Naziv
Psihologijski praktikum III
Organizacijska jedinica
Odsjek za psihologiju
ECTS bodovi
7
Šifra
186888
Semestri izvođenja
ljetni
Jezik izvođenja
hrvatski
Satnica
Predavanja
15
Auditorne vježbe
30
Laboratorijske vježbe
30

Cilj
Cilj kolegija je učenje metodologije prikupljanja, analize i prezentacije psihologijskih podataka na primjerima laboratorijskih i terenskih vježbi iz područja kognitivne psihologije, emocija i motivacije. U okviru kolegija studenti na teoretskim i praktičnim primjerima uče razliku između jednostavnih i složenih eksperimentalnih nacrta, te razliku između eksperimentalnih i korelacijskih istraživačkih nacrta. Također, u okviru kolegija se stječu znanja o temeljnim načelima prikupljanja podataka u eksperimentalnim uvjetima, primjeni općih i posebnih psihologijskih metoda, postupaka i tehnika; načinima obrade i interpretacije prikupljenih podataka te pravilnom pisanju znanstvenih izvještaja.
Sadržaj
  1. Uvodno predavanje, podjela u grupe i upoznavanje s rasporedom i načinom rada
  2. Kako testiramo teorije? Problem, hipoteza, nacrt
  3. Hipoteze o interakciji; nezavisni, zavisni i mješoviti nacrti
  4. Složeni nacrti: 1. teorijski izvještaj
  5. Složeni nacrti: 2. empirijski izvještaj
  6. Osnovni tipovi nacrta, kontrola unutarnje valjanosti
  7. Kvazi-eksperimentalni nacrti: 3. teorijski izvještaj
  8. Razlike među grupama i povezanosti među fenomenima
  9. Ispitivanje razlika među grupama i povezanosti među varijablama: 4. empirijski izvještaj
  10. Intervenirajuće varijable: moderatori i medijatori odnosa
  11. Ispitivanje medijacijskih i moderatorskih efekata: 5. empirijski izvještaj
  12. Usporedba eksperimentalnih, kvazi-eksperimentalnih i ne-eksperimentalnih istraživačkih nacrta: 6. teorijski izvještaj
  13. Inovativnost u istraživanju: Kako formirati vlastitu hipotezu i nadograditi postojeće znanje?
  14. Inovativnost u istraživanju: 7. teorijski izvještaj
  15. Kako braniti istraživački nacrt?

Ishodi učenja
  1. Kreirati relevantne ciljeve istraživanja u različitim područjima primijenjene psihologije te formulirati teorijska pitanja u istraživačke hipoteze
  2. Koristiti složene istraživačke nacrte i primjenjivati kvantitativnu metodologiju kako bi unaprijedili znanje u području psihologije te povećali učinkovitost svog rada u praksi
  3. Analizirati podatke istraživanja složenim kvantitativnim postupcima uz korištenje naprednih računalnih programa
  4. Evaluirati psiho-socijalne intervencije te kritički analizirati i kreirati učinkovita rješenja tipičnih stručnih problema
  5. Kritički evaluirati psihologijske spoznaje
  6. Jasno i argumentirano komunicirati svoje zaključke i preporuke
Metode podučavanja
Studenti su podijeljeni u tri grupe, a opisanu metodologiju uvježbavaju u tri široka područja opće psihologije: mišljenje, emocije i motivacija. Ova područja služe kao tematski okvir za uvježbavanje određene metodologije. Na početku semestra, studenti biraju modul unutar kojeg rade do kraja semestra. Sve tri grupe prolaze identičan metodološki sadržaj, ali prezentiran kroz različite teorijske sadržaje, odnosno podatke. Pritom, u većini laboratorijskih i terenskih vježbi, svi studenti sudjeluju u prikupljanju podataka ili su sami ispitanici, neovisno o tome hoće li prikupljene rezultate koristiti za vježbu u svom modulu.
Metode ocjenjivanja
Studenti tijekom semestra pišu oko sedam izvještaja u formi znanstvenog rada. Ti se izvještaji ocjenjuju, a temeljem tih ocjena i prema unaprijed definiranim kriterijima formira se ukupna završna ocjena na predmetu. Negativno ocijenjene izvještaje studenti pismeno ispravljaju u okviru ispitnih rokova.

Obavezna literatura
  1. Oatley K. i Jenkins, JM. (2003). Razumijevanje emocija. Jastrebarsko: Naklada Slap
  2. Sternberg, R.J. (2003). Kognitivna psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.
  3. Atkinson i sur. (ur.) (1988). Stevens' Handbook of Experimental Psychology. New York: Wiley
  4. Milas, G. (2005). Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap
Dopunska literatura
  1. Campbell, D. T. i Stanley, J. C. (1966). Experimental and Quasi-Experimental Designs for Research. Chicago: Rand McNally & Company
  2. Kolesarić, V. (2006). Analiza varijance u psihologijskim istraživanjima. Osijek: Filozofski fakultet u Osijeku
  3. Atkinson, R.L. i sur. (1993). Introduction to psychology. Orlando, FL: Harcourt Brace & Company

Obavezan predmet na studijima
  1. Psihologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 2. semestar