Akademski stupanj
doktor znanosti
Zvanje
Redoviti profesor u trajnom zvanju
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest
Konzultacije
petak 11-12.30 i prema dogovoru
Soba
C-111
Telefon
4092-151
E-mail
iiveljic@ffzg.hr

ŽIVOTOPIS ISKRE IVELJIĆ

Iskra Iveljić rođena je 1959. u Frankfurtu na Majni. Maturirala je na Klasičnoj gimnaziji te diplomirala povijest i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1987.-1990. radila je u Arhivu Hrvatske (danas Hrvatski državni arhiv) kao mlađi arhivist a od 1990.-1993. u Institutu za suvremenu povijest kao istraživač-suradnik. Od 1993. godine zaposlena je na Odsjeku za povijest kao asistent, od 1999. u nastavno-nastavnom zvanju docenta, od 2004. izvanrednog i 2010. redovitog profesora. Magistrirala je 1992. godine radom Pokušaji modernizacije Banskog vijeća (1848.-1850.) i doktorirala 1998. disertacijom naslovljenom Uloga zagrebačke privredne elite u modernizaciji Hrvatske (1860.-1883.). Mentor obaju radova bila je prof. dr. Mirjana Gross.
I. Iveljić bavi se hrvatskom poviješću 19. stoljeća, poglavito modernizacijskim procesima, stasanjem moderne građanske elite, svakodnevnim životom na prijelomu 19. i 20 stoljeća, plemstvom Hrvatske i Slavonije te hrvatskim studentima i elitom u Beču. Također je u nekoliko radova prikazala stanje u hrvatskoj historiografiji nakon pada Berlinskog zida te odnos između povijesti i društva tijekom istog razdoblja. Sudjelovala je u više hrvatskih projekata: akademika Nikše Stančića u dva navrata (Temeljni dokumenti hrvatske povijesti), prof. dr. Petra Korunića (Etnički i kulturni identiteti u Hrvatskoj i izgradnja nacije;) prof. dr. Božene Vranješ Šoljan (Hrvatska modernog i suvremenog doba: europski modeli i hrvatski identiteti), prof. dr. Dragana Damjanovića Croatia and Central Europe: Art and Politics in the Late Modern Period (1780-1945). I. Iveljić 2014. bila je voditeljem projekta Sveučilišta u Zagrebu Prosvjetne i kulturne veze Zagreba, Beča i Budimpešte od kraja 18. do sredine 20. stoljeća. Od 2017. do 2021. voditelj je projekta Hrvatske zaklade za znanost Tranzicija hrvatskih elita iz Habsburške Monarhije u jugoslavensku državu.
Sudjelovala je u tri međunarodna projekta: Kroaten in Wien 1790-1918, voditelja prof. dr. Nevena Budaka i doc. dr. Haralda Heppnera iz Graza, 1993.-1998.; u projektu Geschichte Südosteuropas als europäische Geschichte prof. dr. Holma Sundhaussena (Freie Universität Berlin) i prof. dr. Wolfganga Höpkena (Universität Leipzig) bila je od 2002.-2005. koordinator za Hrvatsku. U sklopu potonjeg projekta sudjelovala je u radu četiri međunarodne radionice sa diplomandima iz Njemačke, Rumunjske, Bugarske, Hrvatske, Srbije, Kosova i Makedonije na kojima je držala predavanja i radila u manjima grupama na pojedinim općim temama. Godine 2008. sudjelovala je u projektu Zukunftswerkstatt, prof. dr. Holma Sundhaussena (Berlin) i prof. dr. Ulfa Brunnbauera (Regensburg). Projekt je bio posvećen odnosu između prošlosti i budućnosti na prostoru jugoistočne Europe i imao je tri velike sekcije od kojih je jedna namijenjena historijskim istraživanjima. Sudjelovala je u dva bilateralna hrvatsko slovenska projekta (prof. dr. Damira Agičića/prof. dr. Marte Verginelle) i Hrvatsko-slovenske veze u 19. i prvoj polovici 20. stoljeća. Primjer obitelji Pongratz prof. dr. Dragana Damjanovića/dr. sc. Mihe Preinfalka). Održala je referate na dvadesetak međunarodnih konferencija u Njemačkoj, Austriji, Italiji, Mađarskoj, SAD, Velikoj Britaniji, Rumunjskoj i Sloveniji. U nekoliko je navrata boravila u inozemstvu, 1993. u Beču na jednomjesečnoj stipendiji Instituta za jugoistočnu Europu, a tijekom 1996. i 1998. boravila je u Beču četiri mjeseca u sklopu austrijskog projekta Kroaten in Wien 1790-1918.
Na Odsjeku za povijest predaje hrvatsku povijest u 19. stoljeću. Od uvođenja bolonjskog sustava do 2011. bila je voditelj istraživačkog smjera 19. i 20. stoljeća na diplomskom studiju povijesti. Od 2008./9. do 2010./11. obnašala je dužnost pročelnice Odsjeka za povijest i predstojnice Zavoda za hrvatsku povijest. Od 2014.-2016. godine bila je predstojnica Katedre za hrvatsku povijest Odsjeka za povijest. Od 2017. voditelj je doktorskog studija Hrvatske moderne i suvremene povijesti u europskom i svjetskom kontekstu Odsjeka za povijest.
Iskra Iveljić izvodi nastavu na prediplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini. Na prediplomskom studiju povijesti izvodi predavanja i seminar na obaveznom predmetu «Hrvatska povijest u 19. stoljeću» i više izbornih predmeta („Seljaštvo Banske Hrvatske u 19. stoljeću“; „Od staleškog ka modernom građanstvu“; „Položaj žena u Hrvatskoj 19. stoljeća“; „Plemstvo Banske Hrvatske u 19. stoljeću“). Na diplomskom studiju drži nastavu na predmetu «Hrvatsko društvo i kultura u 19. stoljeću» obaveznom za istraživački smjer 19. i 20. stoljeća. Nositelj je svih navedenih predmeta. Na doktorskom studiju Hrvatske moderne i suvremene povijesti u europskom i svjetskom kontekstu održava nastavu iz obaveznog predmeta «Hrvatska predmoderna i moderna povijest» te iz nekoliko izbornih kolegija („Djeca i adolescenti u 19. stoljeću“, „Plemstvo u Banskoj Hrvatskoj u 19. stoljeću“, s doc. dr. I. Šuteom «Svakodnevni život zagrebačkog građanstva u 19. i 20. st.»). Također je održala predavanja na poslijediplomskim studijima pedagogije i povijesti umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, te za studente Instituta za povijest jugoistočne i istočne Europe u Regensburgu i studente Instituta za povijest istočne Europe u Beču. Također je bila organizator dvaju hrvatsko-slovenskih doktorskih radionica (Filozofski fakultet, 25. svibnja 2012. i 28. lipnja 2018.). Bila je član više komisija za znanstveno-nastavna napredovanja, kako u Hrvatskoj tako i u Sloveniji (izbor za red. prof. suvremene povijesti na Sveučilištu u Mariboru, 2015.).
Iskra Iveljić bila je u više navrata recenzent raznih knjiga, članaka, školskih knjiga, projekata i prijedloga za državne nagrade. Bavila se i uređivanjem historijskih publikacija, kao član uredništva Časopisa za suvremenu povijest 1991.-1993., Radova Zavoda za hrvatsku povijest 1997.-2000. godine te jedan od osnivača i zamjenik glavnog urednika časopisa Otium. 1993.-2000. Uredila je više knjiga kako izvorne građe tako i zbornika radova (hrvatskih i međunarodnih) te je stručni redaktor prijevoda knjige Elinor M. Despalatović Ljudevit Gaj i ilirski pokret (Zagreb, Srednja Europa 2015.). Od 2020. član je Znanstvenog savjeta Leibniz Instituta za istraživanaja istočne i jugoistočne Europe (Leibniz-Institut für Ost- und Südosteuropaforschung) u Regensburgu.

Bibliografija: https://bib.irb.hr/lista-radova?autor=168315



I

Ključni istraživački interesi
  • Hrvatska povijest 19. stoljeća
  • Plemstvo od kasnog osamnestog do početka 20. stoljeća
  • Kulturna povijest
  • Isprepletene povijesti Beča, Zagreba i Budimpešte u 19. stoljeću
  • Tranzicija hrvatskih elita iz Habsburške Monarhije u jugoslavensku državu
Članstva u profesionalnim udruženjima, stručnim i građanskim udrugama i javnim tijelima
  • Leibniz-Institut für Ost- und Südosteuropaforschung, Regensburg (član znanstvenog savjeta )
Članstva u organizacijskim odborima skupova
  • 2020. Transitions out of Empire in Central and Southeastern Europe, HRZZ projekt Tranzicija hrvatskih elita iz Habsburške Monarhije u jugoslavensku državu; Odsjek za povijest, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (-, -)
  • 2019. History of Southeastern Europe (19th-21st Century), Filozofski fakultet Zagreb; Universitaet Regensburg (-, -)
  • 2018. Hrvatsko-slovenska doktorska radionica Teške prijelomnice: 1918. i 1948., Filozofski fakultet u Sveučilišta u Zagrebu; Filozofski fakultet u Ljubljani (-, -)
  • 2018. Irish Nobility in Croatia (18th-20th Century), Filozofski fakultet Zagreb; Irska ambasada (-, -)
Uredništva u časopisima
  • Časopis za suvremenu povijest, Institut za suvremenu povijest ,Zagreb (Član uredničkog odbora)
  • Časopis za suvremenu povijest, Institut za suvremenu povijest ,Zagreb (Član uredničkog odbora)
  • Časopis za suvremenu povijest, Institut za suvremenu povijest ,Zagreb (Član uredničkog odbora)
  • Otium. Časopis za povijest svakodnevice, Otium. Društvo za povijest svakodnevnog života ,Zagreb (Član uredničkog odbora)
  • Otium. Časopis za povijest svakodnevice, Otium. Društvo za povijest svakodnevnog života ,Zagreb (Član uredničkog odbora)
  • Otium. Časopis za povijest svakodnevice, Otium. Društvo za povijest svakodnevnog života ,Zagreb (Član uredničkog odbora)
  • Otium. Časopis za povijest svakodnevice, Otium. Društvo za povijest svakodnevnog života ,Zagreb (Član uredničkog odbora)
  • Otium. Časopis za povijest svakodnevice, Otium. Društvo za povijest svakodnevnog života ,Zagreb (Član uredničkog odbora)
  • Otium. Časopis za povijest svakodnevice, Otium. Društvo za povijest svakodnevnog života ,Zagreb (Član uredničkog odbora)
  • Otium. Časopis za povijest svakodnevice, Otium. Društvo za povijest svakodnevnog života ,Zagreb (Član uredničkog odbora)
  • Otium. Časopis za povijest svakodnevice, Otium. Društvo za povijest svakodnevnog života ,Zagreb (Član uredničkog odbora)

Opis znanstvene djelatnosti
Bavi se hrvatskom poviješću 19. stoljeća, poglavito modernizacijskim procesima, stasanjem moderne građanske elite te svakodnevnim životom na prijelomu 19. i 20 stoljeća. Također se u nekoliko radova pozabavila stanjem u hrvatskoj historiografiji nakon pada Berlinskog zida te odnosom između povijesti i društva tijekom istog razdoblja. U novije vrijeme bavila se poviješću plemstva. Bila je članom uredništva više historijskih časopisa: Časopis za suvremenu povijest; Otium. Časopis za povijest svakodnevice.
Održala referate na 17 međunarodnih konferencija u Njemačkoj, Austriji, Italiji, Mađarskoj, SAD, Rumunjskoj, Sloveniji i Velikoj Britaniiji. Sudjelovala u nekoliko međunarodnih projekata (Kroaten in Wien 1790-1918, prof. dr. Nevena Budaka i doc. dr. Haralda Heppnera; na projektu Geschichte Südosteuropas als europäische Geschichte prof. dr. Holma Sundhaussena iz Berlina i prof. dr. Wolfganga Höpkena iz Leipziga; projekt Zukunftswerkstatt, prof. dr. Holma Sundhaussena i prof. dr. Ulfa Brunnbauera (Regensburg). Sudjelovala je u dva bilateralna hrvatsko slovenska projekta (prof. dr. damira Agičića/prof. dr. Marte Verginelle i prof. dr. Dragana Damjanovića/dr. sc. Mihe Preinfalka). I. Iveljić sudjelovala je u više hrvatskih projekata: akademika Nikše Stančića u dva navrata (Temeljni dokumenti hrvatske povijesti), prof. dr. Petra Korunića (Etnički i kulturni identiteti u Hrvatskoj i izgradnja nacije;) prof. dr. Božene Vranješ Šoljan (Hrvatska modernog i suvremenog doba: europski modeli i hrvatski identiteti) a trenutno je član projekta Hrvatske zaklade za znanost voditelja prof. dr. Dragana Damjanovića Croatia and Central Europe: Art and Politics in the Late Modern period (1780-1945). I. Iveljić 2014. bila je voditeljem projekta Sveučilišta u Zagrebu Prosvjetne i kulturne veze Zagreba, Beča i Budimpešte od kraja 18. do sredine 20. stoljeća, od 2017. voditelj projekta Hrvatske zaklade za znanost Tranzicija hrvatskih elita iz Habsburške Monarhije u jugoslavensku državu.






Bibliografija: https://bib.irb.hr/lista-radova?autor=168315