Naziv
Povijest grčkog jezika: Veze među grčkim rečenicama - parataksa i hipotaksa
Organizacijska jedinica
Katedra za grčki jezik i književnost
ECTS
6
Šifra
51419
Semestri
ljetni
Satnica
Predavanja
15
Seminar
30
Preduvjeti za upis i polaganje kolegija
Za upis kolegija se moraju

Cilj
Upoznati studente s pojmovima paratakse i hipotakse te s različitim oblicima zavisnog povezivanja rečenica, prikazati standardne i znanstvene opise rečenice, prikazati teorije o razvoju hipotakse iz paratakse, prikazati povijesni razvoj paratakse u grčkom, prikazati grčku sintaksu u kontekstu indoeuropske lingvistike.
Olakšati razumijevanje rečeničnih sastava te njihovo točno prevođenje.
Sadržaj
  1. Sintaksa: definicija, povijest, pristupi. Što je školska sintaksa grčkog i hrvatskog: gramatika Musić Majnarić, Katičićeva sintaksa, hrvatska gramatika za osnovnu školu. Evaluacija gramatike. Tekst 1 i 2: čitanje, sintaktička analiza ex abrupto, prijevod.
  2. Rečenica, tekst, diskurs: definicije. Gramatički, semantički i obavijesni ustroj rečenice. Razine rečenične strukture: predikacija, propozicija, enuncijacija. Središnje mjesto predikata. Tekst 3 i 4: čitanje, analiza rečenica po ustroju i po razinama strukture. Središnje mjesto predikata.
  3. Predikacija, predikat, komplementacija, valencija, rekcija. Tekst 5 i 6.
  4. Sintaksa i semantika glagola: sintaktičke uloge; leksičko značenje glagola, semantičke uloge. Tekst 7 i 8.
  5. Predikat, obavezne i neobavezne dopune. Aktant-cirkumstant/argument-satelit. Subjekt, objekt -- priložne oznake; vrste obaveznih i neobaveznih dopuna. Tekst 9 i 10.
  6. Vrste predikata: glagolski i imenski predikat. Imenski predikat, imenska rečenica: forma, funkcije, podvrste. Sintaktičke funkcije nominativa. Tekst 11 i 12.
  7. Imenska fraza: terminologija, određenja, sintagma, fraza, imenska sastavnica, struktura, sintaktičke funkcije. Tekst 13 i 14.
  8. Sintaksa: parataksa, hipotaksa, koordinacija, subordinacija, korelacija, dependencije, diskurs. Tekst 15 i 16.
  9. Rečenice: jezgrena, nezavisna, zavisna, po mjestu i sadržaju uvrštavanja. Sklapanje rečenica. Tekst 17 i 18.
  10. Sintaktičke sastavnice: sintaktičke funkcije infintiva, participa i zavisne rečenice kao obaveznih dopuna. Tekst 19 i 20.
  11. Sintaktičke sastavnice: sintaktičke funkcije infintiva, participa i zavisne rečenice kao neobaveznih dopuna. Tekst 21 i 22.
  12. Rečenica, diskurs, tekst: koherencija i kohezija. Terminologija, definicije i objašnjenja. Informacijski ustroj rečenice. Text 23 i 24.
  13. Čestice -- definicija, problemi, klasifikacija. Tekst 25 i 26.
  14. Red riječi u rečenici: fiksni, slobodni red riječi, postpozicija-prepozicija, red riječi u imenskim frazama. Tekst 27 i 28.
  15. Ponavljanje.

Ishodi učenja
  1. Dobro znati i razumjeti pojmove grčke sintakse i njima podudarne pojmove hrvatske sintakse.
  2. Dobro znati i razumjeti ustroj grčke rečenice s osnovnim dijelovima i njihovim funkcijama.
  3. Dobro razumjeti pojam središnje uloge glagola u rečenici s pripadnim fenomenima rekcije, valencije i dopune.
  4. Razumjeti i u tekstovima razlikovati obavezne i neobavezne dopune u rečenici.
  5. Upoznati i razumjeti fenomen grčkih čestica; dobro razumjeti i razlikovati osnovna značenja najčešćih čestica proznih tekstova.
  6. Upoznati i prepoznati glavne vrste proznoga teksta (narativ, deskripcija, argumentacija).
  7. Upoznati glavna obilježja grčkog reda riječi i primjenjivati ih u analizi i razumijevanju tekstova.
  8. Upoznati odnos rečenice i diskursa. Razumjeti funkcioniranje rečenice kao dijela diskursa i mehanizme kohezije diskursa.
  9. Samostalno pronalaziti stručnu literaturu i dostupna pomagala na hrvatskom i stranim jezicima te se njima pravilno koristiti.
  10. procijeniti vlastite interese i kompetencije i odabrati odgovarajuća područja za nastavak obrazovanja
Metode podučavanja
Na predavanjima se razmatraju teorijska pitanja sintakse grčkoga jezika, od ustroja rečenice i funkcija njezinih dijelova, preko reda riječi u rečenici, funkcije i značenja grčkih čestica do razine diskursa.
Na seminarskom dijelu kolegija studenti pojmove rastumačene i razmotrene na teorijskom dijelu primijenjuju na odabranim tekstovima iz čitanke pripremljene za kolegij.
Metode ocjenjivanja
Ispit: pismeni i usmeni

Obavezna literatura
  1. Musić Majnarić 2004. Grčka gramatika. Zagreb.
  2. Emde Boas 2019. The Cambridge Grammar of Classical Greek. Cambridge.
  3. Katičić 2002. Sintaksa hrvatskoga jezika. Zagreb.
  4. Denniston Dover 1966. The Greek Particles, Oxford.
  5. Rijksbaron 2002: The syntax and semantics of the Greek verb. Chicago.
  6. Croft 1991. Syntactic Categories and Grammatical Relations. London/Chicago.
  7. Crespo 2007. Sintaxis griega: concepto, objetivos, metodos de analisis.
  8. Crespo 2003. Sintaxis del griego clasico. Madrid
  9. Graffi 2001. 200 years of syntax.
  10. Revuelta Puigdollers 2010. Coordinacion, parataxis e hipotaxis en griego antiguo. Madrid.
Dopunska literatura
  1. Denniston 1952. Greek Prose Style. Oxford.
  2. Scheppers 2011. The Colon Hypothesis. Word order, discourse segmentation and discourse coherence in ancient Greek.
  3. Bakker Wakker 2009. Discourse Cohesion in Ancient Greek. Leiden-Boston.

Obavezan predmet na studijima
  1. Grčki jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 8. semestar