Branimir Janković rođen je 13. 11. 1980. u Vinkovcima. Diplomirao je 2006. studij povijesti i hrvatskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istom je fakultetu doktorirao 2014. obranivši doktorski rad „Teorijske i metodološke preobrazbe hrvatske historiografije 1970-ih i 1980-ih godina“. Od 2009. zaposlen je kao znanstveni novak na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, na kojem od 2015. radi kao poslijedoktorand, a od 2019. kao docent.

Voditelj je Nastavničkog smjera diplomskog studija povijesti, tajnik Poslijediplomskog doktorskog studija Moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, član uredništva časopisa Historijski zbornik i urednik portala Historiografija.hr. Član je Vijeća Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Međunarodne komisije za povijest i teoriju historiografije (ICHTH) pri Međunarodnom odboru za povijesne znanosti (ICHS).

Bio je na troipomjesečnoj stipendiji 2010. na Sveučilištu u Regensburgu u Njemačkoj te na više kraćih istraživačkih boravaka u Njemačkoj, Mađarskoj, Sloveniji, Srbiji i Bosni i Hercegovini. Učio je engleski, njemački, francuski i ruski jezik. Dobitnik je Godišnje nagrade Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu mladim znanstvenicima i umjetnicima za 2012. godinu.

Branimir Janković nastavne i znanstvene interese usmjerio je prema hrvatskoj, europskoj i svjetskoj modernoj i suvremenoj povijesti. Specijalizirao je povijest historiografije i suvremenu historiografiju te hrvatsku historiografiju 19-21. stoljeća, a poseban interes pokazuje za teoriju i metodologiju povijesne znanosti kao i intelektualnu povijest, javnu povijest, komparativnu povijest revolucija, historiografiju i nacionalizam.

Bibliografija

Knjige
1. Mijenjanje sebe same. Preobrazbe hrvatske historiografije kasnog socijalizma, Zagreb 2016.

Zbornici
1. Reprezentacije socijalističke Jugoslavije: preispitivanja i perspektive, ur. Hannes Grandits, Vladimir Ivanović i Branimir Janković, Sarajevo–Zagreb 2019.
2. Sveučilišna nastava povijesti u Hrvatskoj: tradicija, današnje stanje, perspektive, ur. Damir Agičić i Branimir Janković, Zagreb 2018.
3. Intelektualna historija, priredio Branimir Janković, Zagreb 2013.
4. Jaroslav Šidak i hrvatska historiografija njegova vremena, ur. Damir Agičić i Branimir Janković, Zagreb 2012.
5. Baltazar Bogišić i njegovo doba u intelektualnohistorijskoj perspektivi, ur. Drago Roksandić i Branimir Janković, Zagreb 2012.

Članci i radovi
1. Meandri hrvatske historiografije 19-21. stoljeća: institucionalizacija, nacija, metodologija, u: Ogledi o historiografiji i nacionalizmu u jugoistočnoj Evropi (ur. A. Duranović), Sarajevo 2019, str. 19-50.
2. François Furet in Socialist Yugoslavia, u: Annales in Perspective (ur. D. Roksandić et al.), Zagreb 2019, str. 421-429.
3. Komparativna historija revolucija Arna J. Mayera, u: Zbornik Drage Roksandića (ur. D. Agičić et al.), Zagreb 2019, str. 953-962.
4. Povijest knjige i čitanja: novi pristup jugoslavenskom socijalizmu, u: Reprezentacije socijalističke Jugoslavije (ur. H. Grandits et al.), Sarajevo–Zagreb 2019, str. 139-150.
5. ’68. zamijenjena ’71. Hrvatska historiografija i kriza historije, u: Kriza i kritike racionalnosti — nasljeđe ’68. (ur. B. Mikulić i M. Žitko), Zagreb 2019, str. 72-92.
6. "Prijelomna" i "sudbonosna" 1918: obilježavanje stogodišnjice stvaranja Jugoslavije, u: Tragovi: časopis za srpske i hrvatske teme, 1, 2019, str. 102-120.
7. Nastava povijesti historiografije i suvremene historiografije te teorije i metodologije povijesti: pitanje recepcije, u: Sveučilišna nastava povijesti u Hrvatskoj (ur. D. Agičić i B. Janković), Zagreb 2018, str. 39-54.
8. Suvremena povijest i suvremena hrvatska historiografija kao istraživački problem, u: Ljubo Boban i istraživanje suvremene povijesti (ur. D. Agičić i M. Karakaš Obradov), Zagreb 2017, str. 91-107.
9. Artikuliranje stranputice: slučaj socijalističkih povjesničara nakon pada socijalizma, u: Stranputice humanistike (ur. P. Bagarić et al.), Zagreb 2017, str. 135-152.
10. Upotrebe Povrataka iz SSSR-a: jugoslavenski André Gide, u: Književna smotra, 3, 2017, str. 61-68. (objavljeno i u: Kulturna povijest Oktobarske revolucije, ur. D. Lugarić Vukas, Zagreb 2019, str. 153-169).
11. Revolucija kao analogija: primjer Francuske revolucije, u: Res novae et seditiones: pobuna kao čimbenik promjene (ur. L. Slatković Harčević i M. Vodopija), Zagreb 2017, str. 67-83.
12. 'Vi na Balkanu to sve znate i čitate?!' Recepcijska čitanja i upotrebe Juliena Bende i 'Izdaje intelektualaca', u: Split i Vladan Desnica 1918.-1945.: Umjetničko stvaralaštvo između kulture i politike (ur. D. Roksandić i I. Cvijović Javorina), Zagreb–Split 2016, str. 245-263.
13. Rene Lovrenčić kao socijalistički angažiran povjesničar opće povijesti, u: Spomenica Renea Lovrenčića (ur. D. Agičić et al.), Zagreb 2016, str. 399-423.
14. Kako pisati biografiju povjesničara? Matasovićev Životopis Mije Brašnića, u: Josip Matasović i paradigma kulturne povijesti (ur. S. Leček), Slavonski Brod–Zagreb 2013, str. 391-412.
15. Prema historiji intelektualaca i intelektualnoj historiji, u: Intelektualna historija (prir. B. Janković), Zagreb 2013, str. 11-77.
16. Between Controversy and Reflection. Memory of Marxist Historiography in Croatia after 1990, u: Balkan Memories: Media Constructions of National and Transnational History (ur. T. Zimmermann), Bielefeld 2012, str. 219-225.
17. Marksizam u hrvatskoj historiografiji? Vaso Bogdanov i interpretacija revolucije 1848-1849. godine, u: Jaroslav Šidak i hrvatska historiografija njegova vremena (ur. D. Agičić i B. Janković), Zagreb 2012, str. 133-146.
18. Odnos prestižnih profesija i društva u 19. stoljeću na primjeru Franje Račkog, Stojana Novakovića i Baltazara Bogišića, u: Baltazar Bogišić i njegovo doba u intelektualnohistorijskoj perspektivi (ur. D. Roksandić i B. Janković), Zagreb 2012, str. 57-80.