Naziv
Zagrebačka umjetnička baština XVI.-XVIII. stoljeća
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest umjetnosti
ECTS bodovi
5
Šifra
184290
Semestri izvođenja
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Upoznavanje studenata s umjetničkom baštionom Zagreba u rasponu od XVI. do kraja XVIII. stoljeća u okviru širega hrvatskoga i europskoga povijesnoumjetničkoa konteksta i stilskih pojava renesanse, manirizma i baroka. Uvidi u umjetnička djela sačuvana in situ, dislocirana djela (npr. inventar zagrebačke katedrale prije potresa 1880. godine, inventari nekadašnjih crkava kapucina i klarisa) te djela sačuvana u muzejskim zborkama (Muzej Grada Zagreba, Muzej za umjetnost i obrt, Dijecezanski muzej Zagrebačke nadbiskupije).
Sadržaj
  1. Prostor, vrijeme i promjene: povijesna naselja; slika grada od gotike do baroka.
  2. Renesansa u Zagrebu: narudžbe XVI. stoljeća u skulpturi, slikarstvu, sitnoslikarsvtu, drvorezbarstvu i umjetničkom obrtu.
  3. Povijesni izvori i rekonstrukcija interijera zagrebačke katedrale prije barokizacije.
  4. Terenska nastava – Nadbiskupijski arhiv u Zagrebu; Riznica zagrebačke katedrale.
  5. Isusovci u Zagrebu: kiparske i slikarske narudžbe u crkvi sv. Katarine Aleksandrijske i kapeli sv. Franje Ksaverskoga; povijesni izvori o isusovačkim narudžbama.
  6. Terenska nastava – crkva sv. Katarine Aleksandrijske; Muzej Grada Zagreba.
  7. Ostali crkveni redovi: pavlini, franjevci, kapucini i klarise (povijesni izvori i virtualna restitucija izgubljenih interijera).
  8. Terenska nastava: nekoć pavlinska crkva Majke Božje Remetske.
  9. Zagrebačka katedrala u XVII. stoljeću (velike kiparske i slikarske narudžbe; između manirizma i baroka).
  10. Zagrebački mjetnici i naručitelji XVII. stoljeća (Bernardo Bobić; Ivan Komersteiner; Ivan Znika; Helena Patačić i dr.) XI. Terenska nastava: Muzej za umjetnost i obrt / crkva sv. Barbare (Gornje Vrapče).
  11. Terenska nastava: Muzej za umjetnost i obrt / crkva sv. Barbare (Gornje Vrapče).
  12. Mramorna skulptura u Zagrebu: ljubljanski i riječki umjetnici (Mihael Cussa; Luka Mislej; Francesco Robba, Antonio Michelazzi, Sebastiano Petruzzi) i mletački importi.
  13. Terenska nastava – zagrebačka katedrala; crkva Pohoda Bl. Djevice Maraije (Dolac), crkva sv. Ivana Krstitelja (Nova Ves).
  14. Umjetnici i naručitelji XVIII. stoljeća (Josip Weinacht; Antun Reiner; Franjo Antun Straub; Stjepan Puc, Sigismund Sinesperg i dr.)
  15. Zaključna razmatranja.

Ishodi učenja
  1. Uvid u stilske, ikonografske i naručiteljske posebnosti djela zagrebačke umjetničke baštine u odnosu na situaciju u velikim umjetničkim središtima te širem povijesnoumjetničkom kontekstu kontinentalne Hrvatske.
  2. Poznavanje umjetnika i djela iz zagrebačke umjetničke baštine te razumijevanje uloge naručitelja i povijesnoga konteksta.
  3. Prepoznavanje djela iz zagrebačke umjetničke baštine, uočavanje stilskih značajki i datacija.
Metode podučavanja
Predavanja, seminari, terenska nastava.
Metode ocjenjivanja
Kolokvij, pismeni ispit, usmeni ispit.

Obavezna literatura
  1. Anđela Horvat, Barok u kontinentalnoj Hrvatskoj (Uvod), u: Anđela Horvat, Radmila Matejčić, Kruno Prijatelj, Barok u Hrvatskoj, Zagreb, Sveučilišna naklada Liber, 1982., str. 3 – 13.
  2. Ana Deanović, Zagrebačka katedrala od XI. do sredine XIX. stoljeća, u: A. Deanović, Ž. Čorak, N. Gattin; Zagrebačka katedrala, Zagreb: Globus – Krašćanska sadašnjost, 1989., str. 8 – 90.
  3. Lelja Dobronić, Biskupski i kaptolski Zagreb, Zagreb, Školska knjiga, 1991. (odabrana poglavlja).
  4. Lelja Dobronić, Slobodni i kraljevski grad Zagreb, Zagreb, Školska knjiga, 1992. (odabrana poglavlja).
  5. Lelja Dobronić, Renesansa u Zagrebu, Zagreb, Institut za povijest umjetnosti, 1994.
  6. Katarina Horvat – Levaj, Doris Baričević, Mirjana Repanić – Braun, Akademska crkva Sv. Katarine u Zagrebu, Zagreb, Institut za povijest umjetnosti, 2011.
Dopunska literatura
  1. Anđela Horvat, Između gotike i baroka. Umjetnost kontinentalnoga dijela Hrvatske od oko 1500. do oko 1700., Zagreb, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, 1975. (odabrana poglavlja).
  2. Doris Baričević, Barokna skulptura na Gradecu, u: AA.VV., Zagrebački Gradec 1242 – 1850., Zagreb, Grad Zagreb, 1994., str. 343 – 368.
  3. Tomislav Premerl, Graditeljski razvoj ksaverskoga svetišta, u: AA.VV., Svetište svetoga Franje Ksaverskoga u Zagrebu. Povodom 75. obljetnice dolaska franjevaca trećoredaca glagoljaša u Zagreb, Zagreb, Provincijalat franjevaca trećoredaca glagoljaša, 1998., str. 31 – 54.
  4. Danko Šourek, Donatorska i naručiteljska djelatnost zagrebačkoga kanonika Ivana Znike, u: Tkalčić. Godišnjak Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije, 9, 2005., str. 327 – 410.
  5. Jelena Hotko, Naručiteljska i donatorska djelatnost hrvatske plemkinje Helene Patačić, u: Tkalčić. Godišnjak Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije, 10, 2006., str. 465 – 608.
  6. AA.VV., Crkva sv. Marka u Zagrebu. Arhitektura, povijest, obnova, Zagreb, Hrvatski restauratorski zavod, 2013.
  7. Danko Šourek, Virtualna katedrala Artura Schneidera, u: AA.VV., Artur Schneider 1879. – 1946. (Hrvatski povjesničari umjetnosti), Zagreb, Društvo povjeničara umjetnosti Hrvatske, 2016., str. 161 – 189.
  8. Danko Šourek, Arpadian Royal Cult in the Zagreb Cathedral: From Gothic to Baroque, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 41, 2017., str. 47 – 58.
  9. Članci iz časopisa Peristil, Radovi Instituta za povijest umjetnosti, Kaj i dr.

Izborni predmet na studijima
  1. smjer Istraživački, Modul konzervatorstvo, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  2. smjer Istraživački, Modul moderna i suvremena umjetnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  3. smjer Istraživački, Modul umjetnost antike i srednjeg vijeka, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  4. Povijest umjetnosti, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Ljetni semestar