Naziv
Primijenjena razvojna psihologija
Organizacijska jedinica
Odsjek za psihologiju
ECTS bodovi
4
Šifra
131597
Semestri izvođenja
zimski
Jezik izvođenja
hrvatski
Satnica
Predavanja
15
Seminar
15
Vježbe u praktikumu
15

Cilj
Nakon ovog kolegija studenti će moći identificirati aktualne društvene probleme, prepoznati razvojne teškoće i razumjeti njihove korelate te kritički evaluirati načine njihovog rješavanja u okviru vladinih i nevladinih organizacija. Znat će razmotriti osobine obitelji kao sustava i primjenom tehnike genograma analizirati odnose u obitelji. Moći će opisati djelokrug rada psihologa s djecom, mladima i odraslima u okviru pojedinih ustanova odgoja i obrazovanja, zdravstva, socijalne zaštite i nevladinih udruga i procijeniti potrebne kompetencije te kreirati prijedlog psihosocijalnog preventivnog programa.
Sadržaj
  1. Psihosocijalni problemi u zajednici
  2. Obitelj kao sustav i kontekst cjeloživotnog razvoja
  3. Tehnika genograma
  4. Zbrinjavanje djece s neodgovarajućom roditeljskom skrbi - posjeta Centru za djecu grada Zagreba
  5. Dijagnostika i tretman zlostavljane djece
  6. Djelovanje nevladinih udruga - posjeta jednoj udruzi
  7. Razvojni intervju - posjeta Domu za starije i nemoćne osobe
  8. Rad psihologa u Centru za socijalnu skrb - gostovanje psihologa
  9. Problemi LGBTQ populacije i savjetovanje - posjeta Psihijatrijskoj bolnici Vrapče
  10. Alkoholizam i druge ovisnosti - posjeta Odjelu za alkoholizam i druge ovisnosti Psihijatrijske bolnice Vrapče
  11. Poremećaji u ponašanju i rizična ponašanja djece i mladih - posjeta ustanovi
  12. Psiho-socijalni preventivni programi - upute za kreiranje prijedloga projekta
  13. SOS dječje selo - ustroj i organizacija rada, djelokrug rada psihologa - posjeta ustanovi
  14. Prezentacija studentskih radova (prijedlog psiho-socijalnog preventivnog projekta)
  15. Prezentacija studentskih radova i evaluacija nastave

Ishodi učenja
  1. Identificirati i klasificirati psihosocijalne probleme u zajednici te identificirati njihove uzroke i posljedice
  2. Objasniti osobine obitelji kao sustava, razlučiti obitljske podsustave i interpretirati faze obiteljskog životnog ciklusa;
  3. Primijeniti tehniku genograma, analizirati i interpretirati odose u obitelji unutar i između generacija i kritički prosuditi mogućnosti mijenjanja nezdravih komunikacijskih obrazaca u obitelji
  4. Upoznati, usporediti i ocijeniti kvalitetu različitih vidova zbrinjavanja i tretmana djece i mladih u neodgovarajućom roditeljskom skrbi;
  5. Opisati, usporediti i ocijeniti obim i kvalitetu rada nevladinih udruga usmjerenih rješavanju određenih psihosocijalnih problema;
  6. Razmotriti specifičnosti djelokruga i sadržaja rada psihologa u različitim ustanovama te identificirati potrebne kompetencije za rad;
  7. Nabrojiti vrste grupa u grupnom radu i isplanirati pokretanje specifične grupe
Metode podučavanja
Nastava uključuje različite vidove podučavanja: predavanja, vježbe, terenske posjete ustanovama, gostovanja psihologa iz prakse, izvedbu samostalnih i grupnih zadataka, konzultacije i studentska izlaganja. Različite teme se obrađuju različitim metodama podučavanja tako da se nastava razlikuje od tjedna do tjedna.
Metode ocjenjivanja
Tijekom nastave prati se aktivnost studenata, ocjenjuju se individualne i grupne zadaće studenata s tim da njihova ocjena čini 75% konačne ocjene. Na završnom usmenom ispitu ocjenjuje se integracija znanja stečena tijekom nastave, u okviru izrade samostalnih i timskih radova te iz propisane literature - što s udjelom od 25% određuje konačnu ocjenu iz kolegija.

Obavezna literatura
  1. Bilić, V., Buljan Flander, G. i Hrpka, H. (2012). Nasilje nad djecom i među djecom. Jastrebarsko: Naklada Slap.
  2. Bašić, J. (2009). Teorija prevencije: prevencija poremećaja u ponašanju i rizična ponašanja djece i mladih. Zagreb: Školska knjiga.
  3. Janković, J. (2004). Pristupanje obitelji: sustavni pristup. Zagreb: Alinea.
  4. Pregrad, J. (1996). Stres, trauma, oporavak. Zagreb: DPP.
  5. Brajša-Žganec, A., Lopižić, J. i Penezić, Z. (Ur.) (2014). Psihološki aspekti suvremene obitelji, braka i partnerstva. Zagreb: Hrvatsko psihološko društvo; Jastrebarsko: Naklada Slap.
  6. Lacković-Grgin, K. (2015). Parenthood and Parenting from the Perspective of a Life-Span Psychosocial Development. New York: Nova Science Publishers, Inc.
  7. Brajša Žganec, A., Keresteš, G. i Kuterovac Jagodić, G. (Ur. (2005). Udomiteljstvo: skrb o djeci izvan vlastite obitelji: priručnik za edukaciju stručnjaka. Zagreb: Udruga za inicijative u socijalnoj politici.
Dopunska literatura
  1. Ajduković, M. i Pečnik, N. (1993). Nenasilno rješavanje sukoba. Zagreb: Alinea.
  2. Ajduković, M. i Pavleković, G. (2000). Nasilje nad ženama u obitelji. Zagreb: DPP.
  3. Janković, J. (1997). Savjetovanje - nedirektivni pristup. Zagreb: Alinea.
  4. Jull, J. (1996). Vaše kompetentno dijete. Zagreb: Educa
  5. Napan, K. (1997). Kako djelotvorno raditi s ljudima. Zagreb: Alinea.
  6. Gordon, T. (1996). Škola roditeljske djelotvornosti (PET). Zagreb: Poduzetništvo Jakić d.o.o.
  7. Jull, J. (1996). Vaše kompetentno dijete. Zagreb: Educa.
  8. Katz, L.G. i Mc Clelland, D.E. (2003). Poticanje razvoja dječje socijalne kompetencije. Zagreb: Educa.
  9. Bičanić, J. (2004). Vježbanje životnih vještina. Zagreb: Alinea
  10. Olweus, D. (2004). Nasilje među djecom u školi: što znamo i što možemo učiniti. Zagreb: Školska knjiga.
  11. Ayalon, O. i M. Lahad (1995). Spasimo djecu i BASIC-Ph. Zagreb: Školska knjiga.
  12. Janković, J. (1994). Sukob ili suradnja. Zagreb: Alinea.
  13. Lugomer-Armano, G., Kamenov, Ž. i Ljubotina D. (Ur.) (2002). Problemi i potrebe mladih u Hrvatskoj – izvještaj s XI. ljetne psihologijske škole (Brna, Korčula, 2001), Zagreb.

Izborni predmet na studijima
  1. Psihologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 1., 3. semestar