Nakon ovog kolegija studenti će moći identificirati aktualne društvene probleme, prepoznati razvojne teškoće i razumjeti njihove korelate te kritički evaluirati načine njihovog rješavanja u okviru vladinih i nevladinih organizacija. Znat će razmotriti osobine obitelji kao sustava i primjenom tehnike genograma analizirati odnose u obitelji. Moći će opisati djelokrug rada psihologa s djecom, mladima i odraslima u okviru pojedinih ustanova odgoja i obrazovanja, zdravstva, socijalne zaštite i nevladinih udruga i procijeniti potrebne kompetencije te kreirati prijedlog psihosocijalnog preventivnog programa.

1. Psihosocijalni problemi u zajednici
2. Obitelj kao sustav i kontekst cjeloživotnog razvoja
3. Tehnika genograma
4. Zbrinjavanje djece s neodgovarajućom roditeljskom skrbi - posjeta Centru za djecu grada Zagreba
5. Dijagnostika i tretman zlostavljane djece
6. Djelovanje nevladinih udruga - posjeta jednoj udruzi
7. Razvojni intervju - posjeta Domu za starije i nemoćne osobe
8. Rad psihologa u Centru za socijalnu skrb - gostovanje psihologa
9. Problemi LGBTQ populacije i savjetovanje - posjeta Psihijatrijskoj bolnici Vrapče
10. Alkoholizam i druge ovisnosti - posjeta Odjelu za alkoholizam i druge ovisnosti Psihijatrijske bolnice Vrapče
11. Poremećaji u ponašanju i rizična ponašanja djece i mladih - posjeta ustanovi
12. Psiho-socijalni preventivni programi - upute za kreiranje prijedloga projekta
13. SOS dječje selo - ustroj i organizacija rada, djelokrug rada psihologa - posjeta ustanovi
14. Prezentacija studentskih radova (prijedlog psiho-socijalnog preventivnog projekta)
15. Prezentacija studentskih radova i evaluacija nastave

1. Identificirati i klasificirati psihosocijalne probleme u zajednici te identificirati njihove uzroke i posljedice
2. Objasniti osobine obitelji kao sustava, razlučiti obitljske podsustave i interpretirati faze obiteljskog životnog ciklusa;
3. Primijeniti tehniku genograma, analizirati i interpretirati odose u obitelji unutar i između generacija i kritički prosuditi mogućnosti mijenjanja nezdravih komunikacijskih obrazaca u obitelji
4. Upoznati, usporediti i ocijeniti kvalitetu različitih vidova zbrinjavanja i tretmana djece i mladih u neodgovarajućom roditeljskom skrbi;
5. Opisati, usporediti i ocijeniti obim i kvalitetu rada nevladinih udruga usmjerenih rješavanju određenih psihosocijalnih problema;
6. Razmotriti specifičnosti djelokruga i sadržaja rada psihologa u različitim ustanovama te identificirati potrebne kompetencije za rad;
7. Nabrojiti vrste grupa u grupnom radu i isplanirati pokretanje specifične grupe

Nastava uključuje različite vidove podučavanja: predavanja, vježbe, terenske posjete ustanovama, gostovanja psihologa iz prakse, izvedbu samostalnih i grupnih zadataka, konzultacije i studentska izlaganja. Različite teme se obrađuju različitim metodama podučavanja tako da se nastava razlikuje od tjedna do tjedna.

Tijekom nastave prati se aktivnost studenata, ocjenjuju se individualne i grupne zadaće studenata s tim da njihova ocjena čini 75% konačne ocjene. Na završnom usmenom ispitu ocjenjuje se integracija znanja stečena tijekom nastave, u okviru izrade samostalnih i timskih radova te iz propisane literature - što s udjelom od 25% određuje konačnu ocjenu iz kolegija.

1. Bilić, V., Buljan Flander, G. i Hrpka, H. (2012). Nasilje nad djecom i među djecom. Jastrebarsko: Naklada Slap.
2. Bašić, J. (2009). Teorija prevencije: prevencija poremećaja u ponašanju i rizična ponašanja djece i mladih. Zagreb: Školska knjiga.
3. Janković, J. (2004). Pristupanje obitelji: sustavni pristup. Zagreb: Alinea.
4. Pregrad, J. (1996). Stres, trauma, oporavak. Zagreb: DPP.
5. Brajša-Žganec, A., Lopižić, J. i Penezić, Z. (Ur.) (2014). Psihološki aspekti suvremene obitelji, braka i partnerstva. Zagreb: Hrvatsko psihološko društvo; Jastrebarsko: Naklada Slap.
6. Lacković-Grgin, K. (2015). Parenthood and Parenting from the Perspective of a Life-Span Psychosocial Development. New York: Nova Science Publishers, Inc.
7. Brajša Žganec, A., Keresteš, G. i Kuterovac Jagodić, G. (Ur. (2005). Udomiteljstvo: skrb o djeci izvan vlastite obitelji: priručnik za edukaciju stručnjaka. Zagreb: Udruga za inicijative u socijalnoj politici.

1. Ajduković, M. i Pečnik, N. (1993). Nenasilno rješavanje sukoba. Zagreb: Alinea.
2. Ajduković, M. i Pavleković, G. (2000). Nasilje nad ženama u obitelji. Zagreb: DPP.
3. Janković, J. (1997). Savjetovanje - nedirektivni pristup. Zagreb: Alinea.
4. Jull, J. (1996). Vaše kompetentno dijete. Zagreb: Educa
5. Napan, K. (1997). Kako djelotvorno raditi s ljudima. Zagreb: Alinea.
6. Gordon, T. (1996). Škola roditeljske djelotvornosti (PET). Zagreb: Poduzetništvo Jakić d.o.o.
7. Jull, J. (1996). Vaše kompetentno dijete. Zagreb: Educa.
8. Katz, L.G. i Mc Clelland, D.E. (2003). Poticanje razvoja dječje socijalne kompetencije. Zagreb: Educa.
9. Bičanić, J. (2004). Vježbanje životnih vještina. Zagreb: Alinea
10. Olweus, D. (2004). Nasilje među djecom u školi: što znamo i što možemo učiniti. Zagreb: Školska knjiga.
11. Ayalon, O. i M. Lahad (1995). Spasimo djecu i BASIC-Ph. Zagreb: Školska knjiga.
12. Janković, J. (1994). Sukob ili suradnja. Zagreb: Alinea.
13. Lugomer-Armano, G., Kamenov, Ž. i Ljubotina D. (Ur.) (2002). Problemi i potrebe mladih u Hrvatskoj – izvještaj s XI. ljetne psihologijske škole (Brna, Korčula, 2001), Zagreb.

1. Psihologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 1., 3. semestar