Naziv
Sustavi za označivanje i pretraživanje II
Organizacijska jedinica
Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti
ECTS
6
Šifra
124351
Semestri
ljetni
Satnica
Predavanja
15
Seminar
30

Cilj
Cilj je kolegija upoznati studente s različitim vrstama sustava za označivanje, specifično predmetnim sustavima, tezaurusima, ontologijama i folksonomijama, te s teorijskim okvirima i praktičnim polazištima procesa označivanja
Sadržaj
  1. Predmetni pristup informacijama i predmetne pristupnice
  2. Metode i rezultati sadržajne obrade
  3. Proces označivanja i kvaliteta označivanja
  4. Problemi predmetne analize i očemnost
  5. Dimenzije očemnosti: iscrpnost i specifičnost
  6. Objektivna i subjektivna paradigma u sadržajnom označivanju
  7. Automatsko predmetno označivanje
  8. Tezaurusi: standardi, struktura i izgradnja
  9. Predmetne odrednice: prednosti, nedostaci, budućnost.
  10. Načela jezika predmetnih odrednica
  11. Ontologije i folksonomije.
  12. Sustavi za organizaciju znanja: dileme i budućnost
  13. Izrada kontroliranog rječnika
  14. Izrada kontroliranog rječnika
  15. Izrada kontroliranog rječnika

Ishodi učenja
  1. usporediti sustave za označivanje
  2. protumačiti proces označivanja
  3. prokomentirati različite kriterije kvalitete u p procesu sadržajnog označivanja
  4. objasniti razlike između klasifikacija, predmetnih odrednica i tezaurusa
  5. konstruirati kontrolirane rječnike/tezauruse
  6. kritički procijeniti trendove u primjeni indeksnih jezika u odnosu na suvremena informacijska okruženja.
  7. kritički procijeniti trendove u primjeni indeksnih jezika u odnosu na suvremena informacijska okruženja.
  8. Organizirati, označavati i pretraživati informacije i/ili informacijske izvore
  9. Procjenjivati informacijske potrebe i planirati odgovarajuće službe i usluge
Metode podučavanja
Predavanja, seminar, kreiranje kontroliranih rječnika.
Metode ocjenjivanja
Usmeni ispit, seminar, izrada rječnika.

Obavezna literatura
  1. 1. Špiranec, Sonja. Subjektivna paradigma sadržajnog označivanja.Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 57 (1-3), 1-14
  2. 2. Beghtol, Clare. Bibliographic classification theory and text Linguistics: aboutness analysis, intertextuality and the cognitive act of classifying documents. // Journal of documentation 42, 2(1986), 84-113
  3. 3. Hjørland, B. (2017). Reviews of Concepts in Knowledge Organization. Knowledge Organization, 44(2).
  4. 4. Mai, Jens-Erik. Analysis in indexing: document and domain centered approaches. // Information processing and management 41(2005), 500-611.
  5. 5. Svenonius, E. Intelektualne osnove organizacije informacija. Lokve:Benja, 2005.
  6. 6. Špiranec, Sonja; Ivanjko, Tomislav. Predmetni jezici s korisničkim jamstvom: što možemo naučiti od folksonomija? // 15. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji : mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture : zbornik radova / Hassenay, Damir. ; Krtalić, Maja (ur.). - Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo , 2012. 57-72.
  7. 7. Albrechtsen, Hanne. Subject analysis and indexing: rrom automated indexing to domain analysis. // The Indexer 18, 4(1993), 219-224
Dopunska literatura
  1. 1. Peters, Isabella, Folksonomies: indexing and retrieval in Web 2.0. Berlin: De Gruyter Saur, 2009.
  2. 2. Špiranec, S.; Ivanjko, T. Korisničko označivanje tekstualnih i vizualnih informacija: što mogu očekivati AKM ustanove? 16. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji : mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske strukture : zbornik radova / Tomašević, Nives ; Despot, Ivana (ur.). - Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo , 2013. 66-79.
  3. 3. Hjorland, Birger. Towards a theory of aboutness, subject, topicality, theme, domain, field, content . . . and relevance. // Journal of the american society for information science and technology 52, 9(2001), 774-778

Obavezan predmet na studijima
  1. Informacijske znanosti, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  2. Informacijske znanosti, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij