Naziv
Jezici i kulture u kontaktu na istočnoj obali Jadrana
Organizacijska jedinica
Odsjek za talijanistiku
ECTS
5
Šifra
118219
Semestri
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Poznavanje sociokulturne i jezične povijesti istočne obale Jadrana i njoj gravitirajućih area, područja susreta Romanije i Slavije, bogatoga jezičnim i kulturnim naslojavanjima.
Sadržaj
  1. Istočna obala Jadrana do propasti Zapadnoga rimskog carstva; etnički i jezični kontakti.
  2. Srednji vijek: političke i privredne prilike. Demografska kretanja. Veze s Italijom.
  3. Kultura i pismenost. Jezična stratifikacija. Dalmatski.
  4. Mletačka uprava u Istri i Dalmaciji. Migracije, akulturacije, asimilacije.
  5. Mletački kao lingua franca.
  6. Odjeci humanizma. Pučka i elitna kultura. Književno stvaralaštvo.
  7. U ozračju prosvjetiteljstva.
  8. Dubrovačka republika između uspona i pada.
  9. Jezične i kulturne prilike.
  10. Francuska uprava. Istočna obala Jadrana u sastavu Habsburškoga carstva. Jezični i kulturni integracijski i dezintegracijski procesi.
  11. Periodika, književnost, tiskarstvo. Školstvo i jezična politika.
  12. Političke i društvene promjene u XX. stoljeću.
  13. Jezici i kulture: između hegemonizacije i ravnopravnosti.
  14. Istočna obala Jadrana u svjedočanstvima putopisaca.
  15. Jezici u kontaktu na Istočnoj obali Jadrana: adaptacija i prebacivanje kodova; zaključne napomene.

Ishodi učenja
  1. Nabrojiti etničke skupine i upravno-političke formacije tvorevine državne tvorevine na istočnoj obali Jadrana od antičkih vremena do današnjeg doba.
  2. Navesti jezike u kontaktu na istočnoj obali Jadrana.
  3. Prepoznati ulogu školstva u afirmaciji jezika i pripadnog kulturnog sustava.
  4. Analizirati pojave bilingvizma i diglosije.
  5. Prepoznati različite oblike i stupnjeve interferencije u tekstovnom materijalu.
  6. Navesti kasnoantičke i srednjovjekovne pisane spomenike i književne tekstove od XV. stoljeća nadalje.
  7. Identificirati i istražiti elemente civilizacije i kulture te kulturnog i jezičnog utjecaja na zapadnoj i istočnoj obali Jadrana.
  8. Prepoznati različite oblike i stupnjeve interferencije u tekstovnom materijalu.
  9. Primijeniti sadržaj kolegija u nastavi i drugim oblicima profesionalne prakse.
  10. Primijeniti sadržaj kolegija u nastavi i drugim oblicima profesionalne prakse.
  11. Primijeniti sadržaj kolegija u nastavi i drugim oblicima profesionalne prakse.
Metode podučavanja
Predavanja, power point prezentacija, prikazivanje audiovizualnih snimki, seminarska izlaganja, seminarski radovi.
Metode ocjenjivanja
ispit

Obavezna literatura
  1. Lelija Sočanac, Hrvatsko-talijanski jezični dodiri, Zagreb, Globus, 2004.
  2. Smiljka Malinar, Hrvatski i talijanski na istočnoj obali Jadrana, u Hodočasnici, pjesnici, hvastavci, Zagreb, Konzor, 2008.
  3. Žarko Muljačić, Das Dalmatische, Köln, Weimar, Wien, Böhlau, 2000.
  4. Alberto Fortis, Put po Dalmaciji, Zagreb, Globus, 1984.
Dopunska literatura
  1. Matteo Giulio Bartoli, Das Dalmatische, Wien, Alfred Hödler, 1906; Il Dalmatico, Roma, Istituto dell'Enciclopedia italiana Treccani, 2000.
  2. Jasna Gačić, Romanski elementi u splitskom čakavskom govoru, Čakavska rič, 1-2/1979.
  3. Maslina Ljubičić, O hrvatskoj jezičnoj komponenti u Miottovu Vocabolario del dialetto veneto-dalmata, Folia onomastica croatica, 3/1994.
  4. Ljerka Šimunković, Mletački dvojezični proglasi u Dalmaciji u 18. stoljeću, 1996, Split, Književni krug.
  5. Hermann Bahr, Dalmatinsko putovanje, Zagreb, GZH, 1991.
  6. Smiljka Malinar, Opis Dubrovnika u izvješćima talijanskih putnika petnaestoga i šesnaestoga stoljeća, u Hodočasnici, pjesnici, hvastavci, Zagreb, Konzor, 2008.

Izborni predmet na studijima
  1. Talijanistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  2. Talijanistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Zimski semestar