Naziv
Uvod u noviju hrvatsku književnost I - 19. stoljeće
Organizacijska jedinica
Odsjek za kroatistiku
ECTS
5
Šifra
52521
Semestri
zimski
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30
Kolegij je preduvjet za upis ili polaganje
Kolegij je potrebno odslušati za

Cilj
Kolegij daje pregled hrvatske književnosti 19. stoljeća u kojemu su Hrvati postali europskom književnom nacijom. Riječ je o procesu koji je trajao od kraja 18. do početka 20. stoljeća. U njegovu se tumačenju polazi od ideje nacije i ideje književnosti kao strukturirane institucije, odnosno od ideje hrvatske književnosti kao relativno čvrste strukture. Glavnu ulogu u njoj imaju žanrovi kao forme koje reprezentiraju različita područja ljudskog iskustva i književne prakse. Zato kolegij prati žanrovsku sliku hrvatske književnosti, a cilj mu je pružiti osnovna znanja ne samo o žanrovima, stilovima, poetikama, autorima i glavnim djelima, nego i o medijima, institucijama, europskome kontekstu, prevoditeljima, nakladništvu, knjižarstvu i čitateljima.
Sadržaj
  1. Upoznavanje s kolegijem, njegovim ciljem, metodama i sadržajem. Pojam i struktura hrvatske književnosti od Baščanske ploče do danas
  2. Pojam i struktura novije hrvatske književnosti: hrvatski narodni preporod – ilirski pokret – ilirizam – romantizam – moderna/modernizam/avangarda
  3. Odnos starije i novije hrvatske književnosti, periodizacijske sheme, kriteriji i žanrovska slika
  4. Lirika: pojam i status lirike u književnim sustavima od ilirizma do avangarde, vrste i poetike
  5. Lirika: glavni autori, djela i obilježja
  6. Proza: povijest, pojam i status proze u književnim sustavima do avangarde
  7. Proza: vrste i poetike
  8. Proza: glavni autori, djela i obilježja
  9. Drama: povijest, pojam i status drame u književnim sustavima do avangarde, vrste i poetike
  10. Drama: glavni autori, djela i obilježja
  11. Kritika, polemika i historiografija: povijest, pojam i status kritike i polemike u književnim sustavima do avangarde, vrste i koncepcije, glavni autori, djela i obilježja – Počeci književne znanosti, glavni književni povjesničari, njihove koncepcije i obilježja
  12. Mediji i institucije: pojam, povijest, vrste i uloga medija: tiskani medij (knjige, kalendari, almanasi, časopisi i novine) – Povijest i uloga institucija (MH, JAZU/HAZU, DHK) u stvaranju, oblikovanju i kanonizaciji nacionalne kulture
  13. Europski pisci i prevoditelji: europski kontekst hrvatske književnosti do avangarde, najpopularniji europski pisci i djela i najznačajniji hrvatski prijevodi i prevoditelji
  14. Nakladništvo, knjižarstvo i čitatelji: tiskare, knjigovežnice, knjižare i čitaonice, cijene i distribucija, najčitanija djela i autori, struktura, kulturne navike, utjecaj i moć čitatelja
  15. Zaključak, pregled i analiza glavne predmetne literature

Ishodi učenja
  1. objasniti i razlikovati obilježja književnopovijesnih razdoblja i stilskih formacija u hrvatskoj književnosti od srednjovjekovlja do postmodernizma
  2. povezati književne sadržaje s ostalim srodnim umjetničkom, znanstvenim i općekulturnim sadržajima na sinkronijskoj i dijakronijskoj razini
  3. kritički prosuđivati vezu između književnog teksta i društveno-povijesnog konteksta
  4. prepoznati, objasniti i upotrijebiti osnovne pojmove i teorije znanosti o književnosti nužne za analizu književnog djela
  5. primijeniti naučene spoznaje o znanosti o književnosti i književnopovijesnim razdobljima u analizi i tumačenju književnih djela, kao i analizirati tekstove hrvatske književnosti s obzirom na pripadnost određenom književnom razdoblju te rodu i vrst
Metode podučavanja
Predavanje, raspravljanje, analiza i multimedijalna prezentacija
Metode ocjenjivanja
Pismeni ispit, seminarski rad, sudjelovanje u raspravama

Obavezna literatura
  1. Brešić, Vinko, Hrvatska književnost 19. stoljeća. Zagreb 2015.
  2. Brešić, Vinko, Hrvatska književnost 19. stoljeća. Zagreb 2019.
Dopunska literatura
  1. Badurina, Natka, Nezakonite kćeri Ilirina. Hrvatska književnost i ideologija u 19. i 20. stoljeću, Zagreb 2009.
  2. Bobinac, Marijan, Uvod u romantizam, Zagreb 2012.
  3. Enciklopedija hrvatske književnosti, 1-4 (ur. V. Visković), Zagreb 2010-2012.
  4. Hobsbawm, J. Eric, Doba revolucije. Evropa 1789-1848, Zagreb 1987. – Prev. S. Lovrenčić
  5. Protrka, Marina, Stvaranje književne nacije. Oblikovanje kanona u hrvatskoj književnoj periodici 19. stoljeća, Zagreb 2008.
  6. Rapacka, Joanna, Leksikon hrvatskih tradicija, Zagreb 2002. – Prev. D. Blažina
  7. 15. Protrka Štimec, Marina. Politike autorstva. Kanon, zajednica i pamćenje u novijoj hrvatskoj književnosti. Zagreb 2019.

Obavezan predmet na studijima
  1. Kroatistika, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 5. semestar
  2. Kroatistika, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 5. semestar