Naziv
Povijest govorništva
Organizacijska jedinica
Odsjek za fonetiku
ECTS
5
Šifra
125406
Semestri
ljetni
Satnica
Predavanja
15
Seminar
30

Cilj
Cilj kolegija je usvajanje znanja o razvoju retorike kroz povijest, njezinom utjecaju na razvoj društva i civilizacije. Također, cilj je da se studenti upoznaju s najvažnijim teoretičarima retorike i njihovim retoričkim načelima. Cilj je da se usvajanjem teorijskog znanja i retoričkih načela razvijaju analitičke vještine studenata. Cilj kolegija jest da se osnovni elementi retorike (struktura govora, figure, argumenti, humor...) mogu pojmiti i objasniti kroz prizmu povijesnog razvoja.
Sadržaj
  1. a) početak razvoja retorike na Sirakuzi i temelji demokracije u grčkom društvu. Utvrđivanje paralelnog razvoja demokratskog društva i retorike. Studenti se upoznaju s prvim značajnim govornicima toga razdoblja (Periklo) i prvim teoretičarima retorike (Koraks i Tizije) te njihovim retoričkim principima b) Upoznavanje sa Sokratovim filozofskim načelima, njegovim poimanjem retorike i razvojem dijalektičke metode c) Analiza Sokratove "Obrane"
  2. a) Sofistička retorička teorija, osnovni retorički principi sofističke teorije (dissoi logoi, kairos, arete, endoxa). Upoznavanje s osnovnim predstavnicima sofista (Protagora, Gorgia, Lizija, Hipija, Prodik..) b) Sukob Sokrata i Platona sa sofistima. Prve kritike retorici c) izlaganje studentskih referata – kritike retorici kroz povijest
  3. a) Platonovo viđenje retorike b) Izokrat i osnivanje prve retoričke škole. Upoznavanje s načelima Izokratove teorije i prakse. Upoznavanje s retoričkim karakteristikama tadašnjih sudskih govora i najpoznatijim grčkim govornikom Demostenom c) Analiza Izokratovih govora „Protiv Sofista“ i „Antidosis“ te Demostenovih „Filipika“
  4. a) Aristotelov - život i djelo. Aristotelovi retorički principi, podjela na retoričke žanrove. Aristotelove postavke o strukturi govora, vrstama govora i načinima uvjeravanja, stilu... b) Uočavanje razlika između Platonovog, Izokratovog i Aristotelovog viđenja retorike. c)Analiza izabranih dijelova Aristotelove Retorike.
  5. a) Retorika u Helenističkom razdoblju (između Aristotela i Cicerona), karakteristike Aristotelove peripatetičke škole (na temelju učenja Teofrasta), b) Rhetorica ad Herennium - povijesna važnost djela, pet retoričkih kanona c) analiza odabranih dijelova priručnika Rhetorica ah Herennium
  6. a) Rimsko društvo i rana rimska retorika - govornici prije Cicerona (Gaj i Tiberije Grakho, Katon Stariji) b) Ciceron - retoričke karakteristike njegovih govora te osnovna načela njegove retoričke pedagogije c) Analiza Ciceronovih govora (sudskih i političkih) – Za Kvinkcija, Za Rosca Amerina Protiv Katiline, Za Milona, Za Marcelija, Filipike
  7. a) Retorika u Rimskom Carstvu i tijekom Srebrnog doba. b) Upoznavanje s karakteristikama deklamacije i glavnim predvodnikom Senekom te njegovim najoštrijim kritičarom Kvintilijanom. Osnove Kvintilijanovih retoričkih načela c) Analiza izabranih dijelova Kvintilijanova djela „Obrazovanje govornika“ i vježbi grčkih retoričkih škola Progymnasmate
  8. a) Retorika i kršćanstvo. Upoznavanje s pojmom i razvojem vjere u grčko-rimskom razdoblju. Razvoj kršćanstva te utjecaj retorike na njegovo širenje. Retoričke karakteristike evanđelista, kršćanskih panegirika b) retorički principi Svetoga Augustina - De Doctrina Christiana c) Analiza suvremenih propovijedi.
  9. a) Retorika u ranom Srednjem vijeku. Upoznavanje s društvenim prilikama i načinom života te položajem retorike u tom društvu. Osnivanje prvih sveučilišta i srednjovjekovnih retoričkih autoriteta (Boecije u 13. stoljeću) b) skolastika i položaj retorike b) razvoj dviju struja u retorici - sukob etosa i patosa
  10. a) retorika 16. stoljeća - Erazmo Roterdamski b) Petrus Ramus i pad utjecaja retorike c) podučavanje retorike u 16. stoljeću - fokus na stil i figure - analiza figurativnosti u govorima
  11. a) Razvoj retorike i nove logike. Decartes i Pascal u Francuskoj, Locke u Velikoj Britaniji. Sukob patosa i logosa. b) osnivanje Port Royal pokreta i njihove logike c) Analiza govora u kojima prevladavaju patoički elementi (poznati svečani govori) i onih u kojima prevladavaju logički elementi, argumentacija (poznati sudski govori)
  12. a) Retorika 20. stoljeća. Revitalizacija retorike i različitih pristupi retorici. Lingvistički pristup (L. Wittgenstein), teorija govornih činova (J. Searl, J.L. Austin), teorija argumentacije (Ch. Perelman i S. Toulmin). Odnos perusazije i argumentacije. Upoznavanje s osnovama retoričke teorije K. Burkea. b) Jurgen Habermas i njegova komunikacijska kompetencija c) analiza retoričkih karakteristika govora 20. stoljeća (naglasak na ratnoj retorici)
  13. a) Upoznavanje retoričke teorije Chaima Perelmana. Razvoj koncepta publike te revitalizacija epideiktičkog govorništva, figure kao argumenti b) važnost Toulminove teorije argumentacije na retoriku c) analiza izabranih dijelova Perelmanove „Nove retorike“
  14. a) Retorika 21. stoljeća – neformalna logika, pragmadijalektika, vizualna retorika b) Multimodalna retorika c) analiza suvremenog retoričkog diskursa (politička kampanja, oglašavanje...)
  15. a) izlaganje studentskih seminarskih radova b) izlaganje studentskih seminarskih radova c) izlaganje studentskih seminarskih radova

Ishodi učenja
  1. analiza retoričkih karakteristika političkih govora (na primjerima povijesnih i suvremenih govora)
  2. analiza retoričkih karakteristika sudskih govora (na primjerima povijesnih i suvremenih govora)
  3. analiza retoričkih karakteristika svečanih govora (na primjerima povijesnih i suvremenih govora)
  4. prepoznavanje i imenovanje povijesnog izvora određenih retoričkih načela (strukture govora, faze pripreme govora, argumentacijskih pogrešaka, retoričkih vrsta...)
  5. prepoznavanje retoričkog stila slavnih povijesnih govornika (Izokrat, Demosten, Katon, Ciceron, Seneka...)
  6. kreiranje vježbi za uvježbavanje govorničkih vještina (po uzoru na povijesne tehnike, npr. Progymnasmata)
  7. analiza, usporedba i evaluacija strukture govora i argumentacije (na temelju povijesnih i suvremenih govora)
Metode podučavanja
Predavanja - teorijski temelji razvoja retorike tijekom povijesti
Seminari - retorička analiza govora različitih žanrova, povijesnih razdoblja i govornika
Metode ocjenjivanja

Pismeni ispit - 50%
Referat o određenoj retoričkoj temi i njezin razvoj tijekom povijesti - 30%
Prezentacija stručnog članka o određenoj povijesno retoričkoj temi - 10%
Analiza i evaluacija govora - 10%

Obavezna literatura
  1. Meyer i sur. (2008). Povijest retorike od Grka do naših dana. Disput, Zagreb
  2. Kennedy, G. (1994). A New History of Classical Rhetoric, Princeton University Press, New Jersey.
  3. Beker, M. (1997). Kratka povijest antičke retorike. Artrezor, Zagreb.
  4. Glasoviti govori (1999). (Odabrao I. Zadro). Naklada Zadro, Zagreb.
Dopunska literatura
  1. Aristotel (1989). Retorika. (Preveo Marko Višić), Naprijed, Zagreb.
  2. Ciceron. M. T. (2002). O govorniku. (PrevelaGorana Stepanić), Zagreb, Matica Hrvatska
  3. Izabrani govori M.T. Cicerona (preveo A.Veber) (1886). Zagreb: Naklada Matice Hrvatske.
  4. Kennedy, G. (1972). The Art of Rhetoric in the Roman World. Princeton Universtiy Press, New Jersey.
  5. Kennedy, G. (1983). Greek Rhetoric under Christian Emperors. Princeton Universtiy Press, New Jersey
  6. Kennedy, A. G. (1963). The Art of Persuasion in Greece. London: Routledge.
  7. Kvintilijan, M. F.( 1985). Obrazovanje govornika. Veselin Masleša, Sarajevo.
  8. Herrick, J. (1990). The History and Theory of Rhetoric: An Introduction. Allyn & Bacon.
  9. Worthington, Ian (2007). A Companion to Greek Rhetoric. Blackwell Publishing Ltd.
  10. Hall & Dominik (2007) A Companion to Roman Rhetoric Blackwell Publishing Ltd.
  11. May, J. (2002). BRILL’S COMPANION TO CICERO Oratory and Rhetoric. Brill. Boston
  12. Mack, P. (2011). A History of Renaissance Rhetoric 1380–1620. Oxford: Oxford University Press

Izborni predmet na studijima
  1. Fonetika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Ljetni semestar