Akademski stupanj
Zvanje
Viši lektor
Organizacijska jedinica
Katedra za češki jezik i književnost
Konzultacije
pet. 17- 18.30 i po dogovu na Zoom platformi
Soba
B206
Telefon
01/4092 206
E-mail
sribarova@ffzg.hr



Slavomira Ribarova, viša lektorica
e-mail: sribarov@ffzg.hr
https://www.bib.irb.hr/pretraga?operators=and|Slavomira%20Ribarova|text|profile
Nastava
U ovoj 2021/22 akademskoj godini je nositelj i izvođač slijedećih kolegija: zimski semestr: Češke jezične vježbe III, Češke jezične vježbe I , Prijevodni seminar 3; ljetni semestr: Češke jezične vježbe IV, Češke jezične vježbe II , Općečeški supstandard.

Obrazovanje
1998. je diplomirala na Filološkom fakultetu B. Koneski u Skopju: i stekla naslov profesora engleskoga jezika i književnosti s češkim jezikom i književnošću. Paralelno je od 1994./1995. studirala na Filozofskom fakultetu Karlova sveučilišta u Pragu, gdje je 1999. godine stekla naslov magistre češkoga jezika i književnosti. Godine 2008. upisala je Poslijediplomski doktorski studij lingvistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu iz područja frazeologije.

Radno iskustvo
Od 1999./2000. godine zaposlena je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na Odsjeku za zapadnoslavenske jezike i književnosti na Katedri za češki jezik (1999-2004 razmjenski lektor; 2004- 2007 lektor, od 2007 viši lektor). Od 2000. do 2002. g. je radila u Centru za strane jezike Filozofskoga fakulteta u Zagrebu kao lektor.


Nastavno iskustvo
U predbolonjskom sustavu je bila izvođač i nositelj predmeta Češke jezične vježbe studentima 3 i 4. godine studija,, do 2017 i izbornog kolegija na dodiplomskom studiju za ostale studije: Češki jezik za nebohemiste a do 2018 i obveznog kolegija Češke prijevodne vježbe I, II.
Od 2000. do 2002. g. je vodila tečaj češkoga jezika 1. i 2. stupnja u Centru za strane jezike.
Od akademske 2018/19 predaje studentima preddiplomskog i diplomskog studija obvezne kolegije: Češke jezične vježbe II,III i Češke vježbe I, II te za studente magistarskog studija i izborne kolegije: Općečeški supstandard, Češka frazeologija i idiomatika i Prijevodni seminar 3.

Publikacije
Knjige
Slavomira Ribarova je u suatorstvu sa Zdenkom Ribarovom objavila jednu znanstvenu monografiju što je prva velika znanstvena gramatika češkog jezika u R. Hrvatskoj izdana kao jedini sveučilišni udžbenik na Katedri češkoga jezika tiskan u ediciji Manualia Universitatis studiorum Zagrebiensis.od postojanja suvremene Hrvatske, u kojoj se daje najpotpuniji i najopsežniji opis češke gramatike na hrvatskom jeziku.
Ostale dvije knjige, koje je isto izdala u suatorstvu, su leksikografske prirode.

Članci i sudjelovanje na znanstvenim skupovima
Autocia je 28 izvorna znanstvena rada, 2 pregledna znanstvena rada, 7 stručna leksikografska rada, 11 književnih i 14 stručnih prijevoda na češkom, hrvatskom, makedonskom i engleskom i 3 prikaza. Lektorirala je i korigirala 6 knjige. S izlaganjima je sudjelovala na 21 domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova.

Profesionalni interesi
Svi su njezini radovi komparativnoslavistički a u središtu njenih jezikoslovnih interesa je frazeologija. Osim frazeologije bavi se određenim gramatičkim i leksičkim sličnostima i razlikama među slavenskim jezicima, problemima jezične interferencije, didaktike, sociolingvistikom, prevođenjem te utjecajima neslavenskih jezika na slavenske. Osim znanstvenog rada druga oblast njenog interesa je prevođenje na i sa češkog, engleskog, makedonskog i hrvatskog jezika književnih i stručnih tekstova kao i leksikografski rad. Metodologija i inovativnost u nastavi su također područja njenog interesa.
Stručne i znanstvene članke objavljuje na hrvatskom, češkom i makedonskom jeziku u Hrvatskoj, Češkoj, Makedoniji, Poljskoj, Sloveniji, Mađarskoj, Ukrajini.

Suradnja na znastvenoistraživačkim projektima
Surađivala je na pet znanstvenoistraživačkih projekata: od 2002. do 2010. godine kao honorarni stručni suradnik na projektu Crkvenoslavenski rječnik Slavenskoga instituta češke Akademije znanosti u Pragu Slovanský Ústav AV ČR (voditeljica: dr. sc. E. Blahová), a od 2002. do 2006. kao stalni stručni suradnik na projektu Zapadnoslavenski jezici u usporedbi s hrvatskim Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Od 2006. do 2014. Slavomira Ribarova je bila vanjska suradnica za češki jezik na znanstvenom projektu Slavenski jezici u usporedbi s hrvatskim (voditeljica prof. dr. sc. D. Sesar), a od 2014 -2019. stručni suradnik na znanstvenoistraživački projekt Hrvastke zaklade za znanost:Komparativnoslavističke lingvokulturalne teme – KOMPAS, (voditeljica: red. prof. dr. sc. Neda Pintarić).
Od 2017 je suradnica na istraživanju: Animalističke slike u frazeološkom blagu (voditeljica: prof.dr.sc. Ivana Vidović Bolt).

Organizacijski odbori
Kao tajnica organizacijskog odbora (s A. Hrnjak i I.Vidović Bolt,) aktivno je sudjelovala u organizaciji i provođenju međunarodnog znanstvenog skupa „Slavenska frazeologija i pragmatika“ (predsjednica: prof. dr. sc. Željka Fink – Arsovski) koji se održavao 2006. godine u gradu Rabu. Bila je članica programskog odbora međunarodnoj znanstvenoj konferenciji (Komparativnoslavističke lingvokulturalne teme) u okviru Hrvatske zaklade za znanost KOMPAS2131, održanoj 2018 godine.

Suradnje
Suradnica je časopisa Slovo, Staroslavenski institut u Zagrebu, Veleučilišta VERN u Zagrebu (vođenje ispitnog postupka iz predmeta Češki jezik za turističke vodiče ), Centra za strane jezike Vodnikova u Zagrebu (vođenje ispitnog postupka Češki jezik za sudske tumače) i bila je prevoditeljica sa makedonskog na češki pri projektu Journey Across Europe. Remeasuring Cultural Space.
Od 2008 je suradnica Instituta za makedonski jezik na Rječniku crkvenoslavenskog jezika makedonske redakcije (gl. urednica akad. dr. sc. Z. Ribarova) kao lektor- konzultant za engleski jezik. Član je Hrvatsko društvo sveučilišnih lektora i Hrvatsko – češkog društva.

Dodatno usavršavanje i aktivnosti
Sudjelovala u radu 12 seminara za vlastito stručno usavršavanje, bila na 2 znanstvena boravka, od 2002 do danas je organizirala i vodila većinu studijskih putovanja studenata (terensku nastavu u Češku i Daruvar) i realizirala 15 stručnih boravaka. Također je organizatorica nekoliko jezikoslovnih predavanja na Katedri i raznolikih aktivnosti za studente bohemistike (Češke večeri, koncerte, gastronomske, dramske, zborovske i filmske kružoke). Bila je komentor ili član u više od trideset povjerenstava za ocjenu diplomskoga rada na bohemistici. U akademskoj 2020/21 bila je mentor dvaju diplomskih radova.

Nagrade
Dobitnica je nagrade Predrag Jirsak u 2017. god. zbog doprinosa razvoju hrvatsko-čeških odnosa na području bohemistike.

Popis radova - izbor

Knjige- monografije:

Zdenka Ribarova, Slavomira Ribarova: Češka gramatika s vježbama, Porfirogenet, Zagreb 2015.

Knjige – leksikografski radovi:

Fink Arsovski, Ž. i sur., Hrvatsko-slavenski rječnik poredbenih frazema (s D. Sesar koautorica za češki jezik i koautorica za makedonski jezik), KNJIGRA, Zagreb 2006.

Chorvatský konverzační slovníček (s P. Vukovićem), naklada Ljevak, Zagreb 2004., 252 str.

Stručni radovi – suradnja na rječnicima - izbor

Речник на црковнословенскиот јазик од македонска редакција Том III, св. 14. Fg –gor5ti (лектор-консултант за англиски јазик ) [гл.. уредник Н. Андријевска], ИМЈ Скопје 2021, s. 480 - 560.

Речник на црковнословенскиот јазик од македонска редакција. Том II, св. 13. въісокъ - вvсъ(лектор-консултант за англиски јазик ) [гл.. уредник З. Рибар ова], ИМЈ Скопје 2018, с. 401 -479.

Речник на црковнословенскиот јазик од македонска редакција Том III, св. 12. въскласти –въiсокъ (лектор-консултант за англиски јазик ) гл.. уредник З. Рибарова], ИМЈ Скопје 2016, с. 321-400.


Izvorni znanstveni radovi (koje nisu u CROSBI) - izbor

Udri brigu na veselje nebo jak nám smích může pomoci Slavofraz 2016: Phraseology and (naive) psychology, Grazer Studien zur Slawistik Band 9, Verlag Dr. Kovač, Hamburg 2018., str. 361-367.

Фреквентни машки имиња застапени во фраземите (од македонскиот, чешкиот и хрватскиот јазик): Iminjata i frazeologijata, Zbornik radova Međunarodne frazeološke konferencije Slavofraz 2017 održane u Skoplju (Veljanovska Katerina, Mirčevska Boševa Bilijana (ur.)) Skopje, Republika Makedonija: Filološki fakultet Blaže Koneski, Skopje, Makedonija, 2018. str. 250-260.

Simbolika ili arbitrarnost ‒ o brojevima četiri i četrnaest u frazemima (na primjeru češkoga, makedonskoga i hrvatskoga jezika) : Od dvojbe do razdvojbe Zbornik radova u čast profesorici Branki Tafri, Ibis grafika, (Petra Košutar, Mislav Kovačić (ur.) u 2018., str. 177-188.

Předložky K a U v češtině a chorvatštině, Život mora biti djelo duha Zbornik posvećen prof. dr. sc. Dubravki Sesar (ur. Kovaćević, Z. i Vidović Bolt, I.), Disput, Zagreb 2017., str. 285-296.

Relativita v českých frazémech a idiomech (srovnávací pohled). Prostor in čas v frazeologiji, Univerza v Ljubljani, Filozofska fakulteta Ljubljana 2016., str. 235 – 243.
O některých frazémech v česko – chorvatských slovnících Frazeologia a przekład , (red. W. Chlebda), Wydawnictwo Uniwersytetu Opolskiego, Opole 2014., str. 271 – 277.

За преведувањето на некои културно специфични фраземи Зборник IV Меѓународен научен собир Македонско/ хрватски книжевни, јаѕични и културни врски, Институт за македонска литература, Скопје 2014., str. 297-305. (izvorni znanstveni rad)

O některých aspektech využití hudby při výuce cizího jazyka: na příkladě makedonštiny, Opera Slavica Slavistické rozhledy jazykovědný sešit ročník XXIII.Brno, 4/2013, str. 326-334.

O některých hydronymech v českých a makedonských frazémech „Вода“ в славянской фразеологии и паремиологии (Zoltan, A., Fedosov, O., Janurik, S.), Tinta, Budapest 2013., str. 533 - 539.

Vizuální prezentace některých frazémů a idiomů, УЧЕНЬIЕ ЗАПИСКИ ТАВРИЧЕСКОГО НАЦИОНАЛЬНОГО УНИВЕРСИТЕТА имени В.И.Вернадского Том 25 (64). N°2 (1) Филология социальньıе коммуникации, Таврический национальньiŭ университет имени В.И.Вернадского,Симферополь 2012., str. 146-152.

Етничкиот стереотип врз примери од македонската, чешката и хрватската фразеологија Спектар бр 58/2011, Книга II, Скопје 2011, стр. 355-362 .
http://www.iml.org.mk/index.php/mk/proekti/2011-07-25-10-48-18/2011-07-25-10-49-35

Chorvatsko-český jazykový transfer na příkladě předložek DO a U Výuka jihoslovanských jazyků v dnešní Evropě, Porta Balkanica, Brno 2011., str. 184 – 191.

„Dali znaš da te volim?“ Koncept ljubavi u hrvatskim, češkim i makedonskim poredbenim frazemima, Slavenska frazeologija i pragmatika, (ur. Ž. Fink Arsovski i A. Hrnjak), KNJIGRA, Zagreb 2007., str. 183-189.

Prijevodi - izbor
• stručni


Šimčík, A.: Jezične bilješke (priredio i pogovor napisao Samardžija, M.), Nova stvarnost, Zagreb, 2015., str. 293-295. (s hrvatskog na češki)

Flusser, G.: Vijest o Slavenima u hebrejskoj kronici iz 10. stoljeća, u: Bijeli Hrvati 3, Maveda, Rijeka, 2013., str. 5. - 8. (s češkog na hrvatski)

František Čajka, Slavia 77 (2008.) u: Slovo: časopis Staroslavenskog instituta, Vol. No. 59, 2009., str. 430- 434. (s češkog na hrvatski)

Indexy k Staroslovanskému slovníku: Forward, Notes to the indexes. Zpracovala Zdenka Ribarova, red. Emilie Bláhová. Práce Slovanského ústavu AV ČR. Nová řada, sv. 16, Praha 2003., str. 17. – 20. i str. 29. – 32. (s češkog na engleski)

• književni:

Martinovski, V.: KVARTETA ke čtení, zhlédnutí, zpěvu a poslechu, Větrné mlýny, Brno 2013. (180str.) (s makedonskog na češki knjigu poezije)
Dimitrova, K., Hůlová, P., Martinovski, V., Mohafez, S.: Kde nejste doma Příběhy z cest, (Od sněhové vločky k hrudce sněhu str. 55- 68, Loňské Martinky, nová přátelství str. 111- 128, Mezi ohňostroji str. 187- 203, Portrét(y) ze Stuttgartu str. 261-274) Větrné mlýny, Brno2012. ISBN 978-80-7443-051-0 (prijevod V. Martinovskog s makedonskog na češki u četverojezičnoj knjizi kratke proze)
Mlada makedonska poezija: I. Šopov, J. Veličkovska, Gj. Zdraveski, S. Gađova, M. Manušev, A. Popova, Z. Taneski, B. Kumbaroska, N. Joldeski, E. Prenđova(s D. Sesar), Poezija, časopis pjesničke prakse, god. VIII, br. 3-4, prosinac 2012., Zagreb str. 58 - 77. (s makedonskog na hrvatski poeziju)
Martinovski, V.: Ze sbírky Kvartety (Kvarteti, 2010) vybrala a z makedonštiny přeložila básně (Nová souhvězdí, Světelný rok, Přehodnocení, Proměny, Bez elektřiny, Absolutní sluch, Rekviem, Protikladný profil, Domácí, hosté) HOST – měsíčník pro literaturu a čtenáře, č. 2/2011, roč. XXVII, Brno 15.2. 2011., str. 118- 120. (s makedonskog na češki poezija)

Martinovski, V.: Za sbírky Ozvěna z vln (Echo na branovi, 2009) vybrala a z makedonštiny přeložila haibuny (Drobounký déšť, Nepřečtená kniha, Nový ostrov, Ozvěna z vln, Bramboříky, Dech), HOST – měsíčník pro literaturu a čtenáře, č. 2/2011, roč. XXVII, Brno 15.2. 2011., str. 121- 123. (izabrala i s makedonskog na češki prevela haibun poeziju)

Martinovski, V.: Beruška na zrnku granátového jablíčka (z makedonštiny přeložila povídku) Slovanský jih roč. XI, č. 4, srpen 2011., str. 25- 27. (s makedonskog na češki , kratka prića)

Međuvrijeme: Ti si u mraku ja, a ja sam ti V. Martinovski: U Zemlji vrtuljaka, Sličiš mi na kišu, Dok spavaš, Požuri i pričekaj, Čaj za dvoje, Selidbe, Nakon večere, Oko ponoći, Razmjene, Najduži poljubac (s D. Sesar), Poezija, časopis pjesničke prakse, god. VII, br. 3-4, studeni 2011., Zagreb str. 114 - 117. (s D. Sesar prevela s makedonskog na hrvatski proza)

Novo češko pjesništvo, I đipahne tovke: J. Pížl, J. A. Pitínský, M. Palla, P. Koťátko, M. Ajvaz, O. Stradický ze Stradic, M. Reiner, P. Hrbáč, P. Řezníček, J. Olič (s D. Sesar), Nova Istra 3 – 4, Pula 2003., str. 89. – 116. (s češkoga na hrvatski) http://www.gradpula.com/nova_istra/03_3-4.htm


Lektura i korektura knjiga:

Záhřeb hlavní město Chorvatska, (hl.red. Dražen Hochecker), Záhřebské Turistické Sdružení, HTZ, Zagreb 2015.
Micheva, O. : The sounds of the chisel: an exibition of contemporary Ohrid woodcarvers: Letra Dizajn, Ohrid, 2013. (English proofreading)
SLOVO Časopis Staroslavenskoga Instituta u Zagrebu, sv. 62 (2012), 1-338, Zagreb 2012. (lektura makedonskih i čeških tekstova)
Leoš Janáček: Jenufa , HNK premijera 27. travnja 2012.
Slavenska frazeologija i pragmatika, zbornik radova, ur. Ž. Fink Arsovski i A. Hrnjak, KNJIGRA, Zagreb 2008. (češki, slovački i makedonski tekstovi)

Dubravka Sesar: Češki u 30 lekcija, Zavod za lingvistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, Zagreb 2002.
Dubravka Sesar: Hrvatsko-češki / Češko-hrvatski rječnik (s gramatikom), Školska Knjiga, Zagreb 2002.



Aktualizirano 9. 9. 2021.

Članstva u profesionalnim udruženjima, stručnim i građanskim udrugama i javnim tijelima
  • HDSL_ Hrvatsko društvo sveučilišnih lektora, HDSL (Član)
  • Hrvatsko - češko društvo, Hrvatsko - češko društvo (Član)
Članstva u organizacijskim odborima skupova
  • 2018. Komparativnoslavističke lingvokulturalne teme, prof. dr. sc. Neda Pintarić dr.sc. Ivana Vidović - Bolt (međunarodni, znanstveni)
  • 2016. Slavenska frazeologija i pragmatika , predsjednica: prof. dr. sc. Željka Fink - Arsovski Anita Hrnjak Ivana Vidović Bolt Slavomira Ribarova (međunarodni, znanstveni)
Nagrade i priznanja
  • 2017. Nagrada Predrag Jirsak zbog doprinosa razvoju hrvatsko-čeških odnosa na području bohemistike (Odlukom Hrvatsko-češkog društva)

Opis znanstvene djelatnosti
2002. – 2006. stalna stručna suradnica na projektu: Zapadnoslavenski jezici u usporedbi s hrvatskim (voditeljica dr. sc. D. Sesar, red. prof.)
Filozofskoga fakulteta u Zagrebu.

2002. – 2010. godine honorarni stručni suradnik na projektu Crkvenoslavenski rječnik Slavenskoga instituta češke Akademije znanosti u Pragu Slovanský Ústav AV ČR (voditeljica dr. sc. E. Blahová) .


2006. -2014. vanjska suradnica za češki jezik na znanstvenom projektu Slavenski jezici u usporedbi s hrvatskim (voditeljica prof. dr. sc. D. Sesar) No 130-1300869-0634

2010. - 2012. Stručna suradnica na projektu: Journey Across Europe-Remeasuring Cultural Space

2014. - suradnica na projektu Hrvatske zaklade za znanost "Komparativnoslavističke lingvokulturalne teme" (KOMPAS) (voditeljica red. prof. dr. sc. Nede Pintarić)

2017. - suradnica na istraživanju potpore Sveučilišta u Zagrebu "Animalističke slike u frazeološkom blagu" (voditeljica prof. dr. sc. Ivana Vidović Bolt)