Naziv
Sociolingvistika
Organizacijska jedinica
Odsjek za anglistiku
ECTS bodovi
5
Šifra
124229
Semestri izvođenja
ljetni
Jezik izvođenja
engleski
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Lingvistički kolegiji, fonologija, morfologija i sintaksa, često prikazuju jezik kao homogeni entitet. Sociolingvistika gleda na jezik kao okvir različitih varijeteta, inačica, kao što su dijalekt, sociolekt, registar (žargon), sleng, stil itd. te opisuje i tumači njihovu funkciju u jezičnoj zajednici. Student se osvješćuje za društveni učinak tih varijeteta, tj. kako govornik njihovom naizmjeničnom uporabom, primjerenoj različitim situacijama i različitim sugovornicima, ostvaruje svoje namjere i označuje svoj identitet. U tom smislu kolegij pridonosi komunikacijskoj kompetenciji polaznika.
Sadržaj
  1. Sociolingvistika kao grana lingvistike. Fikcija homogenosti jezika nasuprot slojevitosti (stratifikaciji) jezika i njegovim inačicama (varijetetima). Langue i parole (Saussure), jezična kompetencija i performansa (sposobnost i djelatnost) (Chomsky) prema komunikacijskoj kompetenciji (Hymes). Repertoar govornika unutar repertoara govorne zajednice (Labov).
  2. Regionalna (ruralna) prema urbanoj dijalektologiji, metode istraživanja. Horizontalni i vertikalni vid jezika. Društvene klase, rod, dob, etnicitet kao izvanjezične kategorije koje dokazuju da jezične varijante nisu slobodne nego sustavne.
  3. Jezik kao sastavnica etniciteta. Učinak supstrata. Hiperkorektnost kao ishod društvenog pritiska. Afričkoamerički vernakular i njegovo podrijetlo. Postoji li veza između rase i jezika? Stav prema jeziku i 'matched guise' test.
  4. Jezik i rod (spol). Gramatički i prirodni rod u jezicima (engleskom, francuskom i hrvatskom). Razlike u upotrebi jezika u muškaraca i žena. Upotreba jezika žena u 'primitivnim' društvima. Jezični taboo i ravnopravnost spolova.
  5. Jezični varijeteti u kontekstu i njihovo društveno značenje. Govorne zajednice i njihov repertoar. Registri i stilovi, formalni i neformalni. Sleng. Žanr. Intervju kao izvor podataka. Poststrukturalistički pogledi na diskurs, stil, društveni identitet.
  6. Oslovljavanje, simetrično i nesimetrično. Moć i solidarnost u oslovljavanju. Uljudne i prisne zamjenice. Oslovljavanje u nekim azijskim jezicima. Prevođenje engleskih zamjenica.
  7. Diglosija u jednojezičnoj zajednici (Ferguson). Diglosija u dvojezičnoj zajednici (Fishman). Visoki (H) i niski (L) varijetet. Prebacivanje koda. Izbor jezika u višejezičnim sredinama i identiteti govornika.
  8. Ponavljanje. Prezentacija studentskih radova.
  9. Interakcijska sociolingvistika. Analiza konverzacije kao strukturiranog slijeda izričaja. Kooperativni princip (Grice). Izravni i neizravni govorni činovi (Austin). Funkcije jezika (Jakobson). Međukulturni nesporazumi. Međuetničke komunikacijske razlike. Žene i muškarci u konverzaciji.
  10. Nacionalna država, jednojezičnost i višejezičnost. Pojedinačna i društvena dvojezičnost. Manjinski jezici u nacionalnoj državi: velški, keltski škotski. 'Melting pot' u SAD; dvojezičnost i 'English Only'.
  11. Jezična standardizacija. Haugenov model. Planiranje statusa i planiranje korpusa, Ausbau jezici (Kloss). Standardizacija engleskoga jezika. Rječnik S. Johnsona. Standardizacija norveškoga (Bokmal, Nynorsk) i hrvatskog. Ideologija standardnih jezika.
  12. Jezik i geografija. Tradicionalna dijalektologija (NORM). Širenje inovacija. Gubitak glasa /r/ u engleskom. Izjednačavanje (levelling) dijalekata. Koineizacija. Dijalekti u SAD. Inovacije preko jezičnih granica: Sprachbund, balkanizmi.
  13. Jezici u doticaju. Lingvistika o prevođenju (Jakobson). Lingua franca. Pojednostavljenje i redukcija u pidžinskim jezicima. Podrijetlo engleskih pidžina. Kreolski jezici i njihove strukturalne podudarnosti.
  14. Sociolingvistika i 'nove društvene osjetljivosti' (Quirk). Nastojanja prema mijenjanju jezika i jezično ponašanje prema ženama i manjinama. Jezična diskriminacija, rasizam i seksizam. Politička korektnost.
  15. Ponavljanje i prezentacija studentskih radova.

Ishodi učenja
  1. U kolegiju Sociolingvistika studenti/-ce se upoznaju s (engleskim) jezikom kao okvirom varijeteta (inačica), regionalnih (dijalekata) i društveno uvjetovanih (sociolekata) te njihovim funkcijama u jezičnoj zajednici, što zanemaruje teorijska lingvistika, a donekle i gramatički priručnici. Ishod je uvažavanje varijeteta i točnije razumijevanje pojma jezične pogreške.
  2. Studenti/-ce se upućuju u posebnosti jezika struka (stručnih žargona) te u stupnjevanje formalnosti izričaja tj. stilova i njihovih društvenih funkcija. Ishod je točnija interpretacija govorenih i pisanih tekstova i promišljenija uporaba vlastitoga jezičnog repertoara.
  3. Studenti/-ce se osvješćuju o činjenici da način na koji osoba govori nju smješta u određenu društvenu skupinu, ali da u tom slučaju postoji opasnost da se značaj osobe stereotipno ocijeni. Ishod je da studenti/-ce opreznije pristupaju vezi govora i identiteta osobe.
  4. Studenti/-ce se upoznaju s kulturalnim značenjem etniciteta i uloge jezika u tome sklopu. Ishod je da se osvješćuju o mogućnosti očuvanja etničkog identiteta i onda kad uporaba jezika slabi (npr. kod iseljenika).
  5. Ishod sociolingvističkih spoznaja navodi studente/-ice da izbjegavaju generičku uporabu muškoga roda kad se govori o ženama i da rabe nazivlje za društvene manjine kako te manjine traže.
  6. Studenti/-ce se upoznaju s procesom standardizacije koji je povezan s europskim pojmom nacionalnih država. Kao ishod uviđaju društvenu funkciju standarda i činjenicu da je to jedan od varijeteta dotičnoga jezika.
  7. Studenti/-ce se upućuju kako prikupljati jezične podatke za jezična istraživanja. Ishod je da razlikuju tiskani ( lektoriran) jezik od spontanog govora, vernakulara, i da ciljano biraju ispitanike.
Metode podučavanja
Predavanja, seminarska izlaganja i seminarske diskusije.
Metode ocjenjivanja
Pismeni ispit.

Obavezna literatura
  1. Trudgill, Peter (2000) Sociolinguistics: An Introduction to Language and Society. (4. izdanje). London/New York: Penguin
  2. Llamas Carmen, Mullany Louise i Peter Stockwell (ur.) (2007) The Routledge Companion to Sociolinguistics. London/New York: Routledge.
  3. Wardhaugh, Ronald i Janet M. Fuller (2015) Introduction to Sociolinguistics. (7. izdanje). Oxford: Wiley-Blackwell.
Dopunska literatura
  1. Hudson, Richard (1996) Sociolinguistics. (2. izdanje). Cambridge: Cambridge University Press.
  2. Romaine, Suzanne (2007) Language and Society. Oxford: Oxford University Press.
  3. Stockwell, Peter (2007) Sociolinguistics: A Resource Book for Students. (2. izdanje). London/New York: Routledge.

Obavezan predmet na studijima
  1. Anglistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  2. Anglistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij