Proširiti i unaprijediti znanja o motivacijskim, kognitivnim, emocionalnim, društvenim i kulturalnim faktorima koji pridonose stvaranju i naročito održavanju predrasuda, te pogoduju nastanku i održavanju diskriminirajućih ponašanja i praksi. Stjecanje/razvoj sposobnosti zauzimanja perspektive manjine (sa smanjenim pravima), mogućnost sagledavanja predrasuda s perspektive subjekta predrasuda, te upoznavanje s učinkovitim načinima suzbijanja predrasuda. Cilj kolegija je i samospoznajni, u smislu suočavanja s vlastitim predrasudama i diskriminacijskim tendencijama. Samouvid će se poticati, uz apsolutno nužno poštivanje integriteta i digniteta drugih. Pri tome je nužno da studenti budu spremi doživjeti i određeni stupanj osobne neugode. Cilj kolegija jest i omogućiti studentima da relativno samostalno, uz vođenje nastavnice, provedu istraživanje s jasnom primijenjenom komponentom.

1. Kognitivna, afektivna i bihevioralna komponenta predrasuda. Predrasude kao opće evaluacije, predrasude kao emocionalna komponenta stava i/ili opći afekt. Priroda predrasuda: automatski i kontrolirani procesi. Socijalni kontekst i kontrola predrasuda. Metastereotipi i njihov utjecaj na meta-predrasude. "Trendovi" u istraživanju predrasuda: problemi mjerenja, razvoj teorija, društveni utjecaji. Američki i europski kontekst: društvena uvjetovanost istraživačkih pitanja.
2. Što je diskriminacija? Razlike između preferencije vlastite grupe i diskriminacije. Kognitivni, emocionalni, motivacijski i bihevioralni temelji derogiranja drugoga. Pripadnost grupi kao osnova za diskriminaciju: spol, etnička pripadnost, društveni sloj/klasa, seksualna orijentacija itd. Mjernje diskriminacije. Unutargrupna i međugrupna diskriminacija: uloga stavova i grupnih normi. Marginalizacija i moć. Stigmatizacija i ostracizam.
3. Konceptualni pristupi predrasudama: povijesni utjecaj povijesnih okolnosti na sadašnje stanje predrasuda; sociokulturni (ukupnost socijalnog i kulturnog konteksta u kojem se predrasude razvijaju i održavaju); situacijski pristup (ovisnost predrasuda o neposrednim društvenim snagama)
4. Pristup strukture ličnosti (Adornov koncept autoritarne ličnosti i etnocentrizam; Altemeyerov pristup desne autoritarnosti; postoji li lijeva autoritarnost; autoritarnost kao crta ličnosti i kao stavovni sklop; Rokeachev koncept dogmatizma, orijentacija na socijalnu dominaciju Sidaniusa i Prattove; predrasude i ideologija – stavovi i nejednakost: pristup Johna Duckitta
5. Socijalizacija predrasuda. Razvojne teorije predrasuda: sociokognitivna teorija Frances Aboud, razvojna teorija socijalnog identiteta Drew Nesdalea i razvojna međugrupna teorija Rebece Bigler i Lynn Liben. Socijalizacija tolerancije: unutargrupna pristranost kod djece, kognitivni činitelji razvoja tolerancije, utjecaj roditelja i korelacije stavova roditelja i djece, utjecaj vršnjaka, škole i medija.
6. Predrasude kao izraz prijetnje socijalnom identitetu: utjecaj salijentnosti socijalnog identiteta. Teorija međugrupne prijetnje Waltera i Cookie Stephans. "Hibridni" i hifenirani (prelomljeni) identitet.
7. Klasični i suvremeni izrazi predrasuda: averzivne i moderne predrasude; otvorene i prikrivene predrasude; prisutnost negativnih ili odsustvo pozitivnih osobina i čuvstava vezanih uz pripadnike vanjske grupe. Mjerne i praktične implikacije. Thomas Pettigrew i istraživanja modernih predrasuda u europskom kontekstu. Predrasude prema imigrantima kao "novi" oblik predrasuda. "Sukob civilizacija" kao sukob vrijednosti: socijalnopsihologijska interpretacija
8. Generalnost predrasuda. Stigmatizacija kao društvena posljedica.
9. Generalnost predrasuda. Stigmatizacija kao društvena posljedica. "Izmi" kao izraz predrasuda: etničke predrasude i rasizam, anti-semitizam, seksizam, predrasude prema starima, predrasude prema osobama drugačije seksualne orijentacije, predrasude prema pretilima i invalidima. Društveni kontekst izražavanja i održavanja predrasuda. Utjecaj medija na formiranje/poticanje/održavanje predrasuda. Promjena jezika i govora i utjecaj na predrasude. Politički korektan govor.
10. Predrasude sa stajališta "objekta" predrasuda. Stigma i prijetnja slici o sebi (stajališta Jennifer Crocker). Mentalno zdravlje i psihosocijalna adaptacija osoba izloženih predrasudama. Reakcije manjina na socijalnu nejednakost.
11. Borba protiv predrasuda i diskriminacije: teorijski modeli. Suvremene dorade hipoteze kontakta. Metaanalitički nalazi T. Pettigrewa i L. Tropp.
12. Samoregulacija predrasuda. Kroskategorizacija i izradnja zajedničkog identiteta. Teorija optimalne distinktivnostti Merilynn Brewer: višestruki socijalni identiteti.
13. Multikulturnost/interkulturnost kao doktrina borbe protiv predrasuda. Promjena salijentnosti grupnog identiteta. Asimilacija i pluralizam. Multikulturno obrazovanje: moderatori i medijatori suzbijanja predrasuda.
14. Modeli redukcije predrasuda u djece i mladih. Kooperativno učenje. Modeli jednakog statusa kao osnove redukcije predrasuda. Model međugrupnog dijaloga. Trokomponentni model redukcije predrasuda D. Johnsona & R. Johnsona (suradnička zajednica, konstruktivni sukob i građanske vrijednosti). Ishodi i evaluacije programa redukcije predrasuda.
15. Ishodi i evaluacije programa redukcije predrasuda.

1. Kritički analizirati i kreirati učinkovita rješenja stručnih problema na primjerenoj etičkoj i profesionalnoj razini.
2. Identificirati i uvažavati razlike među ljudima te primjereno kreirati interakciju s pojedincima i grupama različitih sposobnosti, osobina i svjetonazora.
3. Jasno i argumentirano komunicirati svoje zaključke i preporuke klijentima/korisnicima i stručnjacima, koristeći primjerenu stručnu terminologiju, te to uspješno raditi i na stranom jeziku.
4. Moći objasniti socijalnopsihošku dinamiku predrasuda te objasniti i interpretirati pojedina teorijska tumačenja.
5. Analizirati rizične okolnosti nastanka predrasudnih i diskriminirajućih ponašanja.
6. Objasniti i analizirati društvene okolnosti nastanka, održavanja i suzbijanja predrasuda.
7. Moći prepoznati rizične okolnosti nastanka predrasudnih i diskriminirajućih ponašanja.
8. Znati primijeniti adekvatne preventivne mjere za suzbijanje predrasuda i diskriminacije.
9. Moći kreirati prikladne programe za suzbijanje predrasuda u djece i odraslih.
10. Identificirati, oblikovati i provesti psiho-socijalne intervencije prikladne za postizanje postavljenih ciljeva u okruženju relevantnom za traženu uslugu.
11. Primijeniti metodologijska i statistička znanja u kreiranju primijenjenih istraživanja za rješavanje problema u multidisciplinarnom kontekstu.
12. Procijeniti i stručno interpretirati nalaze o relevantnim karakteristikama pojedinaca, grupa i organizacije temeljem prikladnih metoda (intervjuiranja, testiranja, opažanja i sl.)
13. Evaluirati psihosocijalne intervencije s obzirom na odabir relevantnih metoda i tehnika, pridržavanje plana i ostvarenje postavljenih ciljeva.

Predavanja, seminari, vježbe, mještovito e-učenje, samostalni zadaci, mentorski rad.

Rad studenata redovito se prati tijekom rasprava i diskusijskih grupa. Način praćenja studenata jest i prezentacija u formi debate, gdje trojke ili parovi studenata sučeljavaju stajališta na odabranu temu (20%). Cilj je temu obraditi s različitih aspekata, iznijeti stajališta, propitivati stajališta „druge strane“, argumentirano pobijati teze „druge strane“, te vagati snagu argumenata i donositi primjerene zaključke. U okviru ovoga zadatka studenti trebaju pokazati sposobnost integracije znanja, vještinu usmenog izražavanja, te prezentacijske vještine. Način praćenja rada studenata na projektnom istraživačkom zadatku odvija se tjedno, kada studenti koji rade na istom istraživanju prezentiraju svoj izvještaj o napretku, koji nastavnica i ostali studenti kritički analiziraju, postavljaju pitanja, te predlažu poboljšanja (40%). Napredak o istraživanju svaki puta izlaže druga osoba iz grupe kako bi se osiguralo sustavno praćenje ishoda učenja. Konačan rezultat je prezentacija cjelokupnog istraživanja, nakon koje nastavnica i drugi studenti s autorima istraživanja diskutiraju dobivene rezultate i njihovu moguću primjenu. Na kraju kolegija studenti polažu i ekstenzivan pismeni ispit (40%).

1. Aronson, E., Wilson, T. D. i Akert, R. M. (2002). Socijalna psihologija. Zagreb: Mate. Poglavlje 13 (Predrasude. Kako nastaju i kako ih smanjiti. str. 454-503).
2. Brown, R. (1995). Prejudice: Its social psychology. Oxford: Blackwell.
3. Brown, R. (2006). Grupni procesi: Dinamika unutar i između grupa. Jastrebarsko: Naklada Slap. Poglavlje 8. (Socijalni identitet i međugrupni odnosi, str. 311-360).
4. Čorkalo Biruški, D. i Ajduković, D. (2008). Promjene međuetničke diskriminacije u djece i međuetnički stavovi i ponašanja njihovih roditelja. Ljetopis socijalnog rada, 15 (3), 377-400.
5. Čorkalo Biruški, D. (2009). Zašto ih sve ne volimo? Predrasude i sukobi među grupama. U: D. Čorkalo Biruški (Ur.), Primijenjena psihologija: pitanja i odgovori. Zagreb: Školska knjiga, 256-277.
6. Finsterbusch, K. i McKenna, G. (1990). Taking sides: Clashing views on controversial social issues. Duskin publishing Group.
7. Fiske, S. (1998). Stereotyping, prejudice, discrimination. U: D. T. Gilbert, S. T. Fiske i G. Linzey (Ur.), Handbook of social psychology (4. izdanje, vol. 2, 357-414). New York: McGraw-Hill.
8. Supek, R. (1992). Društvene predrasude i nacionalizam: socijalno-psihološka razmatranja. Zagreb: Globus. Poglavlja 1. i 2. (str. 7-86).

1. Radovi iz tekuće znanstvene i stručne periodike.

1. Psihologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 2., 4. semestar