ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2022. / 2023.

Suvremene antropološke teorije

 

Naziv
Suvremene antropološke teorije
Organizacijska jedinica
Katedra za antropologiju
ECTS
4
Šifra
81513
Semestri
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30

Cilj
Osnovni cilj kolegija je pružiti sustavan, iscrpan i kritički pregled relevantnih teorijskih pravaca i orijentacija u antropologiji recentnih desetljeća; također ukazati na ključne prijepore, aktualne rasprave i njihove implikacije na razumijevanje relacija između pojedinih kultura te čovjeka i kulture u općenitom smislu.
Sadržaj
  1. Uvod u interdisciplinarno polje filozofsko-antropoloških teorija nakon 1945. godine: funkcionalizam, egzistencijalizam, post/strukturalizam, interpretativna antropologija, kulturalna antropologija, hermeneutika i teorija tekstualnosti, psihoanalitička antropologija.
  2. Semiologija: teorija znaka i kulturni kodovi. Mogućnost univerzalne gramatike kulturalnih sustava. Tekstualnost kulture. Što su strukture, a što funkcije?
  3. Koncept strukturalne antropologije Claudea Lévi-Straussa. Postoji li „divlja“ misao?
  4. Strukturalni pristup mitu: Lévi-Straussove Mitologike. Strukturalizam vs. fenomenologija.
  5. Opasno mjesto u sustavu. Mary Douglas o čistom i opasnom: antropološka analiza pojmova nečistoće i tabua (rušenje i obnavljanje sustava). Struktura i značenje.
  6. Geertzova interpretativna antropologija. Ritualizam: tijelo u pokretu i tumačenje simbola.
  7. Hermeneutika i kulturalna antropologija: problem pretumačenja drugih kultura.
  8. Demitologizacija antropologizma i metafizičkoga diskursa. Episteme (Foucault).
  9. Generativna antropologija. Girard: od mimetičke žudnje do čudovišna dvojnika. Maska i alter ego. Antropologija transgresije Georgesa Bataillea. Nasilje i identitet.
  10. Problem subjekta i fenomenologije samosvijesti iz aspekta post/strukturalizma.
  11. ntropologija i psihoanaliza: egologija, neuroze, fantazme (Freud, Lacan). Nesvjesno, strano i nadrealno. Jungova teorija arhetipova. Pokret antipsihijatrije.
  12. Poststrukturalizam i neoavangardno-utopijske koncepcije (Deleuze).
  13. Dekonstrukcija i humanističke znanosti: igra, razlika, diseminacija (Derrida).
  14. Teorija postmoderne i preispitivanje problema „kraja“ antropologije.
  15. Strukture versus interpretacija. Zaključni osvrt.

Ishodi učenja
  1. Usvojiti osnovne pretpostavke, obilježja i ključne koncepte relevantnih teorijskih usmjerenja u suvremenoj antropologiji.
  2. Poznavati, usporediti i kritički vrednovati prednosti i manjkavosti pojedinih teorijskih pravaca.
  3. Kritički prosuđivati i argumentirano raspraviti primjenu teorijskih koncepata u konkretnim istraživačkim primjerima i situacijama.
  4. Povezati razvoj pojedinih teorijskih pozicija sa širim povijesnim, društvenim i znanstvenim kontekstom u kojem se pojavljuju.
  5. Napisati i argumentirano obraniti pregledni znanstveni rad o određenoj temi iz problemskog okvira suvremenih antropoloških teorija.
Metode podučavanja
Predavanja; mješovito e-učenje; samostalni zadaci; multimedija i mreža; mentorski rad.
Metode ocjenjivanja
Izrada završnoga problemskog pismenog rada – numerička ocjena.

Obavezna literatura
  1. Claude Lévi-Strauss: Divlja misao
  2. Claude Lévi-Strauss: Uvod u Mitologike I
  3. Mary Douglas: Čisto i opasno: antropološka analiza pojmova nečistoće i tabua
  4. Clifford Geertz: Interpretacija kultura
  5. Alan Barnard: History and Theory in Anthropology, Univ. Press, Cambridge, 2006.
Dopunska literatura
  1. l

Obavezan predmet na studijima
  1. Antropologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1. semestar
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Zimski semestar