Naziv
Socijalna ekologija
Organizacijska jedinica
Odsjek za sociologiju
ECTS
6
Šifra
51325
Semestri
zimski
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Cilj je predmeta stjecanje znanja o odnosu čovjeka (društva) i prirode (okoliša) u povijesnom i aktualnom kontekstu, teorijskoj i empirijskoj dimenziji. Studenti će usvojiti teoretska i empirijska znanja i interpretacije o odnosu čovjeka i njegova prirodnog i kulturnog okoliša. Razumjet će važnost sociologije i njen odnos s drugim disciplinama u razmatranju socijalno-ekoloških tema. Izučavat će uzroke i posljedice suvremene socijalno-ekološke krize na globalnoj i lokalnoj razini te kritički analizirati najistaknutija postojeća rješenja u promišljanju o budućim perspektivama čovječanstva. Analiza postojećih empirijskih radova iz socijalne ekologije u Hrvatskoj i svijetu pridonijet će povećanju interpretativne sposobnosti empirijskih činjenica u kontekstu teorijskih vidika.
Sadržaj
  1. Upoznavanje s programom, literaturom, organizacijom i načinom izvođenja nastave. Odabir seminarskih tema.
  2. Socijalno-ekološka kriza. Analiziraju se uzroci i glavni čimbenici ekološke krize: rast svjetskog stanovništva, industrijska proizvodnja, problem energije, proizvodnja hrane, zagađivanje okoliša.
  3. Ekologija – prirodno-znanstvena i socijalna. Ekologija, socijalna ekologija: nastanak ekologije i koncept socijalne ekologije s osnovnim pojmovima. Priroda, društvo i tehnika promatraju se kao tri povezana sustava (povijesno i aktualno) sa specifičnim obilježjima.
  4. Tendencije u svijetu – promjene u društvu i prirodi koje nepovoljno djeluju na perspektive čovječanstva. Protuslovlja 20. stoljeća (osvajanje svemira, razbijanje atomske jezgre, dešifriranje genetskog koda), ali i otvorena pitanja (demografski rast, razvoj tehnologije, odnos čovjeka i prirode).
  5. Kultura i okoliš. Nasilje i kultura - nasilje u društvu povezano je s nasiljem nad prirodom, a u modernom društvu se povećava. Zbiva se proces kulturne i biotičke homogenizacije. Homogenizacija i raznolikost kultura. Poželjnost opstanka raznolikih kultura.
  6. Globalizacija i okoliš: obilježja i osnovne tendencije globalizacije te njezin utjecaj na okoliš. Globalno društvo zahtijeva i globalni odnos prema okolišu. Politička ekologija.
  7. Teorija kolonizacije: objašnjava se proširenje kolonije i nastanak antropobiotičke ekumene. Sistemi i entropija: Velik utjecaj društva u prošlosti, a povećanje utjecaja tehnike i tehnologije u modernom društvu djeluju entropijski. Analiziraju se oblici entropije - biotička i kulturna entropija. Za razliku od predmodernih društava s cikličnošću, moderno društvo ima tendenciju linearnosti razvoja. Socijalno-ekološki metabolizam se promatra i kroz usporedbu ruralnih i urbanih društava.
  8. Empirijska istraživanja u Hrvatskoj iz područja socijalne ekologije.
  9. Krajolik: povijesni pregled i tipologije. Vrednovanje krajolika: ekonomsko, ekološko, estetsko; odgođeno vrednovanje.
  10. Ekonomija i ekologija; nulti rast; održivi razvoj. Ekonomska aktivnost dovodi do iscrpljivanja prirodnih izvora što uvjetuje kritiku ideologije rasta (granice rasta) i potrebu nove paradigme razvoja. Povijest ideje održivosti – od gospodarenja šumama do novog koncepta održivog razvoja, njegovih ciljeva i kritike tog koncepta; geneza oficijelnog diskursa o održivom razvoju. Pravila ekološkog menadžmenta. Ekološki imperativi.
  11. Ekološka etika: Treba li ekološka etika? Tipologije ekološke etike: antropocentrizam i ekocentrizam. Postoje li biološke osnove morala? Dubinska ekologija. Uvjeti nastanka i smisao „plitke“ i „duboke“ ekologije kao nove ekološke paradigme. Analizira se ekozofski pristup (Arne Naess). Ekofeminizam: usporedba nekih obilježja žene i prirode. Simboličko značenje Zemlje.
  12. Religija i okoliš: strah od prirode i strah od bogova. Postanak i drugi religijski tekstovi kao poticaj promišljanja korijena čovjekovog suvremenog ponašanja. Svjetski etos: načela i značenje svjetskog etosa. Minimalni etički konsenzus. Deklaracija o svjetskom etosu.
  13. Bioetika: nastanak bioetike u medicini i proširenje na ostala živa bića. Bioetička načela. Bioetičke ekumena. Antropocentrična bioetika i biocentrična bioetika. Etika zemlje. Globalna etika.
  14. Ekološki pokreti: odgovor na ugrožavanje prirode. Buduće perspektive socijalne ekologije.
  15. Pregled obrađenih tema u kolegiju. Studentsko referiranje o iskustvima rada na kolegiju. Zaključni dogovori (oko završnog ispita, studentskih obveza, i sl.).

Ishodi učenja
  1. Razlikovati i dati primjere za ključne koncepte i teorije iz područja socijalne ekologije određenih sadržajem kolegija
  2. Kritički prosuđivati i dati vlastite zaključke o temama iz socijalne ekologije na temelju usvojenih znanja
  3. Analizirati, vrjednovati i interpretirati postojeća empirijska istraživanja
  4. Osmisliti i prezentirati seminar iz socijalne ekologije na temelju literature ili provedenog istraživanja manjeg obima
Metode podučavanja
U realizaciji kolegija, osim predavanja i seminara, koristit će se i metode rasprave i prezentacije uz pomoć suvremenih tehničkih pomagala (power point prezentacije, dokumentarni filmovi i sl.). Poticat će se kritičko čitanje, analiza i diskusija literature. Ukoliko bude moguće ostvariti, u nastavi je predviđena i terenska nastava u obliku organiziranog stručnog posjeta/boravka (udruženja i institucije vezane za zaštitu i očuvanje okoliša) ili gostujući predavač(i) koji se bave ovim područjem.
Metode ocjenjivanja
Seminarsko usmeno izlaganje, dva kolokvija tijekom semestra, pismeni ispit (iznimno usmeni ukoliko se ispiti ne budu mogli organizirati uživo).
Studenti odabiru jedan rad iz Popisa seminarske literature i izlažu ga usmeno pred seminarom (obvezan uvjet za završetak kolegija). Seminarsko usmeno izlaganje traje 10 minuta tijekom čega se osim predstavljanja seminarske teme studenti trebaju i kritički osvrnuti na temu seminara (povezati s drugim seminarima, dodatnom literaturom i provjerenim i pouzdanim izvorima). Studenti su slobodni koristiti se dodatnim pomagalima koje smatraju da doprinose kvaliteti seminara (npr. power point prezentacija, audio i video pomagala i sl.). Nakon seminara slijedi zajednička diskusija o izloženoj temi.
Tijekom semestra dva kolokvija. O obliku kolokvija studenti će biti obavješteni na nastavi. Studenti koji nisu pristupili jednom ili oba kolokvija, nisu položili jedan ili oba kolokvija, ili su nezadovoljni dobivenom završnom ocjenom (prosječna ocjena oba kolokvija), pristupaju završnom pismenom ispitu (iznimno usmeni ukoliko za to budu objektivni razlozi poput nemogućnosti održavanja ispita uživo).

Obavezna literatura
  1. Cifrić, I. (2009). Kultura i okoliš. Zaprešić: Visoka škola za poslovno upravljanje „Baltazar Adam Krčelić“
  2. Cifrić, I. (2003). Ruralni razvoj i modernizacija (pogl. II i III). Zagreb: Institut za društvena istraživanja.
  3. Cifrić, I. (2002). Okoliš i održivi razvoj. Zagreb: Biblioteka „Razvoj i okoliš“
  4. Cifrić, I. (1989). Socijalna ekologija. Zagreb: Globus.
Dopunska literatura
  1. Barnhill, D. L. i Gottlieb, R. S. (2001). Deep Ecology and World Religions. Albany, NY: State University of New York Press.
  2. Simons, I. G. (2010). Globalna povijest okoliša. Zagreb: Disput.
  3. Redclift, M. i Woodgate, G. (2000). The International Handbook of Environmental Sociology. Cheltenham, UK i Northampton, MA: Edward Elgar Publishing.
  4. Ponting, C. (1993). A Green History of the World. New York: Penguin Books.
  5. Cifrić, I. (2000). Moderno društvo i svjetski ethos. Zagreb: Biblioteka „Razvoj i okoliš“
  6. Cifrić, I. (2009). Pojmovnik kulture i okoliša. Zaprešić: Visoka škola za poslovno upravljanje „Baltazar Adam Krčelić“
  7. Hannigan, J. (2006). Environmental Sociology. London: Routledge.
  8. Hughes, J. D. (2011). Što je povijest okoliša? Zagreb: Disput.

Izborni predmet na studijima
  1. Sociologija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
  2. Sociologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
Fakultetska ponuda
  • Preddiplomski studij: Zimski semestar