Naziv
Filološke analize hrvatskostaroslavenskih tekstova
Organizacijska jedinica
Odsjek za kroatistiku
ECTS bodovi
4
Šifra
118106
Semestri izvođenja
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Cilj je osposobiti polaznike da mogu bez teškoća analizirati, jezikoslovno i kulturološki, najvažnije hrvatskostaroslavenske tekstove, posebice one koji su dio programa u srednjoškolskoj nastavi. Razvijanje svijesti o jedinstvu tropismovne hrvatske kulture.
Sadržaj
  1. Poljički statut: hrvatski ćirilički srednjovjekovni tekstovi (Dubrovnik, Bosna, Poljica). Administrativni stil pravnih tekstova.
  2. Najstarija hrvatska pjesmarica. Važnost Pariške pjesmarice za proučavanje srednjovjekovne hrvatske poezije. Dosadašnja književnopovijesna i jezičnopovijesna proučavanja.
  3. Ljetopis popa Dukljanina. Povijesna proza u srednjem vijeku. Hrvatska kronika. Odnos povijesti i legende. Veza s češkom legendom o sv. Vaclavu.
  4. Zapis popa Martinca. Drugi novljanski brevijar i njegov prepisivač pop Martinac. Martinčeva tužaljka zbog krbavske katastrofe. Staroslavenski elementi u pripovijednom tekstu: utjecaj brevijara.
  5. Lucidar- srednjovjekovna enciklopedija. Lucidar iz glagoljičnih zbornika (Petrisov, Žgombićeva). Utjecaj čeških prijevoda na hrvatske.
  6. Bašćanska ploča. Literatura o Bašćanskoj ploči. Najvažniji istraživači. Mjesto Ploče među drugim glagoljičnim kamenicm spomenicima.
  7. Bašćanska ploča. Značenje Ploče za povijesnu znanost, za hrvatsku književnost i jezičnu povijest. Kojim je jezikom pisana. Hrvatskostaroslavenski kao jedna od stilizacija hrvatskog književnog jezika.
  8. Pjesma nada pjesmama u hrvatskim prijevodima. Srednjovjekovni prijevod iz oko 1379. godine.
  9. Muka sv. Margarite- drama u stihovima. Latinska legenda nastala u ranom srednjem vijeku koja se širila u prijevodima na narodnim jezicima, pretakala se u stihove i na kraju 15. st. se dramatizirala. Hrvatski prijevod legende u prozi sačuvan je u Pariškom zborniku iz 1375. g. i u Oxfordskom zborniku s početka 15. st, oba pisana glagoljicom.
  10. Studentska pitanja, dodatna objašnjenja i analize.
  11. Provjera znanja.
  12. Smisao filološke analize, iščitavanje teksta: opis gramatike, utvrđivanje značenja za povijest hrvatskog jezika i povijest hrvatske književnosti, kulturološka vrijednost.
  13. Traktat Crnorisca Hrabra. Tekst ne pripada u formalnom smislu korpusu koji će se obrađivati na kolegiju, ali razlozi za uvrštavanje su višestruki: praktični- jer se tekst nalazi u srednjoškolskim udžbenicima; načelni- jer se govori o počecima slavenske književnosti. Govor toga teksta ponavlja se u hrvatskoglagoljskoj tradiciji, npr. u polemici Nikole Modruškoga.
  14. Vinodolski zakonik. Pravni spomenici u srednjem vijeku. Njihovo značenje za povijest hrvatskog jezika a i književnosti. Vinodolski zakon- najstariji hrvatski zakonik i drugi po strarini u slavenskom svijetu.
  15. Istarski razvod: tekstovi iz različitih vremena objedinjeni u jednome: problem jezikoslovne analize transliteriranih tekstova. Istarski razvod u interpretaciji domaćih i inozemnih istraživača.

Ishodi učenja
  1. samostalno izvoditi obveznu i dodatnu nastavu u okviru predmetnih područja Hrvatskog jezika: jezika i jezičnog izražavanja, hrvatske i svjetske književnosti te medijske kulture na svim odgojnim i obrazovnim razinama
  2. razumjeti i učenicima prenijeti složenost veza između književnoga teksta i konteksta (društvenoga, povijesnoga i drugih)
  3. proučiti, analizirati i objasniti strukturu leksika hrvatskoga jezika, osnovne leksičko-semantičke odnose u njemu, raslojavanje leksika i leksičko posuđivanje
  4. samostalno pisati znanstvene i stručne radove
  5. samostalno istraživati i kritički vrednovati jezične pojave u prošlosti i sadašnjosti
  6. analizirati i vrednovati različite funkcionalnostilske tekstove
  7. samostalno istraživati jezik kao sredstvo i ishod međudjelovanja u njegovoj spoznajnoj, osjećajnoj, stvaralačkoj i društvenoj ulozi
  8. suoblikovati standardnojezičnu normu i kritički razmatrati njezino djelovanje
  9. analizirati, interpretirati, kritički vrednovati tekstove starije, novije i usmene hrvatske književnosti te zauzeti primjeren stav prema književnoj kritici
  10. analizirati i vrednovati pojave i procese u hrvatskoj književnosti u povijesnom kontekstu
Metode podučavanja
Predavanje.
Analiza i sinteza.
Samostalno i zajedničko uspoređivanje jezika tekstova i pisama.
Metode ocjenjivanja
Domaće zadaće.
Pismena provjera znanja u kojoj studenti samostalno pišu esej na ponuđene, a prethodno obrađene teme; jezično analiziraju tekst i odgovoaraju na pitanja vezana uz povijesne činjenice.

Obavezna literatura
  1. Milan Mihaljević, Generativna fonologija hrvatske redakcije crkvenoslavenskog jezika, Zagreb, 1991. str. 77- 201.
  2. Stjepan Damjanović, Slovo iskona, Staroslavenska/ starohrvatska čitanka, 2. izd., Zagreb 2004, str. 205 – 307.
  3. Jednu bibliografsku jedinicu s popisa dodatne literature.
Dopunska literatura
  1. Josip Hamm, Hrvatski tip crkvenoslavenskog jezika, Slovo 13, Zagreb 1963, 43 – 68.
  2. Josip Tandarić, Staroslavenski jezik hrvatskih glagoljaša, Prilozi za VIII. međunarodni slavistički kongres, Zagreb 1978, str. 115 – 124.
  3. Stjepan Damjanović, Tragom jezika hrvatskih glagoljaša, 1984.
  4. Stjepan Damjanović, Jezičnostilska raslojenost hrvatskoglagoljskih srednjovjekovnih tekstova, u knjizi Filološki razgovori, str. 29 – 43., Zagreb 2000.
  5. Mateo Žagar, Plurilingvizam u djelu Šimuna Kožičića Benje, Kolo 4 / 2000
  6. Tanja Kuštović, Prilozi u hrvatskoglagoljskim tekstovima, Matica hrvatska, Zagreb, 2014.

Izborni predmet na studijima
  1. Kroatistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  2. Kroatistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Zimski semestar