Akademski stupanj
doktor znanosti
Zvanje
Redoviti profesor
Organizacijska jedinica
Odsjek za psihologiju
Konzultacije
po dogovoru mailom
Soba
C-308
Telefon
+385 1 4092100
E-mail
gkuterovac@ffzg.hr

Gordana Kuterovac Jagodić rođena je u Zagrebu gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1989., magistrirala 1994. a doktorirala 2000. godine. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu radi od 1990. kao znanstvena novakinja, viša asistentica (2000), docentica (2002), izvanredna profesorica (2009) te od 2015. kao redovita profesorica. Usavršavala se u Nizozemskoj (1992), Norveškoj (1992) i Švedskoj (2006). Gost predavač bila je na Edukacijsko-rehabilitacijskom i Učiteljskom fakultetu kao i na Studiju poslovne informatike Sveučilišta u Zagrebu. Bila je mentorica u pedesetak obranjenih diplomskih radova, pet specijalističkih radnji iz kliničke psihologije i četiri doktorska rada. Područja njezinog znanstvenog i nastavnog interesa su razvojna psihologija, razvojna psihopatologija, roditeljstvo i utjecaj rata i medija na djecu i mlade. Obnašala je dužnosti pročelnice Odsjeka za psihologiju, predstojnice Katedre za razvojnu psihologiju, zamjenice pročelnika Odsjeka za psihologiju, te zamjenice voditelja Poslijediplomskih studija psihologije. Surađivala u nizu znanstvenih projekata kao i bila voditeljicom većeg broja njih, a vodila je i dvije ljetne školu studenata psihologije (2000 i 2017). Bila predsjednicom i/ili članicom organizacijskoga i programskog odbora nekoliko domaćih i međunarodnih znanstvenih konferencija. Članica je European Association of Developmental Psychology (EADS), European Society for Traumatic Stress Studies (ESTSS), Hrvatskog psihološkog društva i Hrvatske psihološke komore. Urednica je četri knjige i autorica više poglavlja u knjigama. Objavila je pedesetak znanstvenih i stručnih radova, te sudjelovala na stotinjak domaćih i međunarodnih konferencija, te sudjelovala u njihovim programskim i organizacijskim odborima. Dobitnica je nagrade Hrvatskog psihološkog društva Marulić: Fiat Psychologia za osobito vrijedan doprinos razvoju i promicanju hrvatske primijenjene psihologije (2013) i godišnje državne nagrade Ivan Filipović za promicanje pedagoške teorije i prakse (2015). Članica je hrvatskog Nacionalnog odbora za EUROPSY diplomu kao i hrvatska predstavnica u Board of Scientific Affairs European Federation of Psychologists' Associations.

Ključni istraživački interesi
  • Razvojna psihologija
  • Roditeljstvo
  • Djeca i rat
  • Razvoj djeteta i mediji
  • Prilagodba na tranzicijska razdoblja tijekom školovanja
Članstva u profesionalnim udruženjima, stručnim i građanskim udrugama i javnim tijelima
  • Croatian National Awarding Committee for EuroPsy certificates (redovita članica)
  • European Association for Developmental Psychology (redovna članica)
  • European Federation of Psychologists' Associations Board of Scientific Affairs (redovna članica, hrvatska predstavnica)
  • Hrvatska psihološka komora (redovna članica, predsjednica Povjerenstva za stručni nadzor)
  • Hrvatsko psihološko društvo (HPD) (redovna članica)
  • Povjerenstvo za izradu preporuka o provedbi Pravilnika o zaštiti maloljetnika u elektroničkim medijima, Vijeće za elektroničke medije RH (Član)
  • Povjerenstvo za stručne ispite psihologe u dječjim vrtićima za Grad Zagreb, Zagrebačku, Sisačko-moslavačku, Krapinsko-zagorsku, Varaždinsku, Međimursku, Brodsko-posavsku, Koprivničko-križevačku, Bjelovarsko-bilogorsku, Virovitičko-podravsku, Osječko-baranjsku i Vukovarsko-srijemsku županiju, Agencija za odgoj i obrazovanje
  • Radna skupina za izradu Nacrta prijedloga Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2019. do 2024., Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
  • Radna skupina za on-line istraživanja s djecom, Nacionalno etičko povjerenstvo za istraživanja s djecom (NEPID), Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike
  • Stegovni sud za studente, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
  • Vijeća za djecu, Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (zamjenik člana)
  • Vijeće društveno-humanističkog područja, Sveučilište u Zagrebu
Članstva u organizacijskim odborima skupova
  • 2019. 27. godišnje konferencije hrvatskih psihologa. Psihologija i digitalni svijet, 2019, Osijek)., Hrvatsko psihološko društvo (domaći, stručni)
  • 2017. 23. Dani Ramira i Zorana Bujasa, Odsjek za psihologiju i Hrvatsko psihološko društvo (međunarodni, znanstveni)
  • 2016. 37th STAR Conference: Stress and anxiety in a changing society, Sress and Anxiety Research Society ; Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu (međunarodni, znanstveni)
  • 2015. 22. Dani Ramira i Zorana Bujasa, Odsjek za psihologiju i Hrvatsko psihološko društvo (međunarodni, znanstveni)
  • 2013. 21. Dani Ramira i Zorana Bujasa, Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Hrvatsko psihološko društvo (međunarodni, znanstveni)
Uredništva u časopisima
  • Humans in the Digital World, Sveučilište Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku, Centar za Internet i društvo ,Osijek (članica uredničkog odbora)
  • Humans in the Digital World, Sveučilište Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku, Centar za Internet i društvo ,Osijek (članica uredničkog odbora)
  • Humans in the Digital World, Sveučilište Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku, Centar za Internet i društvo ,Osijek (članica uredničkog odbora)
Nagrade i priznanja
  • 2016. Zahvalnica za dugogodišnji značajan doprinos u radu i djelovanju Hrvatske psihološke komore
  • 2015. Državna godišnja nagrada Ivan Filipović za promicanje pedagoške teorije i prakse u kategoriji znanosti
  • 2013. Društveno priznanje Hrvatskog psihologkog društva pod nazivom "Marulić: Fiat Psychologia" za osobito vrijedan doprinos razvitku i promicanju hrvatske primijenjene psihologije

Opis znanstvene djelatnosti
Dva glavna područja istraživačkog interesa prof. dr.sc. Kuterovac Jagodić obuhvaćaju posljedice rata po dječji razvoj i njihovu psihološku dobrobit, kao i odrednice roditeljskog ponašanja s naglaskom na roditeljstvo djece adolescentne dobi. Istražujući psihološke posljedice rata obuhvatila je različite aspekte poput posttraumatskih reakcija, depresivnosti, anksioznosti, somatskih problema, akademskog funkcioniranja, stavova prema ratu, etičkih problema istraživanja u ratu te posttraumatskog rasta. Istražujući roditeljstvo posebno se bavila psihološkom dobrobiti roditelja adolescenata, individualnim i okolinskim odrednicama roditeljskog ponašanja i njihovog doživljaja roditeljske uloge, kao i posljedicama po odnos roditelja i djeteta. Uz navedeno istraživala je i različite druge aspekte razvoja u adolescenciji koji obuhvaćaju samopoimanje, potrošačko ponašanje, samoregulaciju, obiteljske prediktore ovisničkog ponašanja i pubertalni razvoj. Sudjelovala je kao istraživač u znanstvenim projektima Psihički i neurofiziološki razvoj djeteta (1990.-1991.), Djeca u ratu (1991.-1996.), Dugoročni utjecaji rata na psihosocijalnu prilagodbu djece i škola kao izvor podrške (1997.-2000.), Odrednice roditeljskog ponašanja (2002.-2006.), Ličnost roditelja i roditeljstvo tijekom tranzicije djeteta u adolescenciju (2006.-2012.). Vodila je znanstvene projekte Posljedice djetetovih ratnih iskustava na kognitivnoj razini (1998.-2001.) i Čimbenici nezadovoljstva tijelom kod mladića i djevojaka u razdoblju adolescencije (2013.), Odrednice rane prilagodbe djece na osnovnu školu (2015), Čimbenici nezadovoljstva tijelom kod djevojaka i mladića u razdoblju adolescencije (2016), Mediji i nezadovoljstvo tijelom kod adolescentica i adolescenata (2017) i Razvoj i validacija instrumenata za ispitivanje roditeljskih i nastavničkih stavova, uvjerenja, navika i ponašanja pri posredovanju korištenja suvremenih medija kod djece i adolescenata (2018). Bila je suradnica na velikom IPA projektu Kompetencijska mreža zasnovana na informacijsko-komunikacijskim tehnologijama za inovativne usluge namijenjene osobama sa složenim komunikacijskim potrebama. u kojem je sudjelovao konzorcij četiri fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Filozofski fakultet, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Grafički fakultet, Edukacijsko rehabilitacijski fakultet) i koji je trajao od 2013. do 2015. godine. Sudjelovala je u istraživačkom timu HRZZ projekta Obrazovne aspiracije učenika u prijelaznim razdobljima hrvatskog osnovnoškolskog obrazovanja: priroda, odrednice i promjene (COBRAS) kojeg je na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu vodio dr. sc. Boris Jokić (2016 – 2019), kao i na dva projekta financirana sredstvima potpore znanstvenim i umjetničkim istraživanjima MZOS i Sveučilišta u Zagrebu: Internet i zdravlje – interdisciplinarni pristup (2019) kojeg je vodila prof. dr. sc. Nataša Jokić-Begić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu i projekta Obilježja partnerskih i obiteljskih interakcija koja doprinose održavanju kvalitetnih odnosa i psihičkog zdravlja tijekom pandemije koronavirusa (2020) kojeg je vodila prof.dr.sc. Željka Kamenov s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Članica je istraživačkog tima Covidovih 13 s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu s kojim sudjeluje u provođenju istraživačkog projekta Kako smo? Život u Hrvatskoj u doba korone (od 2020).


Poveznice na Google Scholar profil i popis radova u bazi CROSBI:

https://scholar.google.com/citations?hl=hr&user=Ita4wxAAAAAJ
https://www.bib.irb.hr/pregled/profil/26335