Naziv
Uvod u studij ruskoga jezika (Fonetika i fonologija + Uvod u lingvistiku)
Organizacijska jedinica
Katedra za ruski jezik i književnost
ECTS bodovi
5
Šifra
36020
Semestri izvođenja
zimski
Satnica
Predavanja
60
Govorne vježbe
15
Kolegij je preduvjet za upis ili polaganje

Cilj
Usvajanje općih pojmova vezanih uz fonetiku i fonologiju, usvajanje karakteristika glasovnoga sustava ruskog jezika (razlike prema hrvatskomu jeziku), usvajanje intonacijskih konstrukcija ruskoga jezika, pojmova fonetske (fonemske) transkripcije i transliteracije, općih podataka iz povijesti ruske fonetike i fonologije (najistaknutiji predstavnici). UVOD U LINGVISTIKU: Osnovni je cilj kolegija upoznati studente s povijesti bavljenja jezičnim problemima, pravcima i školama suvremene znanosti o jeziku. Njegov je cilj isto tako i tumačenje najvažnijih lingvističkih pojmova. Prikazom bavljenja jezičnim problemima kroz povijest i usvajanjem terminološkog aparata pokušava se osposobiti studente za kritičko razmišljanje i postavljanje pitanje kako o hrvatskoj tako i o drugim filologijama (prvenstveno ruskoj). Kolegij ima za zadatak dati temelje za ostale lingvističke kolegije tijekom preddiplomskog i diplomskog studija.
Sadržaj
  1. T: Pojam fonetike i fonologije unutar lingvistike; razlika između jezika i govora; razlika između glasa i slova; ruski alfabet, pojam fona, fonema, alofona VJ: ruska azbuka/ruski alfabet; podjela na samoglasnike i suglasnike; definicija samoglasnika; broj samoglasnika u ruskome jeziku (pojam fonema i alofona); samoglasnici iza palataliziranih i nepalatariziranih suglasnika; bilježenje fonema i izgovora; naglašeni samoglasnici – slušanje audiozapisa i uvježbavanje izgovora UVOD u LING: Filologija i lingvistika; Lingvistika i gramatika; Koliko ima jezika na svijetu? Jezična karta svijeta; Razvoj pisma
  2. T: Artikulacija, govorni organi, govorni lanac VJ: pojam vokalskog trokuta, usporedba ruskih i hrvatskih samoglasnika; naglasak u ruskom jeziku; pojam redukcije (kvantitativne i kvalitativne); usvajanje naziva za naglasne pozicije UVOD u LING: Povijesni razvoj jezikoslovlja (I): Grčka i Rim, Indija, srednji vijek
  3. T: Glasovni sustav ruskoga jezika, podjela na samoglasnike i suglasnike, moskovska i lenjingradska škola (problem broja ruskih samoglasnika), ruski naglasak VJ: redukcija nenaglašenih samoglasnika; upoznavanje s fonetskom transkripcijom (prikaz redukcije nenaglašenih samoglasnika); fonemi /a/ i /o/ iza nepalataliziranih suglasnika u prvom i drugom stupnju redukcije UVOD u LING: Povijesni razvoj jezikoslovlja (II): humanizam i renesansa, prosvjetiteljstvo, jezikoslovlje kao samostalna znanstvena disciplina; mladogramatičari
  4. T: Samoglasnici – definicija i tvorba, samoglasnici pod naglaskom, vokalski trokut, labijalizacija, punoglasje VJ: redukcija nenaglašenih samoglasnika; fonemi /a/ i /e/ iza palataliziranih suglasnika u prvom i drugom stupnju redukcije; prikaz putem fonetske transkripcije UVOD u LING: Rusko jezikoslovlje XIX. st.; Moskovska škola; Kazanjska škola
  5. T: Samoglasnici u nenaglašenim pozicijama, veza naglaska i sloga VJ: ponavljanje usvojenog znanje o izgovoru nenaglašenih samoglasnika; fonem /e/ iz nepalataliziranih suglasnika [ž],[š],[c]; prikaz putem fonetske transkripcije UVOD u LING: Povijesni razvoj jezikoslovlja (III): Ferdinand de Saussure i strukturalizam
  6. T: Redukcija, kvantitativna, kvalitativna, akanje, okanje, ikanje VJ: pojam intonacijske konstrukcije i njeno značenje u ruskome jeziku; IK-1: definicija i primjena – slušanje audiozapisa i uvježbavanje izgovora UVOD u LING: Recepcija Saussurea; Praška fonološka škola; Jezične funkcije po R. Jakobsonu
  7. T: Ruski pravopis (morfemski, etimološki), usporedba s hrvatskim pravopisom; fonetska transkripcija, fonemska transkripcija VJ: IK-1: ponavljanje; IK-2: definicija i primjena; usporedba s IK-1 – slušanje audiozapisa i uvježbavanje izgovora UVOD u LING: 1. kolokvij
  8. T: Transliteracija VJ: IK-2: ponavljanje; IK-3: definicija i primjena – slušanje audiozapisa i uvježbavanje izgovora UVOD u LING: Američka lingvistika: L. Bloomfield, N. Chomsky i generativna gramatika
  9. T: Intonacija, intonacijske konstrukcije u ruskome VJ: IK-3: ponavljanje; IK-4: definicija i primjena – slušanje audiozapisa i uvježbavanje izgovora UVOD u LING: Sovjetsko jezikoslovlje: N.J. Marr, I.I. Meščaninov, L.V. Ščerba
  10. T: Intonacija, intonacijske konstrukcije u ruskome VJ: IK-4, IK-4: definicija i primjena: slušanje audiozapisa i uvježbavanje izgovora UVOD u LING: Suvremene jezikoslovne discipline (I): sociolingvistika
  11. T: Suglasnici, podjela prema četiri kriterija, udio zvuka i šuma, zvučnost-bezvučnost, podjela prema načinu tvorbe VJ: suglasnici; podjela prema četiri kriterija; 1. i 2. kriterij: suglasnici prema udjelu zvuka i šuma i prema načinu tvorbe – slušanje audiozapisa i uvježbavanje izgovora UVOD u LING: Suvremene jezikoslovne discipline (II): pragmalingvistika
  12. T: Suglasnici, podjela prema mjestu tvorbe VJ: suglasnici: podjela prema četiri kriterija 3. i 4. kriterij: suglasnici prema mjestu tvorbe i s obzirom na palatalizaciju kao dodatnu artikulaciju – slušanje audiozapisa i uvježbavanje izgovora UVOD u LING: Suvremene jezikoslovne discipline (III): kognitivna lingvistika
  13. T: Suglasnici, palatalizacija VJ: glasovne promjene: obezvučenje i ozvučenje, asimilacija po zvučnosti i mekoći, udvojeni suglasnici UVOD u LING: Suvremene jezikoslovne discipline (IV): kontaktna lingvistika
  14. T: Jednačenje, udvajanje, gubljenje suglasnika VJ: glasovne promjene: asimilacija po mjestu tvorbe, gubljenje samoglasnika; ponavljanje fonetske transkripcije s posebnim osvrtom na glasovne promjene – slušanje audiozapisa i uvježbavanje izgovora UVOD u LING: ponavljanje gradiva i priprema za ispit
  15. T: Ponavljanje VJ: ponavljanje gradiva; priprema za ispit UVOD u LING: 2. kolokvij

Ishodi učenja
  1. opisati i objasniti fonetske, fonološke, morfološke i sintaktičke kategorije u ruskom jeziku i povezati ih s odgovarajućim hrvatskim sustavima
  2. objasniti i upotrijebiti temeljne lingvističke pojmove i termine na različitim razinama proučavanja jezika i primijeniti ih u analizi fonetike, fonologije, morfologije, sintakse, stilistike i frazeologije ruskoga jezika
  3. procijeniti vlastite interese i kompetencije i odabrati odgovarajuća područja za nastavak obrazovanja
Metode podučavanja
- predavanje - vježbe (usvajanje ortoepije, ortografije) - interakcija između nastavnika i studenata - nastavni materijal (tekstovi na ruskome jeziku, koji obrađuju aktualne teme) - tehnička pomagala (prezentacija, skripta na Omegi).
Metode ocjenjivanja
- pismeni ispit - brojčana ocjena - završna ocjena je zbroj ocjena Fonetike, Uvoda u lingvistiku, Fonetskih vježbi

Obavezna literatura
  1. Reformatskij, A.A.: Vvedenie v jazykovedenie. Moskva: Aspent Press, 1996.
  2. Babić, S. i dr.: Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatsko- ga književnog jezika / Nacrt za gramatiku. Zagreb: HAZU /Globus, 1991. (U tome: Škarić, I.: Fonetika hrvatskoga književnog jezika, str. 63-376.)
  3. Glovacki-Bernardi, Z. (ur.): Uvod u lingvistiku. Zagreb: Školska knjiga, 2001.
  4. Hadžihalilović, S.: Uvod u studij ruskoga jezika. Zadar: Sveučilište u Zadru, 2015.
  5. Avanesov, R. I. Fonetika sovremennogo russkogo literaturnogo jazyka. Moskva, 1956.
  6. Čelić, Željka: Poredbena fonetika ruskoga i hrvatskoga jezika. Zagreb, 2013.
Dopunska literatura
  1. Matasović, R.: Uvod u poredbenu lingvistiku. Zagreb: Matica hrvatska, 2001.
  2. Trask, R.L.: Temeljni lingvistički pojmovi. Zagreb: Školska knjiga, 2005.
  3. Škiljan, D.: Pogled u lingvistiku. Rijeka: Naklada Benja, 1994.
  4. Богданова, Н. В. (2001): Произношение и транскрипция. Филологический факультет Санкт-Петербургского гос. университета, Санкт-Петербург.
  5. Богомазов, Г. М. (2001): Современный русский язык. Фонетика. ВЛАДОС, Москва.
  6. Бондарко, Л. В. (1998): Фонетика современного русского языка. Учебное пособие. Изд. Петербургского университета, Санкт-Петербург.
  7. Трубeцкой, Н. С. (2ооо): Основы фонологии. Аспент Пресс, Москва.
  8. Babić, S. i dr. (1991): Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika. Nacrt za gramatiku. (v. Škarić, I. Fonetika hrvatskoga književnog jezika, 63-376). HAZU, Globus, Zagreb.

Obavezan predmet na studijima
  1. Ruski jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1. semestar