ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2022. / 2023.

Jezični svijet osjeta u poljskom i hrvatskom jeziku

 

Naziv
Jezični svijet osjeta u poljskom i hrvatskom jeziku
Organizacijska jedinica
Katedra za poljski jezik i književnost
ECTS
4
Šifra
125607
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30

Cilj
Pokazati kako u jeziku osvješćujemo poimanje svijeta kroz naša osnovna osjetila.
Otkrivanje prirođenog, genetski naslijeđenog i naučenog (kulturološkog) ponašanja (verbalnog i neverbalnog) u različitim kulturama.
Sličnosti i razlike u poljskoj i hrvatskoj kulturi verbalnog i neverbalnog ponašanja kroz spoznavanja osjetilima.
Odgovoriti na pitanje zašto je današnja kultura temeljena na vizualnosti i čujnosti, dok su ostala osjetila još nedovoljno uključena.
Osvijestiti razlike između "toplih" i "hladnih" kultura te pokazati proksemičke i tacezičke elemente u slavenskim kulturama.
Sadržaj
  1. Preoblika neverbalnih znakova u verbalne - ujezikovljenje svijeta putem naših osjetila
  2. Vizualni pragmemi i pragmafrazemi kao osjetilne verbalne jedinice komunikacije
  3. Vizualni pragmemi i pragmafrazemi sa sastavnicom boje. Boje kao društveni simboli.
  4. Vizualizacija prostora pomoću spacijalnih pragmema I pragmafrazema. Horizontalno I vertikalno kretanje prostorom izraženo prijedlozima. Pogled u prostor s pozicija govornika. Prostor kao vremenska kategorija. Sveprostornost ili omnispacijalnost.
  5. Auditivni pragmemi i pragmafrazemi sa sastavnicama "uho". Auditivna realizacija plača I smijeha riječima.
  6. Taktilni pragmemi i pragmafrazemi i njihova klasifikacija. Preoblika tacema (jedinica dodira) u verbalne geste dodira
  7. Olfaktorni pragmemi i pragmafrazemi. Neverbalni olfaktorni znakovi u hrvatskom I poljskom jeziku. Pragmemi I pragmafrazemi sa sastavnicom "nos". Poljska i hrvatska ekvivalencija olfaktornih pragmafrazema
  8. Gustativni pragmemi i pragmafrazemi od neverbalnih do verbalnih jedinica. Vrste okusa I njihovi jezični nazivi.
  9. Proprioceptivni pragmemi i pragmafrazemi - tročlana klasifikacija. Ekstraceptivni pragmemi I pragmafrazemi sa sastavnicom "koža"
  10. Kinemaceptivni proprioceptivni pragmemi i pragmafrazemi sa sastavnicom "grč" i "ravnoteža"
  11. Intraceptivni proprioceptivni pragmemi i pragmafrazemi sa sastavnicom "srce". Organi potrbušnice u pragmafrazemima s pozitivnim i negativnim emotivnim značenjem
  12. Vrste intraceptivnoga osjeta za vrijeme: gramatičko, kulturološko, pragmatičko i semantičko vrijeme iskazano pragmemima I pragmafrazemima (realno, mjerljivo i individualno, nemjerljivo vrijeme)
  13. Subperceptivnost doživljavanja svijeta: intuitivna spoznaja, imenovanje tabua u društvu, nadnaravna moć misli i riječi.
  14. Subperceptivni pragmafrazemi sa sastavnicom "duša" i "duh"
  15. Analiza osjetilnih jedinica u originalu i prijevodu kraćeg književnog oblika

Ishodi učenja
  1. Usporediti odnos verbalnih i neverbalnih znakova u komunikaciji
  2. Provesti preobliku neverbalnih znakova u verbalne (ujezikovljenje neverbalne komunikacije)
  3. Osvijestiti odnos naših osjetilnih organa u percipiranju svijeta te vezu doživljenih osjeta u formiranju jezične slike svijeta.
  4. Odrediti razliku između percepcije, propriocepcije i subpercepcije u kreiranju pragmema i pragmafrazema poljskoga i hrvatskoga jezika
  5. Istražiti i komentirati razliku između prirođenih (genetskih) i stečenih (kulturnih) elemenata ponašanja u dvije srodne ali različite kulture kakva je poljska i hrvatska
  6. Izdvojiti pojedine osjetilne pragmeme i pragmafrazeme u poljskom i hrvatskom jeziku s obzirom na osjetilo kojim ih doživljujemo
  7. Analizirati subperceptivne pragmeme i pragmafrazeme objašnjavanjem tabu tema, moći riječi i moći misli.
  8. razumjeti sadržaj i intenciju svih vrsta napisanih ili izgovorenih tekstova na poljskom jeziku neovisno o tome radi li se o izravnom, indirektnom, aluzivnom, ironičnom ili šaljivom tipu teksta
  9. kreirati, strukturirati i redigirati različite tipove tekstova, uključujući i one koji zahtijevaju argumentacijsko utemeljenje, klasifikaciju ili komparativnu analizu
  10. objasniti teorijske pretpostavke etnolingvistike kao spoja etnoloških i lingvističkih znanosti te prepoznati ishodište rasprostranjenih stereotipnih modela
Metode podučavanja
prepoznavanje osnovnih osjetilnih jedinica
definiranje predmeta I pojmova u osjetilnoj komunikaciji
razlikovanje osjeta, osjetila I osjetilnosti u jeziku
ispisivanje verbalnih osjeta iz književnoga djela
usporedba prijevoda I originala u izražavanju verbalnih osjeta
prikazba u slajdovima power-point prezentacije
rad na rječniku
Metode ocjenjivanja
grupna evaluacija seminarskoga rada
rasprava o sadržaju rada
ocjenjivanje zalaganja na satu
brojčana ocjena ispita

Obavezna literatura
  1. Neda Pintarić: Pragmatični svijet osjetilnosti, FFpress, Zagreb, 2010.
  2. Neda Pintarić: Prehrambeni pragmemi i pragmafrazemi u hrvatskom i poljskom jeziku, I. znanstveni skup "Hrvatski kao drugi i strani jezik - HIDIS, Strani jezici br. 1, 2006, str. 37-50
  3. Jerzy Bartminski: Językowe podstawy obrazu swiata, Uniwersytet M. Curie-Skłodowskiej, Lublin, wydanie II., 2007.
  4. Ewa Komorowska: Paleta barw we wspołczesnym języku polskim i rosyjskim. Studium semantyczno-kognitywne, Wydawnictwo Uniwersytetu Szczecinskiego, Szczecin, 2009.
  5. Maria Peisert: smiech i usmiech jako komunikaty paraleksykalne i kulturowe, Język a Kultura 18, stgr. 233-240, 2006.
  6. Milan Moguš i Neda Pintarić: Poljsko-hrvatski rječnik, Školska knjiga, Zagreb, 2002.
Dopunska literatura
  1. Malgorzata Witaszek-Samborska: Studia nad slownictwem kulinarnym we wspolczesnej polszczyznie, Uniwersytet A. Mickiewicza, Poznan, 2005.
  2. Jan Kochanowski: Treny (prijevod Nede Pintarić: Žalopojke), Maveda, Rijeka, 2013.

Izborni predmet na studijima
  1. Poljski jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij