Naziv
Sociologija cyber kulture
Organizacijska jedinica
Odsjek za sociologiju
ECTS
6
Šifra
118209
Semestri
zimski
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Cilj nastave je prenijeti i steći osnovna znanja o sociološkim aspektima fenomena cyber kulture, te odnosa cyber kulture i pojedinih dijelova društva, kao i društva u cjelini. U općem smislu cyber kultura označava područja kulture povezana sa cyber temama, kao što su primjerice računalna tehnologija i digitalna revolucija, kibernetika, kiborg, virtualna stvarnost, kibernetički prostor, virtualne zajednice i društvene mreže, on-line identiteti i informacijsko društvo. Polaznici/ce će se osposobiti za bolje razumijevanje nastanka cyber kulture, kao jednog dijela suvremene kulture, te njezinih sastavnih elemenata, mogućnosti i prijepora, te funkcija i posljedica za cjelokupnu kulturu i ljudski život u općem smislu, a posebice u sociokulturnom kontekstu razmeđa moderne kulture i kulture kasnog moderniteta (postmoderne). Cilj je razviti kritičko mišljenje kod studenata/ica o jednom od fenomena suvremene kulture.
Sadržaj
  1. Uvodno predavanje. Kulture moderne i kasnog moderniteta (postmoderne). Filozofsko-matematičke pretpostavke i društveno-povijesni i sociokulturni kontekst razvoja kibernetike. Osnovne ideje kibernetike. Tri poretka kibernetike. Razvoj Interneta. Razvoj i osnovni pojmovi cyber kulture.
  2. Virtualna stvarnost i kibernetički prostor. Razvoj koncepta virtualnosti - K.N. Hayles. Određenje virtualne stvarnosti - M. Heim. Razvoj virtualne stvarnosti u četiri razdoblja - A.R. Stone. Definiranje virtualne stvarnosti - dimenzije teleprisutnosti - J.Steuer. W.Gibson i kibernetički prostor. Kibernetički prostor kao novi socijalni prostor - J.P.Barlow. Kibernetički prostor kao posljednji stupanj razvoja Popperovog «Svijeta 3» - M.Benedikt. Novi virtualni savez vojske, medija i industrije za
  3. Kiborg kao paradigma povezanosti (bio)tehnološkog i ljudskog. Virtualna povijest kiborga. Stvarna povijest kiborga. Nastanak i razvoj koncepcije kiborga: N.Wiener - ljudsko tijelo kao informacijski sustav; Izazovi «unutrašnjeg Svemira» -M.E.Clynes i N.S.Kline; Turingov test - A.Turing; Razvoj ideje samo-regulacije - O.Mayr. Određivanje pojmova: roboti; androidi; «umjetna bića»; umjetna inteligencija. Četiri vrste tehnologije kiborga - C.H. Gray. Kiborška dilema - F. Biocca. Pitanje četvrtog disk
  4. Prostor i vrijeme u cyber kulturi. Mehaničko i organsko vrijeme - G. Simmel. Strojevi «kristaliziranja vremena» - H.Bergson. Vrijeme sata - L.Mumford i J. Attali. Tehno-znanstveno rastvaranje koncepcija prostora i vremena - A.Giddens. Sjedinjenje prostora i vremena - Z.Bauman. Koncepcije prostora i vremena u cyber socijalnoj stvarnosti. Kibernetički prostor i «povratak» srednjovjekovne slike svijeta. Vrijeme u «doba složenosti» - K.Dennis. Vrijeme kibernetičkog prostora - H.Menzies.
  5. Tijelo u cyber kulturi. Povijest automata i četiri modela ljudskog tijela - N. Wiener. Tijelo kao igra diskurzivnih sustava i tehnologija moći nad tijelom - M.Foucault. Postmoderni oblici tehnološke tjelesnosti - A.Balsamo. Brzina oslobađanja od tijela i zakon najmanjeg pokreta - P. Virilio. «Tijelo-identitet» i «tijelo-obrazac» - H. Moravec. Mrtvo meso i aktivan um - bestjelesnost kao vrlina. Konceptualna umjetnost tijela - Stelarc. Tijelo bez organa - Deleuze i Guattari. Postmoderno tijelo ka
  6. Cyber spolnost i cyber feminizam. Rodno pitanje i Internet. Erotska ontologija kibernetičkog prostora - M.Heim. Određivanje cyber feminizma. On-line feminizam i on-line cyber feminizam - K.Ward. Manifest kiborga - D.Haraway. U Matrici: cyber feminističke simulacije - S.Plant. Rat žudnje i tehnologije - A.R.Stone. Prisutnost žena u kibernetičkom prostoru - S.Sassen. Budućnost je fe mail? Virtualna vrlina i bestjelesni seks - P.Levinson. Pornografija na Internetu. Prijepori i opasnosti «virtualne
  7. Prvi kolokvij - pitanja obuhvaćaju sadržaj predavanja u prvih šest tjedana. Rasprava i pismena, kvalitativna evaluacija rada u prvih šest tjedana.
  8. Cyber kultura i društvo. Autopoetični sustavi - H.Maturana, F.Varela, N.Luhmann. Informacijsko društvo kao post-industrijalizam - D.Bell. Informacijsko društvo - D.Lyon i F.Webster. Uspon umreženog društva - M.Castells. Informacija, refleksivnost i nadzor - A.Giddens. Koncept «javne sfere» - J.Habermas. Hiper-tekst i Internet. Cyber društvo i računalno posredovana komunikacija (CMC) - S.G.Jones. Četvoroslojna struktura kulture Interneta - M.Castells. Digitalna demokracija ili informacijska arist
  9. Pitanje identiteta u virtualnim svjetovima. Identitet i smisao u umreženom društvu - M.Castells. Tipologija postmodernih identiteta - Z.Bauman. Život na zaslonu: identitet u doba Interneta - Sh.Turkle. Tehnologija jastva - K.Gergen. Identitet i blogovi: analiza simboličke razmjene - R.MacDougall. Kultura digitalnog jastva i krađa identiteta - M.Poster. Djeca u virtualnim svjetovima. Autopoesis i socijalizacija - R.Vanderstraeten. Neprestana ushićenost - P.Bruckner. Kraj identiteta? - Ž.Paić.
  10. Zajednice i društvene mreže u virtualnim svjetovima. Određenje i osnovne karakteristike virtualnih zajednica - H.Rheingold. Rasprava o virtualnoj zajednici - N.Watson. Razumijevanje zajednice u informacijsko doba - S.G.Jones. Razvoj on-line zajednica - N.K.Baym. On-line etika - B.Warwick. Hakerska etika - P.Himanen. Virtualni etnicitet - M.Poster. Od monade do avatara – neosobni šetači virtualnih ulica. Proces «diznilizacije» društva. Distopijske karakteristike cyber kulture: J.Zamyatin i A.Huxl
  11. Znanstvena fantastika i cyber kultura. Znanstvena fantastika u sociokulturnom kontekstu. Razvoj cyberpunka. Apokaliptična vizija P.K. Dicka. Postmoderni identitet i Neuromancer - W.Gibson. O cyberpunku: pojedinac kao «pilot stvarnosti» - T.Leary. O terminalnom identitetu i virtualnom subjektu u postmodernoj znanstvenoj fantastici - S.Bukatman. Od kibernetičkog prostora do bio-prostora, od Neuromancera do GATTACA-e - M.Wark. Homologija teorija društva i djela znanstvene fantastike. Kibernetička m
  12. Religija i kibernetički prostor. «Subjektivni zaokret» i nova duhovnost - P.Heelas i L.Woodhead. Kibernetički prostor kao novi religijski prostor. Virtualna religija. Duhovno iskustvo kibernetičkog prostora. Religijski diskurs i kibernetički prostor - A.Karaflogka. Neopogani na Internetu - D.E.Cowan. Tehnošamanizam: digitalna božanstva - D.Groothuis. Cyber religije između virtualnog i stvarnog - M.T. Hoisgaard. Informacijski terorizam i nove religije u kibernetičkom prostoru - M. Introvigne. S
  13. Globalizacija, cyber kapitalizam i digitalni rascjep. Od Gutenbergove do Internet galaksije - M.Castells. O globalizaciji - D.Kellner. Informacijska tehnologija i socijalna isključenost. Marx i kritika virtualnog kapitalizma - A.Kroker. Tehnologija i budućnost rada - S.Aronowitz. Doba pristupa i nova kultura hiperkapitalizma - J.Rifkin. Potrošnja i siromaštvo u doba globalizacije i cyber kapitalizma - Z.Bauman.
  14. Biotehnologija i dolazak poslijeljudskoga. Razvoj koncepcije poslijeljudskog života i osnovne pretpostavke poslijeljudskog stajališta - K.N.Hayles. Posthumanost - B.Cooney. Poslijeljudsko kao poslijebiološko. Sindrom «Frankesteina». Određivanje ljudskosti kao određivanje stvarnosti. Ljudi kao sirovina «evolucije tehnologije» - G.Dyson. Rađanje «novog ljudskog arhetipa» - J.Rifkin. Kraj čovjeka i poslijeljudska budućnost - F.Fukuyama. Tehnološki oblici života - S.Lash. Strah od poslijeljudskoga -
  15. Drugi kolokvij – pitanja obuhvaćaju sadržaj predavanja u drugih sedam tjedana. Pismena, kvalitativna evaluacija rada na kolegiju i zaključna rasprava.

Ishodi učenja
  1. Razumjeti osnovne koncepcije i ideje cyber kulture kao bitno tehno-kulture.
  2. Izdvojiti osnovne sociokulturne i znanstveno-tehnološke procese koji su utjecali na razvoj cyber kulture.
  3. Opisati ključne teme cyber kulture.
  4. Definirati osnovne koncepcije cyber kulture.
  5. Primijeniti osnovne koncepcije cyber kulture u širem društvenom kontekstu.
  6. Analizirati prijepore razvoja cyber kulture u suvremenom društvu.
  7. Razlikovati prednosti i nedostatke razvoja cyber kulture.
  8. Vrednovati utjecaj pojedinih područja cyber kulture na pojedinca i širu zajednicu.
Metode podučavanja
Predavanja uz pomoć power point prezentacija, te prikaza dijelova medijskih sadržaja (filmovi, serije i sl.). Seminarsko izlaganje i rasprava u seminarskim grupama.
Metode ocjenjivanja
Način polaganja ispita: Završna ocjena donosi se na temelju rezultata dvaju kolokvija (ili rezultata završnog pismenog ispita), te rezultata izlaganja seminarske teme i sudjelovanja u radu seminara. Dva kolokvija (ili završni pismeni ispit) donosi 50% ocjene, a 50% ocjene donosi izlaganje seminarske teme i sudjelovanje u radu seminara. Prvi kolokvij je planiran u sedmom tjednu rada i obuhvaća sadržaje predavanja u prvih šest tjedana, a drugi kolokvij je planiran u posljednjem, četrnaestom tjednu rada i obuhvaća sadržaje predavanja od osmog do trinaestog tjedna.
Ukoliko kandidat/kinja ne položi oba kolokvija pristupa se završnom pismenom ispitu koji obuhvaća sadržaj predavanja i navedene ispitne literature. Isto vrijedi i ukoliko kandidat/kinja nije zadovoljan/na postignutim uspjehom na kolokvijima.
Alternativno, umjesto pisanja kolokvija (ili završnog pismenog ispita) do tih 50% ocjene može se doći i
pisanjem rada (temu odabire kandidat/kinja) u formatu znanstvenog članka koji će biti ocijenjen i na temelju toga bit će donesena ispitna ocjena.
I na kraju, uspješno polaganje ispita podrazumijeva pozitivne ocjene iz svih navedenih područja rada (kolokviji ili završni pismeni ispit, izlaganje seminarske teme i sudjelovanje u radu seminara).

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: kvalitativna i kvantitativna evaluacija tijekom semestra i na kraju semestra.

Obavezna literatura
  1. Afrić, V. (1999). Kibernetski prostor i virtualna realnost kao društvena upotreba informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Revija za sociologiju. 30 (3-4): 181-194.
  2. Featherstone, M., Burrows, R. (ur.) (2001). Kiberprostor, kibertijela, Cyberpunk. Kulture tehnološke tjelesnosti. Zagreb, Naklada Jesenski i Turk.
  3. Nikodem, K. (2003). Čiji su to svjetovi iza nas? Virtualna stvarnost i ljudski identiteti. Socijalna ekologija. 12 (3-4): 211-231.
  4. Nikodem, K. (2004). Tehno-identiteti kiborga. Rastvaranje jastva u interesu preživljavanja. Socijalna ekologija. 13 (2): 175-196.
Dopunska literatura

Izborni predmet na studijima
  1. Sociologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  2. Sociologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Zimski semestar