Akademski stupanj
doktor znanosti
Zvanje
Izvanredni profesor
Organizacijska jedinica
Odsjek za filozofiju
Konzultacije
srijedom od 17h i po dogovoru
Soba
C-210
Telefon
6120-174
E-mail
lbogdani@ffzg.hr

Rođen je 1978. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Godine 1996. upisao je Filozofski fakultet (Facoltà di Lettere e Filosofia), smjer filozofija, Sveučilišta La Sapienza u Rimu. Za vrijeme studija nekoliko godina zaredom bio je dobitnik stipendija istog Sveučilišta. Diplomirao je filozofiju akademske godine 2000./2001. s odličnim uspjehom i s pohvalom (110 e lode). Godine 2002. završio je kao stipendist Škole međunarodnih studija (Scuola di Studi Internazionali) Sveučilišta u Trentu poslijediplomski studij iz Međunarodnih znanosti. Iste godine, upisao je doktorski studiji na Fakultetu filozofije Sveučilišta La Sapienza u Rimu, disertaciju je napisao pod mentorstvom prof. dr. sc. Nicolao Merkera i obranio 2007. godine. Tokom doktorskog studija objavljivao je radove u znanstvenim časopisima te kao vanjski suradnik Katedre za slavistiku na Sveučilištu u Firenci držao je seminare o filozofiji (s osobitim osvrtom na tkz. Praxis-školu) te kulturu i povijest Jugoistočne Evrope. Godine 2008. radio je kao suradnik i pomoćnik urednika Filozofskog leksikona Leksikografskog zavoda «Miroslav Krleža». Od akademske godine 2007./2008. isprva radi kao vanjski suradnik na Odsjeku za filozofiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a od 2014./2015. stalno je zaposlen na Odsjeku. U lipnju 2020. izabran je u višeg znanstvenog suradnika u području humanističkih znanosti, polje filozofija, a u lipnju 2021. u znanstveno – nastavno zvanje izvanrednog profesora. Nositelj je i izvoditelj predmeta Filozofska antropologija, Filozofija kulture, Marx i marksističke filozofije.

Od 2013. do danas vanjski je suradnik Talijanske Enciklopedije Treccani na izdanju "Knjiga godine" (Il Libro dell’anno). Od 2013. do 2017. znanstveno se usavršavao na Odsjeku političkih znanosti Fakulteta političkih znanosti, sociologije i komunikologije Sveučilišta La Sapienza u Rimu gdje je 2017. obranio svoj drugi doktorat iz Povijesti političkih doktrina. U istom periodu surađivao je s Katedrom za povijest političkih doktrina navedenog rimskog sveučilišta u seminarskim aktivnostima, održavanju ispita i u izradi diplomskih radova. U svojoj znanstvenoj karijeri održao je više gostujućih predavanja na stranim sveučilištima (Italija, Francuska, Rusija, Grčka, itd.) te oko 30-ak izlaganja na međunarodnim konferencijama. Godine 2019. boravio je na usavršavanju na Sveučilištu Roma Tre.

Objavio je tri knjige u Italiji: "Nazione e autodeterminazione", (Aracne, Rim 2009.), "Praxis. Storia di una rivista eretica nella Jugoslavia di Tito", (Aracne, Rim 2010.), "Identità inquieta" (Boredaux edizioni, Rim 2020) i više od 30-ak znanstvenih i stručnih radova kako u časopisima tako i zbornicima u Hrvatskoj i u Italiji. Preveo je s talijanskog dvije znanstvene knjige iz područja filozofije (Grupa autora, Živi Marx, Zagreb 2013, i D. Losurdo, Historijski revizionizam: problemi i mitovi Zagreb 2017). Objavio je i brojne stručne i esejističke tekstove u hrvatskim i talijanskim časopisima, između ostalog u: Limes, Zarez, rivista Luca. Redovito objavljuje u dnevnom listu Il manifesto.

Član je Hrvatskog filozofskog društva i International Gramsci Society (IGS), te od 2020. Međunarodnog znanstvenog odbora Centra za kritičku teoriju i politiku (Centre for Critical Theory and Politics) pri odsjeku za Filozofiju i kulturnu baštinu Sveučilišta Ca’ Foscari u Veneciji.

Ključni istraživački interesi
  • filozofska antropologija
  • filozofija kulture
  • historijski materijalizam, historija marksizma
  • misao Antonia Gramscija
  • problematika identiteta
  • nacionalizam
Članstva u profesionalnim udruženjima, stručnim i građanskim udrugama i javnim tijelima
  • Centra za kritičku teoriju i politiku (Centre for Critical Theory and Politics) - Ca' Foscari - Venecijia (član )
  • Hrvatsko filozofsko društvo (Član)
  • International Gramsci Society (IGS) (Član)
Članstva u organizacijskim odborima skupova
  • 2019. Metafilozofija i problemi znanstvene metodologije: peti okrugli stol Odsjeka za filozofiju, Odsjek za filozofiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (-, -)
  • 2018. Kriza i kritike racionalnosti – nasljeđe '68: četvrti okrugli stol Odsjeka za filozofiju, Odsjeka za filozofiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (-, -)
  • 2017. Filozofije revolucija i ideje novih svjetova: treći okrugli stol Odsjeka za filozofiju, Odsjek za filozofiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (-, -)
  • 2016. Inačice materijalizma: drugi okrugli stol Odsjeka za filozofiju, Odsjek za filozofiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (-, -)

Opis znanstvene djelatnosti
POPIS PUBLIKACIJA (izbor)

Knjige:

"Identità inquieta. La questione nazionale nei Balcani occidentali", Bordeaux, Rim 2020, str. 216, ISBN 9788832103588 .

"Praxis. Storia di una rivista eretica nella Jugoslavia di Tito", Aracne, Rim 2010, str. 188. ISBN 978-88-548-3 469-9. (pisana 2000/2001)

"Nazione e autodeterminazione. Premesse e sviluppi fino a Lenin e Wilson", Aracne, Rim 2009, str. 379. ISBN 978-88-548-2493-5.



Članci i prilozi u knjigama/zbornicima:

»Vrijeme i perspektiva. Pitanje revolucija danas «, u: S. Pulig (uredio) Ljevica nakon opovrgnute revolucije, SBN: 978-953-222-883-0, Jesenski i Turk, Zagreb, 2020, str. 58-69 . *radi se o proširenoj verziji već objavljenog teksta.

“Subverzivno nasljeđe 1968. i otvorena pitanja filozofske antropologije”, B. Mikulić i M. Žitko (ur.), Kriza i kritika racionalnosti — Nasljeđe ’68. Radovi četvrtog Okruglog stola Odsjeka za filozofiju 2018, Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2019, str. 34- 53. [ISBN 9789531758215 ].

“Oktobar 1917: revolucija, diktatura proletarijata i hegemonija u Lenjina i Gramscija”, B. Mikulić i M. Žitko (ur.), Filozofije revolucija i ideje novih svjetova. Radovi trećeg Okruglog stola Odsjeka za filozofiju 2017, Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2018, str. 98-127, [ISBN 978-953-175-718-8].

»Merker e la questione nazionale«, u: Journal of Constitutional History/Giornale di Storia Costituzionale, 2018, br. 35, 1/2018, str. 239-250, ISSN 1593-0793.

»Memoria di Parxis«, u: Tommaso di Francesco (uredio), Breviario jugoslavo. Colloqui con Predrag Matvejević, Manifesto libri, Roma, 2018, str.103-111.

»Geschichte der jugoslawischen Zeitschrift Praxis«, u : Das Argument, 2018 br. 326, 2/2018, str. 214-221. ISSN: 0004-1157.

»Dall’autogestione al nazionalismo. La critica del sistema jugoslavo nella rivista “Praxis”«, u: Historia Magistra, 2014, 16, 3, str. 19-36. ISSN 2036- 4040.

»Oktobar 1917: revolucija, diktatura proletarijata i hegemonija u Lenjina i Gramscija«, u: B. Mikulić (ur.), Filozofije revolucija i ideje novih svjetova, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 2018, pp. 98-127.

»Historija ili suvremenost« (uvod), u: Jasna Tkalec, Prvi Svjetski rat, italijanski socijalisti i Musolini. Legende i politički realizam, (ur. Luka Bogdanić), Mediterran Publishing, Novi Sad, 2017, pp. 9-11.

»Ideološki trompe-l’oeil ili historijski revizionizam« (uvod), u: D. Losurdo, Historijski revizionizam. Problemi i mitovi, prijevod Jasna Tkalec i Luka Bogdanić, Prosvjeta, Zagreb, 2017, pp. 5-7.

»Vrijeme i perspektiva. Pitanje revolucije danas«, u: Filozofska istraživanja, vol. 35, no. 1. 2015, str. 171-179.

»Čemu Praxis? Ili o hisotorijskom porijeku i mjestu Praxisa«, u: B. Mikulić & M. Žitko, Aspekti praxisa. Refleksije uz 50. obljetnicu, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagreb, Zagreb, 2015, pp.1-45. ISBN 978-953-175-580-1

»Dall’autogestione al nazionalismo. La critica del sistema jugoslavo nella rivista “Praxis”«, u: Historia Magistra, 16/2014, str.19-36.

»L’Europa nello specchio dei Balcani« ,u: Grupa autora, Europa ribelle, „il manifestolibri“, Roma, 2014, str. 27-33. ISBN: 978-88-7285-778-6.

»Bilješka o operaizmu«, u: Grupa autora, Živi Marx, uredio Matko Meštrović, Jesenski i Turk, Zagreb, 2013, str. 133-138. ISBN 978-953-222-604-1.

»Praxisova kritika nacionalnog pitanja. Godina 1971«, u: Praxis. Društvena kritika i humanistički socijalizam. Zbornik radova sa Međunarodne konferencije o jugoslavenskoj ljevici: Praxis-filozofija i Korčulanska ljetna škola, uredili Dragomir Olujić Oluja i Krunoslav Stojaković, Rosa Luxemburg Stiftung, Beograd, 2012, str. 201-222. ISBN: 978-86-88745-04-8.

»L’autodeterminazione nazionale in Lenin alla luce della Prima guerra mondiale«, u: S. Azzarà, D. Losurdo, J. Barata-Moura (ur.) Universalism, National Questions and Conflicts Concerning Hegemony, Città del Sole, Napoli 2011, str. 361-375. ISBN 978-88-8292-4652.

»Elementi aktualnosti Manifesta«, u: Filozofska istraživanja, vol. 121, 1/2011, str. 147-164. ISSN 0351-4706.

»Mogućnost kritike potrošačkog društva kao problem filozofije odgoja«, u: Filozofska istraživanja, vol. 117, 1/2010, str. 291-302. ISSN 0351-4706.

»La Croazia vuole sempre l’Europa?«, u: Limes. Rivista Italiana di Geopolitica, svibanj 2010, str.145-151. ISSN 1124-9048.

»Neke pedagoško-filozofske postavke Antonia Labriole«, u: Metodički ogledi, vol. 16, 1-2/2009, str. 35-49. ISSN 0353-765X.

»Nazione e territorio. Gli inizi della polemica tra Lenin, il Bund e gli austromarxisti«, u: S. Gensini, R. Petrilli, L. Punzo (ur.) Il contesto è il filo d’Arianna – Studi in onore di Nicolao Merker, ETS, Piza 2009, str. 153-176. ISBN 9788846723376.

»Aktualnost Manifesta u vremenima neoliberalne globalizacije«, u: Godišnjak Fakulteta političkih nauka, Sarajevo, br. 3-4, 2008/2009, str. 609-623 (s prof. L. Veljakom). ISSN 1840-1708.

»Od slabe misli do slabog komunizma. Gianni Vattimo, Ecce comu«, u: Filozofska istraživanja vol. 113, 1/2009, str. 191-198. ISSN 0351-4706.

Enciklopedijska natuknica »Talijanska filozofija«, u: Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod «Miroslav Krleža», Zagreb, X tom, 2008, str. 614-615. (ista je objavljena u proširenom obliku u Filozofskom leksikonu, u Filozofskom leksikonu nalaze se i autorske natuknice kao npr. Dante Alighieri, Savanorola, Boetie, G. Bruno, T. Campanella, D. Diderot, B. Pascal, Ch.-L. de Secondat Montesquieu, dijlaog, docta ignorantia, Jansenizam, Talijanska filozofij).

»Nacija kao historijsko–politička stvarnost u misli Carla Cattanea«, u: Filozofska istraživanja, vol.107. 3/2007, str. 659-671. ISSN 0351-4706.

»La Croazia si scopre euroapatica«, u: Limes. Rivista Italiana di Geopolitica. Prilog broju br. 4/2005, str. 51-59, ISSN1124-9048.

»Kratki historijski uvod«, u: F. Engels, Razvitak socijalizma od utopije do znanosti, Liber, Beograd 2005, str. 11-19. ISBN 86-85353-03-3.

»Serbo, croato o serbo-croato. L’uso geopolitico della lingua«, u: Limes. Rivista Italiana di Geopolitica, 6/2003, str. 229-239. ISSN 1124-9048.

»Per un’analisi storica della Jugoslavia e critica del nazionalismo«, u: Slavia, god. XII, br. 1/2003, str. 33-55.

»Con Marx contro Stalin o la genesi del marxismo umanista jugoslavo«, u: Slavia, god. XI, br. 4/2002, str. 79-100.