Naziv
Hrvatska književnost 17. i 18. stoljeća
Organizacijska jedinica
Odsjek za kroatistiku
ECTS bodovi
5
Šifra
160832
Semestri izvođenja
ljetni
Jezik izvođenja
hrvatski
Satnica
Predavanja
15
Seminar
45
Preduvjeti za upis i polaganje kolegija
Za upis kolegija se moraju

Cilj
Stjecanje temeljnih znanja iz hrvatske književnosti 17. i 18. stoljeća: ovladavanje tekstološko-filološkim, stilsko-periodizacijskim i žanrovskim pojmovljem. Uvod u analizu različitih tipova tekstova hrvatske književnosti toga doba. Pismena obrada jednostavnijih književnopovijesnih problema na temelju sekundarne literature.
Sadržaj
  1. UVOD U HRVATSKU KNJIŽEVNOST 17. STOLJEĆA I: pojmovi barok i manirizam, njihova različita shvaćanja u književnoj historiografiji i povijest upotrebe
  2. UVOD U HRVATSKU KNJIŽEVNOST 17. STOLJEĆA II: povijesne prilike i politički poreci; pojmovi katolička obnova i protureformacija; ideologemi u hrvatskoj književnoj kulturi 17. stoljeća; versifikacija u 17. stoljeću
  3. LIRIKA U 17. STOLJEĆU. Ljubavna lirika: barokni stil u ljubavnoj lirici, concetto; predbarokne pjesničke tradicije; religiozna lirika: barokni stil u religioznoj lirici
  4. RELIGIOZNE POEME (BAROKNI PLAČEVI) I PARODIJSKE POEME
  5. NARACIJA U STIHU U 17. STOLJEĆU I: Tassova poetika epa i hrvatska epika 17. stoljeća; povijesno-viteški/romantički ep
  6. NARACIJA U STIHU U 17. STOLJEĆU II: povijesna i religiozna epika, prigodne epske pjesme
  7. DRAMSKE VRSTE I KAZALIŠTE U 17. STOLJEĆU I: melodrama/tragikomedija/libretistička drama; strani uzori i novi kazališni oblici
  8. DRAMSKE VRSTE I KAZALIŠTE U 17. STOLJEĆU II: autorska prikazanja; pastorale; dubrovačke smješnice
  9. UVOD U HRVATSKU KNJIŽEVNOST 18. STOLJEĆA: poetički pluralizam (barok, rokoko, prosvjetiteljstvo, klasicizam); književne akademije; versifikacija u 18. stoljeću
  10. LIRIKA 18. STOLJEĆA: zakasnjeli barok; prigodna i šaljiva lirika; satirično pjesništvo; klasicizam; zanimanje za književni folklor
  11. HRVATSKI LATINIZAM 18. STOLJEĆA: osnovna poetička obilježja; najvažnija središta, žanrovi i predstavnici; počeci književne historiografije
  12. NARACIJA U STIHU U 18. STOLJEĆU: narodno deseteračko pjesništvo i epika 18. stoljeća; kačićevska epika; pučko prosvjetiteljstvo u epici; povijesno i prigodno epsko pjesništvo
  13. DRAMSKE VRSTE I KAZALIŠTE U 18. STOLJEĆU I: frančezarije i komedija u Dubrovniku
  14. DRAMSKE VRSTE I KAZALIŠTE U 18. STOLJEĆU II: religiozna drama u Slavoniji; kajkavska drama
  15. Sinteza

Ishodi učenja
  1. Nakon položenog ispita student će biti sposoban kompetentno čitati tekstove starije hrvatske književnosti.
  2. Nakon položenog ispita student će biti sposoban baratati žanrovskim pojmovnikom književnosti baroka, klasicizma i prosvjetiteljstva.
  3. Nakon položenog ispita student će biti sposoban odrediti poetološka i stilska obilježja hrvatske književnosti 17. i 18. stoljeća.
  4. Nakon položenog ispita student će biti sposoban samostalno analizirati i interpretirati hrvatske književne tekstove 17. i 18. stoljeća
Metode podučavanja
Izlaganje i rasprava, rad na pripremljenim materijalima, različiti oblici multimedijalne prezentacije.
Metode ocjenjivanja
Pismene zadaće, usmeno izlaganje, seminarski rad, pismeni ispit, završni usmeni ispit.

Obavezna literatura
  1. PRIMARNA: Ivan Gundulić, Od veličanstva Božjijeh, predgovor Pjesnima pokornim kralja Davida, Suze sina razmetnoga, Dubravka, Osman; Ivan Bunić Vučić, izbor iz Plandovanja; Fran Krsto Frankopan, izbor iz lirike; Ignjat Đurđević, izbor iz hrvatskih djela i latinske lirike; Stijepo Đurđević, Derviš; Junije Palmotić, Pavlimir, izabrani odlomci iz Kristijade; Jaketa Palmotić Dionorić, izabrani odlomci iz epa Dubrovnik ponovljen; Pavao Ritter Vitezović, izabrani odlomci iz spjeva Odiljenje sigetsko; Vladislav Menčetić, Trublja slovinska; Anonim, smješnica Ljubovnici; Antun Kanižlić, Sveta Rožalija, izbor iz religiozne lirike; Antun Gleđević, Spovijeda zašto je skarestija od bumbaka; Marko Bruerević, Satira; Izbor iz hrvatske lirike Matije Petra Katančića; Saro Crijević, Bibliotheca Rhagusina – Dubrovačka biblioteka (izbor); Izbor iz latinskoga pjesništva Rajmunda Kunića (epigrami); Đuro Ferić, Periegesis orae Rhacusanae – Opis dubrovačke obale i Epigrammata de nostratibus – Epigrami o našijencima (izbor); Džono Rastić, Anglomani – Gallomani; Andrija Kačić Miošić, izbor pjesama iz Razgovora ugodnoga naroda slovinskoga; Matija Antun Relković, izbor iz Satira iliti divjeg čovika; Anonim, frančezarija Džono aliti Gos; Vlaho Stulli, Kate Kapuralica; Tituš Brezovački, Matijaš grabancijaš dijak
  2. Bagić, Krešimir, Rječnik stilskih figura, Zagreb: Školska knjiga, 2012.
  3. Batušić, Nikola, »Drama i kazalište«, u: Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i umjetnost. Svezak III. Barok i prosvjetiteljstvo (XVII–XVIII. stoljeće), ur. I. Golub, Zagreb 2003, str. 523–532.
  4. Batušić, Nikola, »Uvod« i »Značenje kajkavskog kazališta«, u: Starija kajkavska drama. Studije i rasprave, Zagreb: Disput, 2002, str. 7–11; 21–31.
  5. Deanović, Mirko, »Predgovor«, u: Dubrovačke preradbe Moliereovih komedija, knj. 1, prir. M. Deanović, Zagreb: JAZU, 1972 (SPH 36), str. 1–30 (obavezno do 20. stranice).
  6. Dukić, Davor, »Hrvatska književnost. Neke temeljne značajke«, u: Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i umjetnost. Svezak III. Barok i prosvjetiteljstvo (XVII–XVIII. stoljeće), ur. I. Golub, Zagreb 2003, str. 487–499.
  7. Fališevac, Dunja, »Concetto kao pojam barokne poetike i pjesnički postupak u hrvatskoj književnosti 17. stoljeća«, u: Stari pisci hrvatski i njihove poetike, Zagreb 1989, str. 155–187.
  8. Fališevac, Dunja, »Kačićeva poetika u kontekstu poetičkih programa hrvatske književne kulture 18. stoljeća«, u: Stari pisci hrvatski i njihove poetike, 2., prošireno izdanje, Zagreb 2007, 247–276.
  9. Fališevac, Dunja, »Jesenski plodovi M. P. Katančića između klasicizma i predromantizma«, u: Stari pisci hrvatski i njihove poetike, Zagreb: Sveučilišna naklada, 2007, str. 289–298.
  10. Kravar, Zoran, »Književnost 17. stoljeća i pojam barok«, u: Nakon godine MDC. Studije o književnom baroku i dodirnim temama, Dubrovnik 1993, str. 7–38.
  11. Kravar, Zoran, »Lirika«, u: Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i umjetnost. Svezak III. Barok i prosvjetiteljstvo (XVII–XVIII. stoljeće), ur. I. Golub, Zagreb 2003, str. 513–520.
  12. Kravar, Zoran, »Stil i genus hrvatske lirike 17. stoljeća«, u: Nakon godine MDC. Studije o književnom baroku i dodirnim temama, Dubrovnik 1993, str. 70–103.
  13. Kravar, Zoran, »Svjetovi Osmana«, u: Nakon godine MDC. Studije o književnom baroku i dodirnim temama, Dubrovnik 1993, str. 104–125.
  14. Kravar, Zoran, »Varijante hrvatskoga književnog baroka«, u: Nakon godine MDC. Studije o književnom baroku i dodirnim temama, Dubrovnik 1993, str. 39–69.
  15. Novaković, Darko, »Hrvatski latinizam u 17. stoljeću«, u: Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i umjetnost. Svezak III. Barok i prosvjetiteljstvo (XVII–XVIII. stoljeće), ur. I. Golub, Zagreb 2003, str. 551–563.
  16. Pavličić, Pavao, »Žanrovi hrvatske barokne književnosti«, u: Rasprave o hrvatskoj baroknoj književnosti, Split 1979, str. 9–29.
  17. Pavličić, Pavao, »Neke zajedničke crte baroknih plačeva« i »Parodijski aspekti baroknih komičnih poema«, u: Rasprave o hrvatskoj baroknoj književnosti, Split 1979, str. 105–128; 129–145.
  18. Rafolt, Leo, »Melodrama, tragikomedija, libretistička drama«, u: Melpomenine maske, Zagreb: Disput, 2007, str. 30–56.
  19. Škreb, Zdenko, »Mikrostrukture stila i književne forme« (uvod i I. dio), u: Uvod u književnost. Teorija, metodologija, ur. Z. Škreb i A. Stamać, Zagreb (neko od novijih izdanja).
  20. Vratović, Vladimir, »Hrvatski latinizam u 18. stoljeću«, u: Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i umjetnost. Svezak III. Barok i prosvjetiteljstvo (XVII–XVIII. stoljeće), ur. I. Golub, Zagreb 2003, str. 565–575.
Dopunska literatura

Obavezan predmet na studijima
  1. Kroatistika, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 4. semestar
  2. Kroatistika, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 4. semestar