Naziv
Etika istraživačke i stručne djelatnosti psihologa
Organizacijska jedinica
Odsjek za psihologiju
ECTS bodovi
2
Šifra
117741
Semestri izvođenja
zimski
Satnica
Predavanja
30

Cilj
Cilj kolegija je upoznati studente s temeljnim etičkim pojmovima, te ih senzibilizirati za etička pitanja i etičke dileme u psihološkim istraživanjima i praksi. Očekuje se da studenti steknu znanja i vještine potrebne za prepoznavanje etičkih pitanja i donošenja etičkih prosudbi, te da ih se pripremi za etičko ponašanje u struci.
Sadržaj
  1. Analiza vjerovanja o istraživačkoj i profesionalnoj etici.
  2. Osnovni pojmovi u etici. Etička načela i vrijednosni sustavi.
  3. Etika psihologijskih istraživanja i profesionalne djelatnosti psihologa.
  4. Načela etičkog kodeksa: načelo poštovanja, kompetentnosti, odgovornosti i integriteta. Razvoj profesionalnog etičkog kodeksa na primjeru APA-e.
  5. Prikaz i analiza etičkih kodeksa APA-a, EFPA-e i HPK-e.
  6. Prikaz i analiza etičkih kodeksa APA-a, EFPA-e i HPK-e, praktični primjeri.
  7. Etička pitanja u istraživanjima: informirani pristanak sudionika i pristanak na sudjelovanje u istraživanju. Obmanjivanje kao dio istraživačkog postupka: obveze istraživača i prava sudionika. Objašnjavanje prave svrhe istraživanja.
  8. Analiza istraživačkih postupaka kroz primjere.
  9. Profesionalna etika u praksi: načela privatnosti, povjerljivosti i čuvanja bilježaka. Odnosi sa višestrukim ulogama: postavljanje granica.
  10. Etička dilema u profesionalnom okružju. Strategije rješavanja etičkih dilema.
  11. Psihološka procjena i etičke dilema: primjeri iz prakse.
  12. Etičke dileme u radu s posebnim skupinama: primjeri iz prakse
  13. Etičke dileme u akademskom okružju.
  14. Psiholog u timu i etičke prosudbe.
  15. Uloga psihologa u javnosti.

Ishodi učenja
  1. Kritički analizirati i kreirati učinkovita rješenja na primjerenoj etičkoj i profesionalnoj razini.
  2. Analizirati etičke aspekte profesionalnih situacija.
  3. Navesti etička načela, smjernice i standarde istraživačkog i profesionalnog djelovanja psihologa.
  4. Usporediti sličnosti i razlike u kodeksima najvažnijih asocijacija (HPK, EFPA, APA)
  5. Preispitati etičku dilemu, kreirati način i provesti njeno rješavanje.
  6. Vrednovati ishod rješavanja etičke i dileme i korigirati postupke ako je potrebno.
  7. Razlikovati etična od neetičkih ponašanja kod sebe i u profesionalnom okruženju.
Metode podučavanja
Predavanja, diskusije.
Metode ocjenjivanja
Vrednovanja rada studenata obavlja se na temelju njihova sudjelovanja u grupnim raspravama, te na temelju završnoga uratka koji se sastoji od prikaza profesionalne etičke dileme i načina njena rješavanja

Obavezna literatura
  1. Ajduković, M. i Kolesarić, M. (Ur). (2003). Etički kodeks istraživanja s djecom. Zagreb: Vijeće za djecu Vlade Republike Hrvatske. Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži.
  2. Lindsay, G., Koene, C., Øvreeide, H. i Lang, F. (2008). Ethics for European psychologists. Hogrefe & Huber Pub.
  3. Meta-code of ethics EFPA: http://www.efpa.eu/ethics/ethical-codes
  4. Etički kodeks APA-e: http://www.apa.org/ethics/code/index.aspx
  5. Kodeks etike psihološke djelatnosti Hrvatske psihološke komore: http://www.psiholoska-komora.hr/static/documents/dok_kodeks_etike.pdf
Dopunska literatura
  1. Radovi iz tekuće periodike

Obavezan predmet na studijima
  1. Psihologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 3. semestar