Naziv
Proza ruskih spisateljica
Organizacijska jedinica
Katedra za ruski jezik i književnost
ECTS bodovi
3
Šifra
90135
Semestri izvođenja
ljetni
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Kolegij obuhvaća reprezentativni dio proznog stvaralaštva ženskih spisateljica, nastao u razdoblju od Oktobarske revolucije do suvremenosti. Odabrane književne tekstove promatrat ćemo kroz prizmu načina konstrukcije i reprezentacije junaka iz rodne perspektive. Osim memoarskim i testimonijalnim djelima, studenti će se baviti i dijelom prozne produkcije spisateljica koje su uglavnom zanemarene u suvremenim povijestima ruske književnosti (poput N. Baranske, I. Grekove itd.), a čije je stvaralaštvo značajno utjecalo na društvene debate o položaju žene u SSSR-u i na stvaralaštvo mlađih autorica. Također, na kolegiju ćemo se baviti i razvojem feminističke kritike u Sovjetskome Savezu, odnosno najistaknutijim feminističkim strujanjima u sovjetskoj kulturi – tekstovima A. Kollontaj te feminističkim almanasima nastalima na prijelazu 70-ih u 80-e, odnosno koncem 80-ih i početkom 90-ih godina prošloga stoljeća. Oktobarska revolucija se u kolegiju promatra kao prijelomni događaj koji je modernizirao rodne odnose u sovjetskom društvu, s obnovom patrijarhalnoga diskursa tijekom Stalinove vladavine. U analizi ćemo posebnu pozornost posvetiti načinima konstrukcije ženskoga i ženstvenosti kroz prizmu naratološke organizacije teksta te kulturološko-povijesnih aspekata sadržaja. Razmišljanje o književnosti iz feminističke perspektive mijenja način na koji uopće razmišljamo o književnosti.
Sadržaj
  1. Upoznavanje s načinom rada, studentskim obavezama i primarnom te sekundarnom literaturom. Određivanje tema seminarskih radova.
  2. Uvod. Žensko autorstvo u Rusiji. Ideja „nove žene“ nakon Revolucije. Privatno je političko.
  3. Političko i društveno djelovanje Aleksandre Kollontaj. Esej Novaja ženščina, u: Kollontaj, A. Ljubov' i novaja moral', 1919. Str. 3-35.
  4. V. Woolf. 2003.Vlastita soba (1929). Zagreb: Centar za ženske studije. 2. poglavlje. S. de Beauvoir. 2016. Drugi spol (1949). Zagreb: Naklada Ljevak. Str. 11-25.
  5. Majčinstvo i stvaralaštvo. M. Cvetaeva: Mat' i muzyka (1934)
  6. Žanr dnevnika. L. Čukovskaja: Zapiski ob Anne Ahmatovoj (1976-1980; odlomci) A. Ahmatova
  7. Žanr memoara. Figura udovice. N. Mandel'štam: Vospominanija (1970; odlomci)
  8. Dokumentaristička proza. S. Aleksievič: U vojny ne ženskoe lico (1985; odlomci)
  9. Dokumentaristička proza. S. Aleksievič: Černobyl'skaja molitva (odabrani dijelovi)
  10. Kinematografija L. Šepit'ko: Kryl'ja (1967) Kinematografija K. Muratove: Korotkie vstreči (1967) Butler, Judith. 2000. Zaključak. U: Butler, J. Nevolje s rodom: feminizam i subverzija identiteta. Zagreb: Ženska infoteka. Str. 143-149. Toril Moi. 2007. Ženstvenost kao marginalnost. Gubitak glasa? Žene, subjektivitet i performativnost. U: Moi, T. Seksualna / tekstualna politika. Feministička književna teorija. Zagreb: AGM. Str. 224-229; 242-247.
  11. Žensko stvaralaštvo u kasnom socijalizmu. N. Baranskaja: Nedelja kak nedelja (1969)
  12. Poetika černuhe. Poetika bolesti. Lj. Petruševskaja: Novye Robinzony (1989); Gigiena (1989) Ahmed, S. 2004. Authorship, u: Difference that Matter, Cambridge University Press, str. 119-141.
  13. Intertekstualnost u stvaralaštvu žena. Lj. Ulickaja: Sonečka (2002)
  14. Ponavljanje. Seminarski radovi.
  15. Ponavljanje. Seminarski radovi.

Ishodi učenja
  1. opisati i komentirati kulturne, društvene i povijesne procese u SSSR-u i Ruskoj Federaciji
  2. sintetizirati bitno u tekstu i integrirati postojeća znanja u novi tekst
  3. prezentirati vlastiti rad
Metode podučavanja
predavanje, rasprave, PP prezentacije, multimedijalni sadržaji
Metode ocjenjivanja
kontinuirano praćenje (zadaće, sudjelovanje u predavanju/seminaru), seminarski rad na kraju kolegija

Obavezna literatura
  1. Esej Novaja ženščina, u: Kollontaj, A. Ljubov' i novaja moral', 1919. Str. 3-35.
  2. V. Woolf. 2003.Vlastita soba (1929). Zagreb: Centar za ženske studije. 2. poglavlje. S. de Beauvoir. 2016. Drugi spol (1949). Zagreb: Naklada Ljevak. Str. 11-25.
  3. M. Cvetaeva: Mat' i muzyka (1934)
  4. L. Čukovskaja: Zapiski ob Anne Ahmatovoj (1976-1980; odlomci)
  5. N. Mandel'štam: Vospominanija (1970; odlomci)
  6. S. Aleksievič: U vojny ne ženskoe lico (1985; odlomci)
  7. S. Aleksievič: Černobyl'skaja molitva (odabrani dijelovi)
  8. N. Baranskaja: Nedelja kak nedelja (1969)
  9. Lj. Petruševskaja: Novye Robinzony (1989); Gigiena (1989)
  10. Lj. Ulickaja: Sonečka (2002)
Dopunska literatura
  1. Butler, Judith. 2000. Zaključak. U: Butler, J. Nevolje s rodom: feminizam i subverzija identiteta. Zagreb: Ženska infoteka. Str. 143-149.
  2. Car, M. 2016. Uvod u dokumentarnu književnost. Zagreb: Leykam Int.
  3. Toril Moi. 2007. Ženstvenost kao marginalnost. Gubitak glasa? Žene, subjektivitet i performativnost. U: Moi, T. Seksualna / tekstualna politika. Feministička književna teorija. Zagreb: AGM. Str. 224-229; 242-247.
  4. Ahmed, S. 2004. Authorship, u: Difference that Matter, Cambridge University Press, str. 119-141.
  5. Clyman, Toby W.; Greene, D. 1994. Women Writers in Russian Literature. Westport. Connecticut, London: Praeger.
  6. Goscilo, H. (ur.) 1993. Fruits of Her Plum. Essays on Contemporary Russian Woman's Culture. M. E. Sharpe.
  7. Heldt, B. 1987. Terrible Perfection. Women and Russian Literature. Indiana University Press.
  8. Kabakova, G.; Kont, F. 2005. Telo v russkoj kul'ture. Moskva: Novoe literaturnoe obozrenie.
  9. Kabakova, G. 2001. Antropologija ženskogo tela v slavjanskoj tradicii. Moskva: Naučno-izdatel'skij centr Ladomir.
  10. Kelly, C. 1994. A History of Russian Women's Writing 1820-1992. Oxford: Clarendon Press.
  11. Kodrnja, J.; Savić, S.; Slapšak, S. (ur.) Kultura, drugi, žene. Zagreb: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu; Hrvatsko filozofsko društvo; Plejada.
  12. Lorber, Dž.; Farrell. 2000. Principy gendernogo konstruirovanija, v: E. Zdravomyslovaja; Temkinaja, A. (red.) Hrestomatija feministskih tekstov. Sankt Peterburg. Str. 187-192.
  13. Lugarić Vukas, D. 2019. Izleti u Drugo: mit, klasa i rod (rasprave o ruskoj književnosti, filmu i popularnoj kulturi), Zagreb: FFpress; Hrvatska sveučilišna naklada.
  14. Лугарич Вукас, Д. 2019. О матрифокальном мифе о русской женщине (в литературных произведениях И. Грековой, Н. Баранской и Л. Петрушевской // Russian literature, 108-108C (2019), 207-237
  15. Lugarić Vukas, D. 2020. ‘I’m Beginning a New Life’: The (Im)possibility of Beginning or Ending in Larisa Shepit'ko’s Wings and Pavel Chukhrai’s The Thief // Studies in Russian and Soviet Cinema, 14, 1; 37-56.
  16. Mamonova, T. 1989. Russian Women's Studies. Pergamon Press.
  17. Marsh, R. 1996. Gender and Russian Literature. Cambridge University Press.
  18. Medarić, M. 2001. Pišu li žene u suvremenoj Rusiji – „žensko pismo“?, „Nova Istra“, br. 2-3. Str. 149-159.
  19. Pol. Gender. Kul'tura. (zbornik) Moskva. 2009.
  20. Yuval–Davis, N. 2004. Rod i nacija. Prev. M. Paić–Jurinić. Zagreb: Ženska infoteka.
  21. Uest, K; Zimmerman, D. 2000. Sozdanie gendera, v: Zdravomyslovaja, E.; Temkinaja, A. 2000. Hrestomatija feministskih tekstov, SPB. Str. 193-200.
  22. Vidić, A. 2016. Ruska ženska autobiografija: osobno i javno. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti / Hrvatska sveučilišna naklada.
  23. Vidmar Horvat, K. 2013. Imaginarna majka. Rod i nacionalizam u kulturi 20. stoljeća. Prev. A. Peti–Stantić. Zagreb; Ljubljana: Sandorf; Znanstvena založba Filozofske fakultete Univerze u Ljubljani.
  24. Woodward, K. 1997. Motherhood: Identities, Meanings and Myths. U: Woodward, K. (ur.) 1997. Identity and Difference. London, Thousand Oaks, New Delhi: SAGE Publications. Str. 239–297.

Izborni predmet na studijima
  1. Ruski jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 6., 8. semestar