Ključni istraživački interesi
- povijest historiografije, suvremena historiografija
- intelektualna historija
- javna povijest
- povijest revolucija
- historiografija i nacionalizam
Članstva u profesionalnim udruženjima, stručnim i građanskim udrugama i javnim
tijelima
-
Društvo za hrvatsku povjesnicu (redovni član)
-
Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti (HNOPZ) (redovni član)
-
Kliofest, udruga za promicanje kulture povijesti
-
Međunarodna komisija za povijest i teoriju historiografije (ICHTH) pri Međunarodnom odboru za povijesne znanosti (ICHS) (redovni član)
Članstva u organizacijskim odborima skupova
-
2020.
Transitions out of Empire in Central and Southeastern Europe, HRZZ projekt Tranzicija hrvatskih elita iz Habsburške Monarhije u jugoslavensku državu; Odsjek za povijest, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (-, -)
-
2016.
Peti kongres hrvatskih povjesničara, Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti; Društvo za hrvatsku povjesnicu; Odjel za povijest Sveučilišta u Zadru (-, -)
Uredništva u časopisima
-
Historijski zbornik, Društvo za hrvatsku povjesnicu ,Zagreb (Član uredničkog odbora)
Nagrade i priznanja
-
2012.
Godišnja nagrada Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu mladim znanstvenicima i umjetnicima za 2012. godinu
Opis znanstvene djelatnosti
Branimir Janković nastavne i znanstvene interese usmjerio je prema hrvatskoj, europskoj i svjetskoj modernoj i suvremenoj povijesti. Specijalizirao je povijest historiografije i suvremenu historiografiju te hrvatsku historiografiju 19-21. stoljeća, a poseban interes pokazuje za teoriju i metodologiju povijesne znanosti kao i intelektualnu povijest, javnu povijest, komparativnu povijest revolucija, historiografiju i nacionalizam.
Bibliografija
Knjige
1. Mijenjanje sebe same. Preobrazbe hrvatske historiografije kasnog socijalizma, Zagreb 2016.
Zbornici
1. Reprezentacije socijalističke Jugoslavije: preispitivanja i perspektive, ur. Hannes Grandits, Vladimir Ivanović i Branimir Janković, Sarajevo–Zagreb 2019.
2. Sveučilišna nastava povijesti u Hrvatskoj: tradicija, današnje stanje, perspektive, ur. Damir Agičić i Branimir Janković, Zagreb 2018.
3. Intelektualna historija, priredio Branimir Janković, Zagreb 2013.
4. Jaroslav Šidak i hrvatska historiografija njegova vremena, ur. Damir Agičić i Branimir Janković, Zagreb 2012.
5. Baltazar Bogišić i njegovo doba u intelektualnohistorijskoj perspektivi, ur. Drago Roksandić i Branimir Janković, Zagreb 2012.
Članci i radovi
1. Meandri hrvatske historiografije 19-21. stoljeća: institucionalizacija, nacija, metodologija, u: Ogledi o historiografiji i nacionalizmu u jugoistočnoj Evropi (ur. A. Duranović), Sarajevo 2019, str. 19-50.
2. François Furet in Socialist Yugoslavia, u: Annales in Perspective (ur. D. Roksandić et al.), Zagreb 2019, str. 421-429.
3. Komparativna historija revolucija Arna J. Mayera, u: Zbornik Drage Roksandića (ur. D. Agičić et al.), Zagreb 2019, str. 953-962.
4. Povijest knjige i čitanja: novi pristup jugoslavenskom socijalizmu, u: Reprezentacije socijalističke Jugoslavije (ur. H. Grandits et al.), Sarajevo–Zagreb 2019, str. 139-150.
5. ’68. zamijenjena ’71. Hrvatska historiografija i kriza historije, u: Kriza i kritike racionalnosti — nasljeđe ’68. (ur. B. Mikulić i M. Žitko), Zagreb 2019, str. 72-92.
6. "Prijelomna" i "sudbonosna" 1918: obilježavanje stogodišnjice stvaranja Jugoslavije, u: Tragovi: časopis za srpske i hrvatske teme, 1, 2019, str. 102-120.
7. Nastava povijesti historiografije i suvremene historiografije te teorije i metodologije povijesti: pitanje recepcije, u: Sveučilišna nastava povijesti u Hrvatskoj (ur. D. Agičić i B. Janković), Zagreb 2018, str. 39-54.
8. Suvremena povijest i suvremena hrvatska historiografija kao istraživački problem, u: Ljubo Boban i istraživanje suvremene povijesti (ur. D. Agičić i M. Karakaš Obradov), Zagreb 2017, str. 91-107.
9. Artikuliranje stranputice: slučaj socijalističkih povjesničara nakon pada socijalizma, u: Stranputice humanistike (ur. P. Bagarić et al.), Zagreb 2017, str. 135-152.
10. Upotrebe Povrataka iz SSSR-a: jugoslavenski André Gide, u: Književna smotra, 3, 2017, str. 61-68. (objavljeno i u: Kulturna povijest Oktobarske revolucije, ur. D. Lugarić Vukas, Zagreb 2019, str. 153-169).
11. Revolucija kao analogija: primjer Francuske revolucije, u: Res novae et seditiones: pobuna kao čimbenik promjene (ur. L. Slatković Harčević i M. Vodopija), Zagreb 2017, str. 67-83.
12. 'Vi na Balkanu to sve znate i čitate?!' Recepcijska čitanja i upotrebe Juliena Bende i 'Izdaje intelektualaca', u: Split i Vladan Desnica 1918.-1945.: Umjetničko stvaralaštvo između kulture i politike (ur. D. Roksandić i I. Cvijović Javorina), Zagreb–Split 2016, str. 245-263.
13. Rene Lovrenčić kao socijalistički angažiran povjesničar opće povijesti, u: Spomenica Renea Lovrenčića (ur. D. Agičić et al.), Zagreb 2016, str. 399-423.
14. Kako pisati biografiju povjesničara? Matasovićev Životopis Mije Brašnića, u: Josip Matasović i paradigma kulturne povijesti (ur. S. Leček), Slavonski Brod–Zagreb 2013, str. 391-412.
15. Prema historiji intelektualaca i intelektualnoj historiji, u: Intelektualna historija (prir. B. Janković), Zagreb 2013, str. 11-77.
16. Between Controversy and Reflection. Memory of Marxist Historiography in Croatia after 1990, u: Balkan Memories: Media Constructions of National and Transnational History (ur. T. Zimmermann), Bielefeld 2012, str. 219-225.
17. Marksizam u hrvatskoj historiografiji? Vaso Bogdanov i interpretacija revolucije 1848-1849. godine, u: Jaroslav Šidak i hrvatska historiografija njegova vremena (ur. D. Agičić i B. Janković), Zagreb 2012, str. 133-146.
18. Odnos prestižnih profesija i društva u 19. stoljeću na primjeru Franje Račkog, Stojana Novakovića i Baltazara Bogišića, u: Baltazar Bogišić i njegovo doba u intelektualnohistorijskoj perspektivi (ur. D. Roksandić i B. Janković), Zagreb 2012, str. 57-80.