Naziv
Historiografija i nacionalizam
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest
ECTS
4
Šifra
225511
Semestri
zimski
Satnica
Predavanja
15
Seminar
15

Cilj
Cilj kolegija je upoznati studente s temeljnim problemima odnosa historiografije i nacionalizma. To s jedne strane obuhvaća načine na koje historiografija proučava problematiku nacije, nacionalizma i nacionalnog identiteta u povijesnoj i suvremenoj perspektivi, a s druge strane kako nacije i nacionalizmi upotrebljavaju povijest i utječu na povjesničare, historiografiju i nastavu povijesti.
Sadržaj
  1. Uvod (temeljni pojmovi: nacija i nacionalizam, etnički i nacionalni identitet, historiografija i nacionalizam, historiografski nacionalizam, nacionalna i transnacionalna historija)
  2. Teorije nacije i nacionalizma – historiografski pogled
  3. Teorije nacije i nacionalizma – historiografski pogled
  4. Predmoderne predodžbe povjesničara o nacionalnim identitetima i oblikovanje nacionalnih toposa dugog trajanja
  5. Ranomoderne predodžbe povjesničara o nacionalnim identitetima i oblikovanje nacionalnih ideologema dugog trajanja
  6. Historiografija i izgradnja modernih nacija i država u 19. st.
  7. Uloga povjesničara u nacionalnim pokretima i izgradnji modernih nacija u 19. st.
  8. Ideološka ispreplitanja: nacionalizam i liberalizam, nacionalizam i fašizam, nacionalizam i socijalizam/komunizam
  9. Nacionalna i državotvorna uloga povjesničara i historiografije u 20. st.
  10. Nacionalna i državotvorna uloga povjesničara i historiografije u 20. i 21. st.
  11. Uloga povjesničara u izgradnji i razgradnji nacionalnih mitova: izabrani primjeri
  12. Nastava povijesti u službi nacionalnog identiteta i simbolički ratovi oko kurikuluma povijesti (history wars)
  13. Metodološki nacionalizam i nacionalna paradigma u historiografiji
  14. Nadilaženje nacionalne paradigme: komparativna, transnacionalna i globalna historija te s njima povezani pristupi
  15. Zaključci i završna rasprava

Ishodi učenja
  1. objasniti temeljne pojmove vezane uz problematiku nacije i nacionalizma
  2. analizirati središnje teorije nacija i nacionalizma iz historiografske perspektive
  3. objasniti kontinuitete i diskontinuitete u odnosu povjesničara prema naciji i nacionalizmu u povijesnoj i suvremenoj perspektivi
  4. analizirati problematiku odnosa nastave povijesti i nacionalnog identiteta
  5. objasniti mjesto nacionalne paradigme u historiografiji i pristupe koji je nastoje nadići
  6. primijeniti uvide iz razmatranog odnosa historiografije i nacionalizma na analizu izabranih povijesnih i suvremenih historiografskih i drugih tekstova i priloga
Metode podučavanja
Predavanja, seminari, samostalni zadaci, multimedija i mreže
Metode ocjenjivanja
Ocjenjivat će se dolazak studenata na nastavu (1 ECTS) i vrednovati aktivnost i kvaliteta njihovog sudjelovanja u raspravama i cjelokupnoj nastavi (0,5 ECTS bodova); ocjenjivat će se i vrednovati eseji koje će trebati napisati nakon pojedinih nastavnih ciklusa (0,5 ECTS bodova); vrednovat će se i ocjenjivati samostalni zadaci studenata (1 ECTS bod), kao i završni usmeni ispit (1 ECTS boda).

Obavezna literatura
  1. Stefan Berger, “Moć nacionalnih povijesti: pisanje nacionalne povijesti u Europi 19. i 20. stoljeća”, u: Pro tempore, 10-11, 2016, str. 467-493.
  2. Hans-Ulrich Wehler, Nacionalizam: povijest, oblici, posljedice, Zagreb 2005.
  3. Vjeran Katunarić, Sporna zajednica: novije teorije o naciji i nacionalizmu, Zagreb 2003. (izabrana poglavlja)
  4. Anthony D. Smith, Nacionalizam i modernizam: kritički pregled suvremenih teorija nacija i nacionalizma, Zagreb 2003. (izabrana poglavlja)
Dopunska literatura
  1. Stefan Berger, The Past as History: National Identity and Historical Consciousness in Modern Europe, 2015.
  2. Stefan Berger, Eric Storm (ur.), Writing the History of Nationalism, 2019.
  3. Florian Bieber, Debating Nationalism: The Global Spread of Nations, 2020.
  4. Siniša Malešević, Države-nacije i nacionalizmi: organizacija, ideologija i solidarnost, Zagreb 2017.
  5. John Breuilly (ur.), Oxford Handbook of the History of Nationalism, 2013.
  6. Umut Özkirimli, Theories of Nationalism: A Critical Introduction, 2000.
  7. Gopal Balakrishnan (ur.), Mapping the Nation, 1996.
  8. Caspar Hirschi, The Origins of Nationalism: An Alternative History from Ancient Rome to Early Modern Germany, 2012.
  9. Joep Leerssen (ur.), Encyclopedia of Romantic Nationalism in Europe, 2018.
  10. Jan Palmowski, Inventing a Socialist Nation: Heimat and the Politics of Everyday Life in the GDR, 1945-1990, 2009.
  11. Katherine Verdery, National Ideology under Socialism: Identity and Cultural Politics in Ceausescu's Romania, 1991.
  12. Stuart Macintyre, Anna Clark, The History Wars, 2003.
  13. Ernest Gellner, Nacije i nacionalizam, Zagreb 1998.
  14. Eric Hobsbawm, Nacije i nacionalizam: program, mit, stvarnost, Zagreb 1993.
  15. Benedict Anderson, Nacija: zamišljena zajednica. Razmatranja o porijeklu i širenju nacionalizma, Zagreb 1990.
  16. Anthony D. Smith, Etničko podrijetlo nacija, Zagreb 1991.
  17. Anthony D. Smith, Nacionalni identitet, Beograd 1998.
  18. Michael Billig, Banalni nacionalizam, Beograd 2009.
  19. Nira Yuval-Davis, Rod i nacija, Zagreb 2004.
  20. Miroslav Hroch, Društveni preduvjeti nacionalnih preporoda u Europi: komparativna analiza društvenog sastava patriotskih grupa malih europskih nacija, Zagreb 2006.
  21. Amir Duranović (ur.), Ogledi o historiografiji i nacionalizmu u jugoistočnoj Evropi, Sarajevo 2019.
  22. Tomaž Ivešić, Jugoslovanska socialistična nacija: ideja in realizacija (1952–1958), Nova Gorica 2016.
  23. Mladen Ančić, Što ‘svi znaju’ i što je ‘svima jasno’: historiografija i nacionalizam, Zagreb 2009.
  24. Zrinka Blažević, Ilirizam prije ilirizma, Zagreb 2008.
  25. Petar Korunić, Rasprava o izgradnji moderne hrvatske nacije: nacija i nacionalni identitet, Slavonski Brod 2006.
  26. Nikša Stančić, Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Zagreb 2002.
  27. Max Bergholz, Nasilje kao generativna sila: identitet, nacionalizam i sjećanje u jednoj balkanskoj zajednici, Sarajevo–Zagreb 2018.
  28. Davor Dukić et al. (ur.), Kako vidimo strane zemlje: uvod u imagologiju, Zagreb 2009.
  29. Drago Roksandić (ur.), Uvod u komparativnu historiju, Zagreb 2004.
  30. Heinz-Gerhard Haupt, Jürgen Kocka (ur.), Comparative and Transnational History: Central European Approaches and New Perspectives, 2010.
  31. Matthias Middell, Lluís Roura i Aulinas (ur.), Transnational Challenges to National History Writing, 2013.
  32. Pierre-Yves Saunier, Transnational History, 2013.
  33. Sebastian Conrad, What is Global History?, 2016.

Izborni predmet na studijima
  1. Povijest, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  2. Povijest, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  3. Povijest i geografija; smjer: nastavnički, sveučilišni integrirani preddiplomski jednopredmetni studij, 7. semestar
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Zimski semestar