Cilj
Cilj je ovoga kolegija studente hrvatskoga jezika i književnosti upoznati s temeljima općeslavenske jezične, pismovne i književne kulture, s prvim prijevodima na slavenski jezik, kako bi na temelju toga znanja razumjeli i početke nacionalne baštine. Na temelju toga znanja (prema kojemu se rekonstruira i praslavenski jezik) u daljnjem studiranju moći će se nadograđivati znanja iz povijesti hrvatskoga jezika, hrvatske srednjovjekovne književnosti, razvoja hrvatskih pisama (glagoljice, ćirilice, latinice).
Sadržaj
  1. uvodno predavanje: definiranje staroslavenskog jezika, odnos prema praslavenskome, govorna osnovica, odnos prema grčkome; različiti nazivi za najstariji slavenski književni jezik
  2. počeci i razvoj paleoslavistike kroz XIX. i XX. st. (pregled), s posebnim obzirom na hrvatski udio (istraživači, korpus)
  3. kanon staroslavenskih tekstova (pregled po sadržaju, vremenu i mjestu nastanku, pismu, sadržaju)
  4. izvori za proučavanje života i djela Konstantina i Metoda (slavenski, latinski i grčki)
  5. pregled biografije Konstantina i Metoda (kronologija);
  6. kulturološki kontekst kao pretpostavka nastanka prvog slavenskog književnog jezika i pisma (Bizant u IX. st, ikonomahija, Konstantinove polemike prije odlaska u Veliku Moravsku)
  7. povijesne i kulturološke okolnosti Velikomoravske misije, prvi prijevodi na staroslavenski jezik
  8. boravak Svete Braće u Panoniji, polemika u Veneciji, posvećenje staroslavenskoga jezika u Rimu, Konstantinova smrt
  9. sudbina slavenske misije nakon Konstantinove smrti; osnivanje Panonske nadbiskupije, odnos Rima i franačke crkvene hijerarhije
  10. Metodovo djelovanje, između franačkih napada i papinske potpore; Metodova prevodilačka djelatnost
  11. sudbina učenika nakon Metodove smrti (Češka, Bugarska, Hrvatska); širenje ćirilometodske baštine među ostalim slavenskim narodima (pregled; i o hrvatskoj baštini samo osnovno, jer se toj temi posvećuje dosta pozornoti u sljedećem semestru, u okviru kolegija «Hrvatski jezik i književnost u srednjem vijeku»). prva latinička slavenska pismenost: Brižinski spomenici (Frizinški spomenici) – pitanje odnosa prema ćirilometodskoj baštini.
  12. Traktat Crnorisca Hrabra, prva slavenska pisma (pitanje nastanka i prvenstva)
  13. primjer intenzivoga filološkog pristupa: Kijevski listići (posebnost u Kanonu, na tekstološkoj razini, jezičnoj i grafijskoj; rekonstrukcija mjesta nastanka; osobine pisarskih škola, pitanje falsifikata itd); svake se ak. godine primjer kanonskog teksta može razlikovati (npr. Assemanijev evanđelistar, Suprasaljski zbornik itd)
  14. redakcije staroslavenskoga jezika (važnost u pojedinim slavenskim kulturama, uloga u razvoju pojedinih standarnih slavenskih jezika; osnovne razlikovne jezične osobine, najvažniji spomenici, vremenski proteg uporabe)
  15. zaključno predavanje: suvremen položaj staroslavistike u slavističkim studijima (noviji staroslavenski rječnici, gramatike, novija izdanja staroslavenskih tekstova, udžbenici), otvorena pitanja, perspektive istraživanja; uvod u važnost staroslavenske sastavnice u povijesti staroslavenske pismenosti.

Ishodi učenja
  1. Poznavanje glagoljičkog i ćiriličkog pisma, mogućnost transliteriranja
  2. Stjecanje znanja iz osnova staroslavneskog jezika kako bi studenti se mogli nastaviti u daljnjim razdobljima povijesti hrvatskoga jezika upoznavati s dijakronijskim promjenama u hrvatskome jeziku.
  3. Stjecanje znanja o osnovnim povijesnim okolnostima u kojima se stvarao prvi slavenski jezik
  4. Hrvatski jezik u kontekstu južnoslavenskih jezika, slavenskih i praindoeuropskih.
Metode podučavanja
Predavanja Samostalne analize glagoljičkih i ćiriličkih tekstova. Samostalne jezične analize, po svim lingvističkim razinama, staroslavenskih tekstova.
Metode ocjenjivanja
učestale domaće zadaće polaganje kolokvija završni pismeni ispit

Obavezna literatura
  1. Damjanović, Stjepan: Staroslavenski jezik, Zagreb 2005, 5-201.
  2. Damjanović, Stjepan: Slovo iskona, Zagreb, 2004, izabrana poglavlja 1-201
  3. Damjanović, Stjepan i dr.: Mali staroslavensko-hrvatski rječnik, 2004.
  4. Bratulić, Josip: Žitja Konstantina Ćirila i Metodija i druga vrela, Zagreb (jedno od izdanja)
  5. Mihaljević, Milan: Slavenska poredbena gramatika, 2002, izabrana poglavlja
Dopunska literatura
  1. Hercigonja, Eduard: Srednjovjekovna književnost, II. knjiga edicije Povijest hrvatske književnosti, Zagreb, 1975; (odabrana poglavlja)
  2. Hamm, Josip: Staroslavenska gramatika, Zagreb, jedno od izdanja
  3. Hamm, Josip: Staroslavenska čitanka, Zagreb, jedno od izdanja
  4. Grivec, Franc: Slavenski blagovjesnici sveti Ćiril i Metod, Zagreb, 1985.
  5. Koneski, Blaž: Ohridska književna škola, u: Slovo 6-8, 177-194
  6. Hamm, Josip: Hrvatski tip crkvenoslavenskog jezika, u: Slovo13,43-67
  7. Babič, Vanda: Učbenik stare cerkvene slovanščine, Ljubljana, 2003.
  8. Schaeken, Jos; Birnbaum, Henrik: Die altkirchenslavische Schriftkultur, Muenchen, 1999.
  9. Trunte, Nikolaos H: Ein praktisches Lehrbuch des Kirchenslavischen in 35 Lektionen, Band 1, Muenchen, 1997.

Obavezan predmet na studijima
  1. Kroatistika, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1. semestar
  2. Kroatistika, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1. semestar