskreis für Hausforschung, Zagreb 29.08.-01.09.1978. godine. Zagreb, Restauratorski zavod Hrvatske
  24. MAVAR, Zofia, MUTAK, Katica i Bruno DIKLIĆ. 2001. Katalog ruralnih naselja. Lonjsko polje. Zagreb, Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine
  25. MAVAR, Zofia. 1996. Katalog dokumentiranosti ruralnih naselja stradalih u ratu. Općina Sisak. Zagreb, Državna uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine
  26. MAVAR, Zofia. 1998. Katalog dokumentiranosti ruralnih naselja stradalih u ratu s uputama za obnovu. Istočna Slavonija. Zagreb, Državna uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine
  27. MAVAR, Zofia. 2000. Krapje – selo i graditeljska baština. Bilten parka prirode Lonjsko polje, 1/2: 35-53
  28. MILIČEVIĆ, Josip. 1980. Upute za čuvanje etnografske građe. Zagreb, Hrvatsko etnološko društvo, Komisija za muzejska i konzervatorska pitanja
  29. MLINAR, Ana, Sanja LONČAR i Ivana MILETIĆ. 2008. Zrin – etnografska zbirka Ljubišić – konzervatorske smjernice za očuvanje i prezentaciju. Sisak – Zagreb, Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Sisku
  30. MLINAR, Ana. 2000. Obnova kulturne baštine u naselju Čigoć na primjeru okućnice broj 26. Bilten parka prirode Lonjsko polje, 1/2: 19-34
  31. PETRIĆ, Ksenija. 2000. Uvjeti za izgradnju novih obiteljskih kuća u seoskim naseljima Parka prirode Lonjsko polje. Bilten parka prirode Lonjsko polje, 1/2: 7-17
  32. PETROVIĆ, Tihana. 1992. Iso Kršnjavi kao etnograf. Etnološka tribina, 149-156
  33. RADIĆ, Antun. 1897 (1997). Osnova za sabiranje i proučavanje građe o narodnom životu. Zagreb, Dom i svijet
  34. RIHTMAN AUGUŠTIN, Dunja. 1984. Struktura tradicijskog mišljenja. Zagreb: Školska knjiga
  35. SALOPEK, Davor, PETRIĆ, Ksenija, MLINAR, Ana, HORVAT, Manda MAVAR, Zofia, RAJKOVIĆ, Vesna i Goran GUGIĆ. 2006. Posavska tradicijska drvena kuća – priručnik za obnovu. Zagreb, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Ministarstvo kulture
  36. ŠANTEK, Goran Pavel i Tibor KOMAR. 2013. Nacionalni park Mljet. Izazov konfliktnih interpretacija. Traditiones, 42/2:149-162
  37. ŠRAJER, Filip, SUIĆ, Andrija, VIDOVIĆ, Hrvoje, KIPSON, Silvija i Hrvoje CARIĆ. 2006 (2008). Mediteranska kamena kuća : tehnike gradnje i obnove : korištenje u skladu s okolišem: energija: otpad: sanitarije. Zagreb, ODRAZ – Održivi razvoj zajednice
  38. ŠTAMBUK, Maja, ROGIĆ, Ivan i Anka MIŠETIĆ (ur.). 2002. Prostor iza. Kako modernizacija mijenja hrvatsko selo. Zagreb, Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar"
  39. Traditiones. 2013. 42/2, Triglavski narodni park
  40. VELINGA, Marcel 2005. Anthropology and challenges of sustainable architecture. Anthropology today, 21(3):3-7
  41. VINŠĆAK, T. 1990. Etnologija-ekologija, karika koja nedostaje. Studia ethnologica, 2, 11-16
  42. WILLIAMS, Nancy M. i Graham BAINES (ur.). 1993. Traditional Ecological Knowledge: Wisdom for Sustainable Development. Canberra: Centre for Resource and Environmental Studies, Australian National University. (odabrana poglavlja)
  43. ŽIVKOVIĆ, Zdravko. 1993. Hrvatsko narodno graditeljstvo. Sv. I. Istočna Hrvatska (Slavonija, Baranja, Srijem). Zagreb, Republika Hrvatska, Ministarstvo kulture i prosvjete, Zavod za zaštitu spomenika kulture
  44. ŽIVKOVIĆ, Zdravko. 1993. Hrvatsko narodno graditeljstvo. Sv. II. Južna Hrvatska (Dalmacija). Zagreb, Republika Hrvatska, Ministarstvo kulture i prosvjete, Zavod za zaštitu spomenika kulture
  45. ŽIVKOVIĆ, Zdravko. 1993. Hrvatsko narodno graditeljstvo. Sv. III. Središnja Hrvatska (Posavina, Pokuplje, Moslavina, Banija, Lika, Gorski kotar). Zagreb, Republika Hrvatska, Ministarstvo kulture i prosvjete, Zavod za zaštitu spomenika kulture
  46. Lokalne i regionalne monografije

Izborni predmet na studijima
  1. Etnologija i kulturna antropologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar