Akademski stupanj
doktor znanosti
Zvanje
izvanredni profesor
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest umjetnosti
Konzultacije
Srijeda, 14.00 - 16.00 sati
Soba
C-125
Telefon
6120-163
E-mail
dmilinov@ffzg.hr

Dino Milinović rođen je u Zagrebu, 14. listopada 1959. Nakon završene Klasične gimnazije diplomirao je arheologiju i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1984). Poslijediplomski studij iz «Civilizacije kasne antike» završio je u Parizu (Paris IV-Sorbonne), gdje je stekao Diplome des études approfondies (1986) i diplomu doktorata (Doctorat du IIIe cycle, 1989), koji je u Zagrebu nostrificiran kao magisterij humanističkih znanosti (1998.). Prijavio je i obranio doktorat («Bjelokosni plenarij iz riznice Zagrebačke katedrale u kontekstu otonske renesanse») na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (2005). Od 1992. do 1998. radio u državnoj upravi, kao tajnik Hrvatske komisije za suradnju s UNESCO-om, a od 1999.-2001. u veleposlanstvu RH u Francuskoj kao savjetnik za kulturu. Odlikovan je Redom Danice hrvatske (1996) Od akademske godine 2001/2002. predaje na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje je izabran u suradničko zvanje višeg asistenta (2006), u znanstveno zvanje docenta humanističkih znanosti (2007) te u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora (2013). Na Odsjeku za povijest umjetnosti nositelj je kolegija «Uvod u ikonologiju» (dodiplomski studij) i «Transformacije antičkoga svijeta» (diplomski studij). Osmislio je i držao niz izbornih predmeta na dodiplomskom i diplomskom dijelu studija posvećenih antičkoj i kasnoantičkoj civilizaciji. Bio je voditelj poslijediplomskog doktorskog studija povijesti umjetnosti (2008-2012), kao i predavač na poslijediplomskim doktorskim studijima povijesti umjetnosti, medijevistike te hrvatske kulture (Filozofski fakultet u Zagrebu). Držao gostujuća predavanja na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci (2005 i 2017), Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu (2012), Institutu za povijest umjetnosti – Centar Cvito Fisković u Splitu (2014), Muzičkoj akademiji u Zagrebu (2015), te u Društvu slovenskih povjesničara umjetnosti u Ljubljani (2007). Od 2007. do 2016. godine bio je gostujući predavač na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Mostaru, a u 2016. i 2017. gostujući predavač na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu (Seminar za turističke vodiče). Od 2001. sudjeluje u realizaciji znanstvenog projekta «Umjetnost jadranske Hrvatske od 11. do 16. stoljeća»; od 2006. u realizaciji znanstvenog projekta «Figuralne umjetnosti jadranske Hrvatske od 12. do 16. stoljeća»; u razdoblju 2013-2014. u realizaciji znanstvenog projekta „Pontes Adriatici“ (pod vodstvom prof. dr. Igora Fiskovića); 2018. godine u realizaciji znanstvenog projekta „Transformacije povijesnog pejzaža Kvarnerskih otoka” (pod vodstvom prof. dr. Miljenka Jurkovića). Sudjelovao je na dvadesetak znanstvenih skupova (međunarodnih i domaćih), te u nizu okruglih stolova i tribina. Surađivao na izložbama «Dodir antike» (Tiflološki muzej, Zagreb, 2005), «Prvih pet stoljeća hrvatske umjetnosti» (Klovićevi dvori, Zagreb, 2006), «Imaginarni svijet zagonetnih predmeta od bjelokosti, kosti i rožina» (Muzej Mimara, Zagreb, 2009), «Dominikanci u Hrvatskoj» (Klovićevi dvori, Zagreb, 2011) te „Bizant na Jadranu“ (Muzej hrvatskih arheoloških spomenika). Boravio je na dvije mjesečne stipendije u inozemstvu, oba puta u Ecole Française de Rome (listopad 1987. i veljača 1997.). Član je uredničkog odbora časopisa „Peristil“ Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske (2011-2014; 2016 i dalje); član organizacijskog odbora simpozija Dani Cvita Fiskovića (2008-2015). Bio je stručni član za evaluaciju programa u kulturi Agencije za Obrazovanje, audiovizualno i kulturu EU (Education, Audiovisual and Culture Executive Agency) u Bruxellesu (2008), te službeni predstavnik Republike Hrvatske na zasjedanju UNESCO-ovog Odbora za Svjetsku baštinu (2014) u Dohi (Katar). Sudjelovao u izradi dokumentacije za prijedlog upisa Zadra na Listu Svjetske baštine (2014). Od 2016-2018 godine je predsjednik Upravnog vijeća Instituta za povijest umjetnosti. Objavljivao je radove na hrvatskom, francuskom i engleskom jeziku. Uz te, aktivno se služi njemačkim jezikom. Bavi se i književnim radom. Član je Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske (DPUH) i dobitnik godišnje nagrade Društva povjesničara umjetnosti za knjigu „Nova post vetera coepit. Ikonografija prve kršćanske umjetnosti“ (2017). Član je Društva hrvatskih književnika. Kolegiji u suradnji s dr. sc. Hrvojem Gračaninom, izv. prof. na Odsjeku za povijest: Elita u kasnom Rimskom Carstvu: status, percepcija, reprezentacija Rimsko Carstvo nakon Konstantina Velikog u povijesnim dokumentima i slici Posljednji izbor u zvanje: 25. rujna 2013. u zvanje izvanrednog profesora na Odsjeku za povijest umjetnosti

Dino Milinović

Knjige / radovi u časopisima i zbornicima (izbor)


1) „Kasna antika: dekadencija ili 'demokratizacija' kulture?, u: Poznanskie studia slawistyczne, 17, Poznan, 2019. (u tisku);

2) „Heroes Don't Cry. Physical Pain and Moral Anguish in Greek and Roman Art“, u: IKON, Zbornik radova 12. Međunarodne konferencije ikonografskih studija, Rijeka, 2019. (u tisku);

3) „Stanje istraživanja u kasnoantičkoj i ranokršćanskoj umjetnosti: neka otvorena pitanja“, u: Zbornik radova I. skupa hrvatske ranokršćanske arheologije (HRRANA), Zagreb, 15.-17. ožujka, 2018. (u tisku);

4) „Quid Athenae Hierosolymis… Klasično obrazovanje i „Kršćanska republika“, u: Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji (= Zbornik Nenad Cambi); Split, 2018. (u tisku);

5) „Gentis humanae pater atque custos: Justinijanov konjanički kip“, u: D. Damjanović, L. Magaš Bilandžić (ur.), Imago, imaginatio, imaginabile. Zbornik u čast Zvonka Makovića, Zagreb, 2018., str. 43-54;

6) „Prve ilustracije Biblije u kršćanskoj umjetnosti“, u: A. Šuljić (ur.), Zagrebačka Biblija. Uz 50. Obljetnicu Zagrebačke Biblije, Zbornik znanstvenog simpozija o 40. Obljetnici (Zagreb, 24-25. listopada, 2008), Zagreb, 2018., str. 69-78;

7) „Pitanje stila i problemi periodizacije: nedovršeni posao povjesničara umjetnosti (2. dio)“, u: Zbornik 4. Kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti, Zagreb, 2016. (u tisku);

8) Nova post vetera coepit. Ikonografija prve kršćanske umjetnosti, FF Press / Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2016. (sveučilišni udžbenik);

9) Seuso: autopsija jednog slučaja, AGM, Zagreb, 2016.;

10) „Pogani ili kršćani? Problemi u interpretaciji kasnoantičkih predmeta od srebra“, u: Diadora, zbornik sa skupa Svečanost starine. Uzdarje Mati Suiću, Zadar, 2015. (u tisku);

11) „Konstantin i kršćanska umjetnost: značenje 313. godine“, u: Latina et Graeca, N.S., 24, Zagreb, 2013., str. 69-92;

12) «An Unknown Ivory Carver from the Treasury of Zagreb Cathedral», u: Ars auro gemmisque prior, Mélanges en hommage à Jean-Pierre Caillet, ICLAMA, Zagreb – Motovun, 2013., str. 293-300 (izvorni znanstveni rad);

13) «Writing History, Shaping Images in Later Roman Empire», u: IKON, Časopis za ikonografske studije, 5, Rijeka, 2012., str. 15-28 (izvorni znanstveni rad);

14) «Triton: kroćenje antičkoga čudovišta», u: D. Milinović i J. Belamarić (ur.), Metamorfoze mita. Mitologija u umjetnosti od srednjega vijeka do moderne. Zbornik Dana Cvita Fiskovića, IV, Zagreb, 2012., str. 77-90 (rad u zborniku sa znanstvenog skupa);

15) «Kasnoantička ostava u Vinkovcima», u: Hrvatska revija, 1-2, XII, Matica hrvatska, Zagreb, 2012. (stručni članak);

16) «Reljefi bjelokosnog plenarija iz Riznice zagrebačke katedrale: problemi interpretacije», u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 35, Zagreb, 2011., str. 7-18 (izvorni znanstveni rad);

17) «OUDEIS ATHANATOS. Images Surrounding the Dead in Late Antiquity (Some Examples from Salona in Dalmatia)», u: IKON, Časopis za ikonografske studije, 4, Rijeka, 2011., str. 9-19 (izvorni znanstveni rad);

18) «Le trésor de la cathédrale de Zagreb: construction d'une identité chrétienne et européenne entre Danube et Méditerranée», u: D. Baric, J. Le Rider i D. Roksandić (ur.), Memoire et histoire en Europe centrale et orientale, Presses universitaires de Rennes, 2010., str. 143-151 (izvorni znanstveni rad);

19) «How Byzantium viewed classical heritage: A case for the „Macedonian Renaissance“ in the Archaeological Museum in Pula», u: Hortus Artium Medievalium, 16, Zagreb-Motovun, 2010., str. 63-72 (izvorni znanstveni rad);

20) «To neizrecivo mjesto, u kojemu je tri dana počivao Sin Čovječji: Bonifacije Dubrovčanin i obnova Svetoga Groba», u: Umjetnost i naručitelji. Zbornik Dana Cvita Fiskovića, III, Zagreb, 2010., str. 73-80 (rad u zborniku sa znanstvenog skupa).

21) «Nec vi nec insidiis, leo et draco: the Lion, the Dragon and the Triumph of Christ», u: IKON, Časopis za ikonografske studije, 2, Rijeka, 2009., str. 53-62 (izvorni znanstveni rad);

22) «Što je vidio Euzebije? Prilozi za poznavanje kršćanske umjetnosti u doba Konstantina», u: Histria Antiqua, 18-2, Pula, 2009., str. 73-79 (izvorni znanstveni rad);

23) «Velika i „male“ obnove na primjeru bjelokosnih reljefa u hrvatskim zbirkama», u: Renesansa i renesanse u umjetnosti Hrvatske. Zbornik Dana Cvita Fiskovića, II, Zagreb, 2008., str. 407-416 (rad u zborniku sa znanstvenog skupa);

24) «Bjelokosni plenarij»; «Diptih s prizorima Bogorodice s Djetetom i Krista pobjednika iz Strossmayerove galerije starih majstora»; «Bizantska škrinjica iz Arheološkog muzeja u Puli», kataloške jedinice, u: A. Ribičić-Županić (ur.), Imaginarni svijet zagonetnih predmeta od bjelokosti, kosti i rožina, katalog izložbe, Muzej Mimara, Zagreb, 2008., str. 29-31 (pregledni radovi)

25) «Tko je darovatelj bjelokosnog plenarija iz riznice Zagrebačke katedrale?», u: Peristil, 50, Zagreb, 2007., str. 229-236 (pregledni rad);

26) «Bizantska škrinjica u Arheološkom muzeju Istre u Puli», u: Histria archaeologica, 36, Pula, 2007., str. 211-226 (izvorni znanstveni rad);

27) «Što jest a što nije umjetnička baština: nedovršeni posao hrvatskih povjesničara umjetnosti» u: Zbornik II. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti (Zagreb, 27-29. travnja, 2006.), Zagreb, 2007., str. 27-31 (pregledni rad)

28) «Bjelokosni plenarij – prilog poznavanju najstarije povijesti Riznice Zagrebačke katedrale», u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 29, Zagreb, 2005., str. 29-42 (izvorni znanstveni rad);

29) «Uznesenje Ilijino: starozavjetni proroci i Sunčeva kola u ranokršćanskoj umjetnosti», u: Ivan Šporčić (ur.), Stari zavjet, vrelo vjere i kulture. Zbornik radova znanstvenog simpozija (Rijeka, 5.-6. prosinca, 2003.), Zagreb, 2004., str. 611-619 (rad u zborniku sa znanstvenog skupa);

30) «Delectare, movere, docere. Quelques réflexions sur la justification des images dans le décor des édifices cultuels chrétiens», u: Hortus Artium Medievalium, 9, Zagreb-Motovun, 2003., str. 241-246 (izvorni znanstveni rad);

31) «Ikonografski program mozaika u središnjoj apsidi Eufrazijeve bazilike u Poreču. Carsko pokroviteljstvo i uloga Bogorodice», u: Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 38, Split, 1999-2000., str. 73-88 (izvorni znanstveni rad);

32) «L'origine de la scène de la Nativité dans l'art paléochrétien (d'après les sarcophages d'Occident). Catalogue et interprétation», u: Antiquité tardive, 7, Paris, 1999., str. 299-329 (izvorni znanstveni rad);

33) «Izvori prikaza Muke u ranokršćanskoj umjetnosti», u: Muka kao nepresušno nadahnuće kulture. Pasionska baština. Zbornik radova I. međunarodnog znanstvenog simpozija, (Hvar-Korčula, 26.-29. ožujka, 1998.), Zagreb, 1999., str. 73-83 (rad u zborniku sa znanstvenog skupa);

34) «Images de la naissance du Christ chez les premiers chrétiens», u: N. Cambi, E. Marin (ur.), Radovi XIII. Međunarodnog kongresa za starokršćansku arheologiju, III, Citta del Vaticano – Split, 1998, str. 523-530 (pregledni rad).


Uredništvo:

1) D. Milinović, A. Marinković, A. Munk (ur.), Majstorske radionice u umjetničkoj baštini Hrvatske, Zbornik Dana Cvita Fiskovića, V, Zagreb, 2014.;

2) D. Milinović, J. Belamarić, Metamorfoze mita. Mitologija u umjetnosti od srednjega vijeka do moderne. Zbornik Dana Cvita Fiskovića, IV, Zagreb, 2012.;

3) D. Milinović, Muka kao nepresušno nadahnuće kulture. Pasionska baština. Zbornik radova I. međunarodnog znanstvenog simpozija, (Hvar-Korčula, 26.-29. ožujka, 1998.), Zagreb, 1999.