Naziv
Globalizacija i lokalne kulturne prakse
Organizacijska jedinica
Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
ECTS bodovi
5
Šifra
117956
Semestri izvođenja
zimski
Jezik izvođenja
hrvatski
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Ovaj kolegij ima za cilj upoznati studente sa sadržajem i temama koje se odnose na kulturu, identitet i globalizaciju, njihovu korelaciju, interakciju tradicijske i suvremene kulture i identiteta u globalizacijskim uvjetima, te oponirajuće procese na relaciji globalizacija: lokalizacija. Studenti će se upoznati s teorijskim konceptima i pristupima istraživanju kulture, identiteta u starijoj i novijoj / novoj / znanstvenoj praksi / literaturi / u hrvatskoj etnologiji, slijedom toga recentnim teorijsko-metodološkim pristupima istraživanju istoga u etnologiji i kulturnoj antropologiji europske i američke provenijencije, te znanstvenim pristupima istraživanju globalizacije. Na studijama slučaja, prema naputku i mentoriranju nastavnika, ali ipak odabiru studenta, kolegij ima za cilj poticati studente na promišljanje i raspravljanje o temi/tematici, potom poticati studente da iz ponuđene literature sami odaberu ili samoinicijativno pronalaze eklatantne primjere istoga (hrvatske, europske, svjetske), poticati raspravu o analizi identiteta i identifikacijskih procesa, kako bi razvijali vještine samostalnoga osmišljavanja pristupa temi, te napokon primjene znanja i sposobnosti, tj. demonstriranja znanja koja su stekli. Napokon, istražiti kulturološke parametre za opis i definiranje procesa identifikacije i globalizacije (tj. markantne faktore identiteta kao npr. jezik, religija, tradicijsko kulturno nasljeđe, suvremena kultura, komodifikacija, konzumerizam, amerikanizacija, europeizacija i sl.). Kolegijem se nadalje nastoji postići cjelovitije razumijevanje društvenih zbivanja i kulturnih procesa, naročito senzibiliziranje za pitanja odnosa moći u današnjem svijetu. Cilj je kolegija također da se studenti aktivnim sudjelovanjem u nastavi, čitanjem literature, pisanjem seminarskih radova po vlastitom izboru, potiču na kritičko promišljanje o stečenom znanju, da iskoriste mogućnost širega obrazovanja unutar buduće profesije te osposobe za samostalan rad. Međutim, kako sudjelovanje na seminaru podrazumijeva empirijsko istraživanje kojim će studenti nadopuniti uvid u literaturu, imat će mogućnost u okviru jednoga takvog manjeg istraživanja provjeriti stečeno znanje, te napokon razvijati vještinu samostalnoga istraživanja kao i pismenoga i usmenoga prezentiranja rezultata. Slijedom toga, na samom početku kolegija obrazlažu se konceptualni pristupi istraživanju kulture i identiteta, analiziraju se slučajevi prototeoretičara etnosa kao procesa, te se uz kritičku etnološku paradigmu temeljni pojmovi „sele“ prema komunikacijskim procesima, kontaktima i simbolizmu. Detaljno se (prema odabranim eklatantnim primjerima) analiziraju promjene u znanstvenim i istraživačkim paradigmama u 20. st., te se sustavno obrazlažu prostori identifikacijskih procesa (nagađanje, konstruiranje, zamišljanje). Raspravlja se dakako i o tezama o deetnizaciji duštva, o globalnim trendovima koji su povezani s tematikom, analiziraju se lokalne kulturne prakse kao potpora ili otpor globalizaciji. Naravno, cilj je kolegija čitanje literature, pisanje seminarskih radova po vlastitom izboru, poticanje na kritičko promišljanje o stečenom znanju, iskorištavanje mogućnosti širega obrazovanja unutar buduće profesije te osposobljavanje za samostalan rad. Međutim, kako sudjelovanje na seminaru podrazumijeva empirijsko istraživanje kojim će nadopuniti uvid u literaturu studenti i sami imaju mogućnost u okviru jednoga takvog manjeg istraživanja provjeriti stečeno znanje, te napokon razvijati vještinu samostalnoga istraživanja kao i pismenoga i usmenoga prezentiranja rezultata.
Sadržaj
  1. upoznavanje sa sadržajem kolegija i obrazloženje studentskih obaveza
  2. rasprava o terminologiji (kultura, etnos, etnicitet, identitet, identitetske prakse, procesi i strategije identifikacijski resursi…)
  3. teorijsko-metodološki diskurs: pregled
  4. koncepti kulture, identiteta i globalizacije
  5. kultura, identitet i migracije
  6. globalizacija, kultura kapitalizma i globalna kultura
  7. analiza studija slučaja (1)
  8. analiza studija slučaja (2)
  9. analiza studija slučaja (3)
  10. analiza studija slučaja (4)
  11. mogućnost predavanja gostujućeg profesora (tema: obilježja globalne kulture i sučeljavanje s lokalnim – studije slučaja)
  12. Hrvatska, lokalne kulturne prakse nasuprot europeizaciji i globalizaciji (1)
  13. Hrvatska, lokalne kulturne prakse nasuprot europeizaciji i globalizaciji (2)
  14. Hrvatska, lokalne kulturne prakse nasuprot europeizaciji i globalizaciji (3)
  15. zaključna razmatranja i pripremanje za završni ispit

Ishodi učenja
  1. analizirati, usporediti i interpetirati koncepte i pristupe istraživanjima globalizacijskih i lokalizacijskih procesa
  2. kritički raspravljati o suvremenim primjerima globalizacijskih i lokalizacijskih procesa
  3. diskutirati i kritički raspravljati o oponentnosti globalizacije i lokalizacije
  4. uspoređivati locus-e identifikacijskih procesa (nagađanje, konstruiranje, zamišljanje)
  5. primijeniti teorijske postavke u kvalitativnom istraživanju lokalnih kulturnih praksi u kontekstu globalizacije
  6. sintetizirati, kritički valorizirati te povezivati lokalne kulturne prakse s globalnim i lokalnim odnosima moći
  7. primijeniti rezultate vlastitog istraživanjaglobalizacijskih i lokalizacijskih procesa u različitim sferama stručnoga djelovanja
  8. analizirati, tumačiti i vrednovati kulturne fenomene i procese
  9. analizirati i komentirati kulturne raznolikosti u konkretnim društvenim kontekstima
  10. vrednovati i interpretirati različite etnološke i kulturnoantropološke pravce i specifičnosti pojedinih disciplinarnih područja te paradigmatske mijene u disciplini
  11. kritički analizirati znanstvenu literaturu
  12. planirati i provesti složeno etnološko i kulturnoantropološko istraživanje
  13. analizirati, vrednovati i interpretirati podatke prikupljene kvalitativnim istraživanjem
  14. samostalno identificirati etičke probleme u primjeni etnoloških i kulturnoantropoloških spoznaja i rješavati ih u skladu s etičkim načelima struke
  15. identificirati i kritički razmatrati suvremene kulturne i društvene promjene primjenom etnoloških i kulturnoantropoloških teorija i metoda
  16. osmisliti i implementirati usluge, proizvode i projekte utemeljene na etnološkim i kulturnoantropološkim znanjima te namijenjene različitim korisnicima (pojedincima, udrugama, lokalnim zajednicama, gospodarskom sektoru, javnoj i državnoj upravi, međunarodnim organizacijama itd.)
  17. primijeniti vještine učenja u formalnom i samostalnom cjeloživotnom obrazovanju
Metode podučavanja
Korištene metode pri izvedbi kolegija su predavanja i seminari, upoznavanje s literaturom, video građom, sudjelovanje studenata kroz diskusiju, izlaganjem reakcijskih tekstova i seminarskih radova.
Metode ocjenjivanja
Sudjelovanje u nastavi (20%) Seminarski rad (20%) Završni ispit (60%)

Obavezna literatura
  1. Haviland, A. William. 2002. Kulturna antropologija. Jastrebarsko: Naklada Slap (1 dio, 2. pogl. str. 33-54; V. dio 16. poglavlje: Antropologija i budućnost, str. 439-454 ).
  2. Čapo Žmegač, Jasna. 1998. “Osnovni pojmovi i polazišta”. U: Etnografija. Svagdan i blagdan hrvatskoga puka. Zagreb: Matica hrvatska, str. 15-22.
  3. Čolić, Snježana 2002. Kultura i povijest. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada (odabrano poglavlje: 4)
  4. Anderson,Benedict. 1990. Nacija: zamišljena zajednica. Zagreb: Školska knjiga.
  5. Banks, Marcus. 1996. Ethnicity: Anthropological Constructions. London & New York: Routlege.
  6. Banovac, Boris. 1998. Društvena pripadnost, identitet i teritorij. Rijeka: Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci.
  7. Barth, Fredrik (ur). 1969. Ethnic Groups and Boundaries: The Social Organization of Cultural Difference. Boston: Little Brown & Co.
  8. Barth, Fredrik 1994. “Enduring and Emerging Issues in the Analysis of Ethnicity“. U: The Anthropology of Ethnicity. Beyond 'Ethnic Groups and Boundaries'. Ur. Hans Vermeulen i Cora Govers, Amsterdam: Het Spinhuis Publishers, str.11-32.
  9. Bauman, Zygmunt. 1996. From Pilgrim to Tourist – or Short History of Identity”. U: Questions of Cultural Identity. London: Sage Publications. (poglavlje II str. 18-36).
  10. Božić-Vrbančić, Senka (et al.). 2008. Diskurzivne teorije i pitanje europskog identiteta. Etnološka tribina 31 str. 9-38.
  11. Castells, Manuel. 2002. Moć identiteta. Zagreb. Golden marketing.
  12. Cohen, Anthony P. 1985. The symbolic construction of community. London-New York: Routledge.
  13. (The) Ethnicity. Reader. 2003. Ur. M. Guibernau, J. Rex. Cambridge: Polity Press.
  14. Geertz, Clifford. 1973. The Interpretation of Cultures. New York: Basic Books (odabrano poglavlje…). - u srpskom prijevodu. Tumačenje kultura. Beograd: Biblioteka XX vek.
  15. Grbić, Jadranka. 2002. “Pojam ‘naroda’ u starijoj etnološkoj literaturi”. U : Narodne i/ili nacionalne čipke; Folk and /or National Laces, Zbornik radova sa znanstveno-stručnog skupa, Lepoglava: Turistička zajednica grada Lepoglave, str. 9-17.
  16. Grbić, Jadranka. 2005. “Primordijalno, esencijalno, apstraktno, imaginarno, konstruirano, sporno...ili? modeli i pristupi istraživanju identiteta. U: Zavičajni muzej: osnovati ili spaliti? Zagreb: Zajednica Nijemaca u Hrvatskoj - Zagreb, str. 36-48.
  17. Grbić Jakopović, Jadranka. 2012. „Identitet i identifikacijski procesi: suvremene antropološke teorijske orijentacije, strategije i prakse“. U: Stereotipi i predrasude kroz povijest / Identiteti kroz povijest i identiteti danas / Domovinski rat – istraženost i kontroverze. Zbornik radova sa znanstvenih kolokvija 2009-2011. Prilozi iz hrvatske historiografije. Ur. Z. Novosel. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Hrvatski studiji, Društvo studenata povijesti „Ivan lučić Lucius“. Biblioteka Dies historiae, knjiga 5, str. 107-150.
  18. Hall, Stewart. 2006. Kome treba identitet? U: Politika teorije. Zbornik radova iz kulturnih studija, ur. d. Duda. Zagreb: Disput, d.o.o. str. 357-374.
  19. Jenkins, Richard. 1996. Social identity. London-New York: Routledge.
  20. Katunarić, Vjeran. 2005. Sporna zajednica. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk (odabrano poglavlje).
  21. Ljuboja, Gordana. 1988. “Savremene sovjetske i zapadne teorije o etnosu”. Sociologija 1, str. 97-117.
  22. Nationalism and ethnosymbolism. History, Culture and Ethnicity in the Formation of Nations. 2007. Ur. A.S. Leoussi, S. Grosby. Edinburgh: Edinburgh University Press Conversi, Hutchinson, leoussi, Smith; regionalne studije slučaja).
  23. Poutignat Philippe; Streiff-Fenart, Jocelyne. 1997. Teorije o etnicitetu. Beograd: XX vek.
  24. Rihtman-Auguštin, Dunja.1989. „Što dugujemo širokogorovu?“. Migracijske teme 5, str. 123-130.
  25. Smit. D. Antoni. 1998. Nacionalni identitet. Beograd: Biblioteka XX vek.
  26. Supek, Olga. 1989. «Etnos i kultura». Migracijske teme 5, str. 145-153.
  27. Weedon, Chris. 2004. Culture and Identity: narratives of difference and belonging. Berkshire: Open University press.
  28. Čolić, Snježana. 2004. “Globalizacija, kultura kapitalizma i globalna kultura”. Narodna umjetnost 41/2, str. 185-192.
  29. Fox, Jeremy. 2001. Chomsky i globalizacija. Zagreb: Jesenski i Turk.
  30. Global Culture: nationalism, globalization and modernity.1990. Ed. M. Featherstone. London: Sage.* (App.)
  31. Milardović, Anđelko. 1999. Globalizacija. Zagreb - Osijek - Split: Pan liber.
  32. Mesić, Milan. 1998. “Da li je multikulturalizam američki ‘kotao za taljenje’?. Revija za sociologiju br. 3-4, str. 209-224.
  33. Mesić, Milan. 2006. Multikulturalizam. Zagreb: Školska knjiga.
  34. Povrzanović, Frykman, Maja. 2001. „Povezati mjesta, izdržati udaljenost: iskustva i implikacije transmigrantskih putovanja“. Narodna umjetnost 38/2, str. 11-31.
  35. Čapo Žmegač, Jasna. 2003. „Dva lokaliteta, dvije države, dva doma: transmigracija hrvatskih ekonomskih migranata u Münchenu“. Narodna umjetnost 40/2, str. 117-130.
  36. Čapo Žmegač, Jasna. 2005. „Transnationalization and identification among youth of Croatian origin in Germany“. Narodna umjetnost 42/1, str. 9-24.
  37. Readings in the History and Cultures of the Balkans. 2010. Ed. M. Karamihova. Sofia: Paradigma.
  38. Rihtman-Auguštin, Dunja. 2001. Etnologija i etnomit. Zagreb: Naklada Publica (odabrana poglavlja).
  39. Segalen, Martine.2002. Drugi i sličan. Pogled na etnologiju suvremenih društava. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.
  40. Todorova, Marija. 2006. Imaginarni Balkan. Beograd: Biblioteka XX vek.
  41. Gal, Susan. 2006. „Migration, Minorities and Multilingualism: Language Ideologies in Europe“. U: Language Ideologies, policies and Practises, eds. C. Mar-Molinero, P. Stevenson. Palgrave Macmillan, str. 13-27.
  42. Grbić Jadranka. 2004. “Jezični procesi, identitet i globalizacija”. Narodna umjetnost 41/2, str. 235-253.
  43. Heller, Monica. 2003. „Globalization, the new economy and the commodification of language and identity“. Journal of Sociolingvistics 7, str. 473-492.
  44. Lewellen, Ted C. 2002. The Anthropology of Globalization. Cultural Anthropology Enters the 21st Century. Westport, Connecticut, London: Bergin & Garvey.
  45. Aslam, Nadeem. 2010. Karte za izgubljene ljubavnike. Zagreb : Naklada Ljevak.
  46. Gauß, Karl-Markus. 2010. Europljani u izumiranju. Zaprešić: Fraktura.
  47. Jergović, Miljenko. 2010. Otac. Beograd: Rende.
  48. Kuerishi, Hanif. 2010. Imam ti nešto za reći. Zagreb. V.B.Z.
  49. Macmillan, Margaret .2007. Women of the Raj. New York: Random House Trade paperbacks.
  50. Bezić, Nada. 2001. „Tamburica – hrvatski izvozni proizvod na prijelazu iz 19. u 20. st.“. Narodna umjetnost 38/2, str. 97-115.
  51. Biti, Ozren. 2008. “Lokalno i globalno u suvremenom sportu“. Narodna umjetnost 45/1, str. 183-197.
  52. Biti, Ozren. 2012. Nadzor nad tijelom. Vrhunski sport iz kulturološke perspektive. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloritiku. Biblioteka Nova etnografija.
  53. Bosanac, Jana. 2004. „Transkulturacija u glazbi: primjer hrvatskog hip-hopa“. Narodna umjetnost 41/2, str. 105-122.
  54. March, Richard. 2003. „Globalno selo moje malo: tamburaško glazbovanje u Sjedinjenim Američkim državama“. Narodna umjetnost 40/2, str. 169-179.
  55. Vitez, Zorica. 2004. „Svadbeni običaji između globalnog i lokalnog“. Narodna umjetnost 41/2, str,193-203.
  56. Vitez, Zorica. 2007. „Legenda o picokima u svjetlu globalne i nacionalne (kulturne) politike“. Narodna umjetnost 44/2, str. 11-25.
  57. Vukušić, Ana-Marija. 2005. „Suvremenost, tradicija i sjećanje“. Narodna umjetnost 42/2, str. 93-108.
  58. Grbić, Jadranka. 2006.“ Putopisne refleksije Ivana Milčetića: među Hrvatima Moravske, Donje Austrije i Zapadne Ugarske“. Etnološka tribina 29, str. 133-149.
  59. Živković, fra Ilija; Šporer, Željka; Sekulić, Duško. 1995. Asimilacija i identitet. Studija hrvatskom iseljeništvu u SAD i Kanadi . Zagreb: Školska knjiga.
  60. Ferdo Čulinović, 1971.g. «Nacija i etnička zajednica». Zbornik za narodni život i običaje 45, str. 215-239.
Dopunska literatura
  1. Simboli identiteta, studije, eseji, građa. 1991. Zagreb: Hrvatsko etnološko društvo.
  2. The Anthropology of Globalization, a Reader. 2004. Blackwell Publishing.
  3. Encyclopedia of Nationalism, Vol. 1 (Fundamental Themes) i Vol. 2 (leader Movements and Concepts). 2001, Academic Press, San Diego, San Francisco.
  4. Encyclopedia of Social and Cultural Anthropology, eds. A. Barnard, J. Spencer, Routledge London & New York, 1996.
  5. Encyclopedia of Cultural Anthropology, eds. D. Levinson, M. Ember Vol 2, Henry Holt and Company, New York, 1996.
  6. Zbornici radova Instituta za migracije i narodnosti, Naklade Jesenski i Turk i Hrvatskog sociološkog društva (Zagreb): Etničnost, nacija, identitet. 1998., Kultura, etničnost, identitet. 1999., Etničnost i povijest. 1999. i Etničnost i stabilnost Europe u 21. st. (S. Mežnarić)
  7. časopisi: npr. Migracijske teme, Društvena istraživanja, Narodna umjetnost, Etnološka tribina…
  8. Chomsky, Noam. 2004. Hegemonija ili opstanak. Američke težnje za globalnom dominacijom. Zagreb: Naklada Ljevak.
  9. Ethnonationalism in the Contemporary World, Walker Connor and the Study of nationalis. Ur: D. Conversi, London, New York: Routledge.
  10. Winland, N. Daphne. We are now a Nation. Croats between ‘home’ and ‘homeland’, Toronto, Buffalo, London: University of Toronto Press, s.a.
  11. Adrian Hastings. 2003. Gradnja nacionaliteta, Sarajevo; Rijeka: buybook; Adamić.
  12. Becoming National, A reader. 1996. Eds.G. Eley; R.G. Suny, New York, Oxford: Oxford University Press.

Izborni predmet na studijima
  1. Anglistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  2. Antropologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1. semestar
  3. Arheologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  4. Češki jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  5. Germanistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  6. Informacijske znanosti, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  7. Informacijske znanosti, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  8. Južnoslavenski jezici i književnosti, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  9. Komparativna književnost, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 1., 3. semestar
  10. Komparativna književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar
  11. Lingvistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  12. Pedagogija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 1., 3. semestar
  13. Poljski jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  14. Portugalski jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar
  15. Povijest, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  16. Psihologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 1., 3. semestar
  17. Rumunjski jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  18. Sociologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  19. Sociologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  20. Talijanistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  21. Talijanistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  22. Nederlandistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar
  23. Romistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar
  24. smjer Nastavnički, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 1., 3. semestar
  25. Judaistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar
  26. Filozofija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  27. Filozofija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  28. Indologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1. semestar
  29. Latinski jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  30. Arheologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  31. Povijest, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  32. Etnologija i kulturna antropologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 3. semestar
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Zimski semestar