Naziv
Modul 2: Problemi stila - Hrvatska likovna baština "između gotike i baroka"
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest umjetnosti
ECTS bodovi
5
Šifra
117738
Semestri izvođenja
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Upoznavanje studenata s hrvatskom umjetničkom baštinom XV. – XVII. stoljeća u okviru europskoga konteksta i stilskih pojava gotike, renesanse, manirizma i baroka. znanja - poznavanje umjetnika, djela iz domaće baštine, razumijevanje uloge naručitelja i povijesnoga konteksta, posebnosti jadranske i kontinentalne Hrvatske, uvid u hrvatsku povijest povijesti umjetnosti o problemima stilskih razdoblja i njihove kronologije; vještine - prepoznavanje djela iz hrvatske baštine, uočavanje stilskih značajki, datacija; kompetencije - interpretacija odabranih djela i pojava.
Sadržaj
  1. Povijesno-umjetnička periodizacija ili periodizacije? Problemi određenja djela kroz stilske kategorije vs. određenja stoljećem (desetljećem) i sredinom (polovica XV. stoljeća u Dubrovniku, posljednja četvrtina XVII. stoljeća u Zagrebu). Stvaranje prepoznatljivih stilskih rješenja, njihova recepcija i sudbina. Što su značili i što danas znače pojmovi poput »navještaj stila«, »retardacija stila«, »zasićenje stila«, »arhaizam stila«, »dugo preživljavanje stila«?
  2. Povijest hrvatske povijesti umjetnosti – otvorena pitanja stilske periodizacije i kronologije u djelima Branka Fučića (1959.), Ljube Karamana (1963.), Anđele Horvat (1975.) i drugih autora.
  3. Gotičke i renesanse značajke: djela slikarstva, skulpture i primijenjene umjetnosti, 1450. – 1500. – 1550. godine; razlike u odnosu na zadatke (oltari, grobna plastika, slikarstvo, sitnoslikarstvo), uloga naručitelja.
  4. Renesansne i manirističke značajke djela salikarstva, skulpture i primijenjene umjetnosti, 1550. – 1600. – 1650. godine; jadranska i kopnena Hrvatska.
  5. Manirističke i barokne značajke djela slikarstva, skulpture i primijenjene umjetnosti (»kasni manirizam«? »barokni manirizam«? »alpski manirizam«?), druga polovica XVII. stoljeća; jadranska i kopnena Hrvatska.
  6. Uvod u terensku nastavu u Remetama: pavlini, arhitektura, sudbina baštine; Ioannes Baptista Rang[g]er, Tirol – Hrvatska, literatura o temi, najvažniji spomenici.
  7. Terenska nastava: Muzej Grada Zagreba – izložba Na nemirnim temeljima: arheologija i 725 godina svetišta u Remetama; Remete; predavanja, vježbe.
  8. Barok, kasnobarokni manirizam, kasnobarokni klasicizam i rokoko u XVIII. stoljeću; slikarstvo, skulptura i primijenjene umjetnosti.
  9. Terenska nastava: Oštarije – Trsat – Hreljin – Senj. Lokaliteti terenskih istraživanja se mijenjaju svake godine. Podjela drugih vježbi.
  10. Osvrt na terensku nastavu i teme obrađene tijekom nje.Pisani kolokvij.
  11. Seminarski rad na dogovorenu temu (pismeni dio 3600 znakova i vizualno rješenje); podjela tema; rok za predaju: XIV. tjedan nastave.
  12. Terenska nastava: Zagrebačka katedrala (sakristija, riznica).
  13. Studije slučaja iz hrvatske baštine: tema drvene arhitekture; povijest istraživanja, primjeri, problemi stilskih određenja. Tema renesansnoga kiparstva XV. i XVI. stoljeća; povijest istraživanja, problemi stilskih određenja i terminologije.
  14. Studija slučaja iz hrvatske baštine: tema zidnoga slikarstva XVII. i XVIII. stoljeća; povijest istraživanja, problemi stilskih određenja i terminologije. Predaja pismenoga dijela seminara.
  15. Razgovor o ispravcima u seminarima.II. pismeni kolokvij.

Ishodi učenja
  1. razumijevanje hrvatske likovne baštine u kontekstu Srednje Europe
  2. poznavanje protokola istraživanja u terenskom radu
  3. praktično iskustvo terenskoga rada
  4. poznavanje povijesno-umjetničkih 'knjiga s tezom' Ljube Karamana, Anđele Horvat i Branka Fučića
  5. razumijevanje problema umjetničke produkcije u centru i periferiji
  6. prepoznavanje značajki provincijalizirane, periferne i granične umjetnosti
  7. uočavanje dugoga trajanja gotičkih oblika u sakralnoj arhiktekturi i manirizma u slikarstvu
  8. razumijevanje uzroka pluralizma stilova u XVII. stoljeću
  9. uočavanje raznovrsnih kasnobaroknih stilskih značajki u XVIII. stoljeću
  10. uočavanje posebnosti istraživanja periodizacije stilskih formacija u hrvatskoj likovnoj baštini
Metode podučavanja
Frotnalna predavanja, seminari, vježbe, terenski rad, e-učenje, diskusije, mentorirana samostalna istraživanja studenata
Metode ocjenjivanja
Provjera znanja pismenim ispitom, bodovanje samostalnoga istraživanja studenata.

Obavezna literatura
  1. Anđela Horvat, Između gotike i baroka. Umjetnost kontinentalnog dijela Hrvatske od oko 1500. do oko 1700., Zagreb, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, 1975.
  2. Ljubo Karaman, Problemi periferijske umjetnosti. O djelovanju domaće sredine u umjetnosti hrvatskih krajeva, II. izdanje, Zagreb, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, 2001. [1963.].
  3. Prezentacije s predavanja dostupne putem Omege i radni materijali podijeljeni tijekom terenskih nastava.
Dopunska literatura
  1. Anđela Horvat – Radmila Matejčić – Kruno Prijatelj, Barok u Hrvatskoj, Zagreb, Sveučilišna naklada Liber, 1982. (odabrana poglavlja).
  2. Đurđica Cvitanović et al. (ur.), Kultura pavlina u Hrvatskoj 1244 – 1786., Katalog izložbe, Zagreb, Globus – Muzej za umjetnost i obrt, 1989. (odabrani prilozi).
  3. Vladimir Marković, Kapela blaženog Ivana trogirskog Nikole Firentinca i sakralna arhitektura u Dalmaciji 300 godina poslije, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 31, 2007., str. 121 – 130.
  4. Branko Fučić, Ars non idonea u: Bulletin Odjela VII. za likovne umjetnosti JAZU, VII:/2, Zagreb: JAZU, 1959., str. 105-111.

Obavezan predmet na studijima
  1. Povijest umjetnosti, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  2. smjer Istraživački, Modul umjetnost renesanse i baroka, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1. semestar
Izborni predmet na studijima
  1. smjer Istraživački, Modul konzervatorstvo, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar
  2. smjer Istraživački, Modul moderna i suvremena umjetnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar
  3. smjer Istraživački, Modul umjetnost antike i srednjeg vijeka, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar
  4. Povijest umjetnosti, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Zimski semestar