ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2020. / 2021.

Filozofska antropologija

 

Naziv
Filozofska antropologija
Organizacijska jedinica
Odsjek za filozofiju
ECTS bodovi
6
Šifra
160767
Semestri izvođenja
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
60

Cilj
Ovladavanje temeljnim znanjima iz područja filozofske antropologije.
Uvođenje u problematiku moderne i suvremene filozofske antropologije.
Razumijevanje pojmovnika filozofske antropologije, s posebnim naglaskom na problem otuđenja.
Rasvjetljavanje mjesta filozofske antropologije u odnosu na idealizma i materijalizma. Analiza filozofije Ludwiga Feuerbacha i Karla Marxa, s posebnim naglaskom na pitanja religioznog te društvenog otuđenja.
Objasniti kako je došlo do rađanja i razvoja moderne koncepcije i ideala čovjeka, kao svestranog stvaralačkog bića. Istovremeno daje povijesno-konceptualni pregled modernog promišljanja o čovjeku, koje ima svoje izvorište u renesansnim filozofima, te rasvjetljava mjesto nastajanja i razrade pitanja otuđenja koje je dominiralo – u različitim oblicima – u većini filozofskih debata XX. stoljeća. Osobita pažnja je posvećena filozofijama koje su promišljale različite oblike otuđenja, reifikacije i fetišizma u modernom i suvremenom industrijsko – potrošačkom društvu.
Ukazati važnost filozofske antropologije u odnosu na kritiku idealizma, kao i njen značaj za nastanak, kako specifično historijskog materijalizma, tako i svih oblika suvremenog materijalizma i filozofija prakse.
Postavljanje pitanje o aktualnosti otuđenja danas te odnosa i uvjetovanosti između otuđenja i društvenog djelovanja.
Sadržaj
  1. Upoznavanje s ciljevima i sadržajem kolegija te načinom rada
  2. Kratki pregled povijesti filozofske antropologije i njene različite interpretacije
  3. Geneza modrene filozofsko antropološke tematike u renesansi: pojam renesansnog čovjeka
  4. Pico della Mirandola o čovjeku i čovjekovim potencijalima
  5. Problematika otuđenja od Rousseau do Hegela
  6. Otuđenje u djelu L. Feuerbacha
  7. Humanizam i ateizam u 19. stoljeću
  8. Odnos teologije i filozofije u djelu L. Feuerbacha
  9. Feuerbachova koncepcija ljudske biti i intersubjektivnost
  10. Kritika Feuerbacha u djelu u K. Marxa
  11. Ekonomsko-društveno otuđenje (otuđeni rad)
  12. Otuđenje u djelu K. Marxa
  13. Problematika otuđenja u filozofskim teorijama u XX. stoljeća
  14. Otuđenje, fetišizam i reifikacija – pojedinac, društvo i društveno-ekonomski procesi
  15. Otuđenje u suvremenom društvu

Ishodi učenja
  1. Razlikovati i objasniti temeljne pojmove filozofske antropologije
  2. identificirati i klasificirati glavne tematske cjeline filozofske antropologije
  3. Ilustrirati i analizirati genezu moderne filozofske antropologije i njene osnovne probleme
  4. Razlikovati i objasniti pojmove: otuđenje, reifikacija i fetišizam
  5. Identificirati i definirati moguće uzroke i procese otuđenja u suvremenom društvu
  6. prikazati i protumačiti osnovne filozofijske antropološke probleme u kontekstu njihova povijesnog razvoja
  7. povezati i integrirati znanja filozofske antropologije s drugim područjima filozofije
  8. protumačiti moderni filozofski pojam humanizma
  9. explain the modern philosophical notion of humanism
Metode podučavanja
Predavanja s diskusijom uz korištenje powerpointa i konceptualnih mapa.
Metode ocjenjivanja
Usmeni ispit uz evaluaciju ukupnog rada u kolegiju.

Obavezna literatura
  1. Pico della Mirandola (1496): O dostojanstvu covjeka, u: Banić-Pajnić, E., (ur.), Filozofija renesanse, Hrestomatija filozofije, Zagreb, Školska knjiga, 1996, str. 207-237 [ili Pico della Mirandola, Govor o dostojanstvu čovjekovu, Nova stvarnost, Zagreb, 1998].
  2. Burckhardt, J., (1860): Kultura renesanse u Italiji, Prosvjeta, Zagreb 1997 (samo: II dio, “Razvoj individuuma”, str. 125-163).
  3. Rousseau J.J. (1755), Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti među ljudima, Školska knjiga, Zagreb, 1978.
  4. Feuerbach L., Izbor iz djela (prev. Sutlić V.), Zagreb, Matica hrvatska, 1956.
  5. Feuerbach L., Besmrtnost sa stanovišta antropologije, u: Feuerbach, L., Čovek i Bog (knjiga II), Sarajevo, Svjetlost, 1962.
  6. Marx K.,-Engels, F., Rani radovi, Naprijed, Zagreb (bilo koja godina izdanja)
  7. Marx K (1867), Kapital. Kritika političke ekonomije, knjiga I, Beogradski izdavačko-grafički zavod. prev. M. Pijade i R. Čolaković, (prvi odjeljak – glava prva)
  8. (jedno djelo na izbor) Freud S. (1930), Nelagodnost u kulturi (bilo koje izdanje) Cassirer E. (1944), Ogled o čovjeku: uvod u filozofiju ljudske kulture, Naprijed, Zagreb, 1978. Marcuse H. (1964), Čovjek jedne dimenzije: rasprave o ideologiji razvijenog industrijskog društva, Veselin Masleša, Sarajevo, 1968.
  9. (jedno djelo na izbor) Hartmut R., (2010): Alienation and Acceleration: Towards a Critical Theory of Late-Modern Temporality, Aarhus University Press, Aarhus, 2010. Balibar E., (2012): From Philosophical Anthropology to Social Ontology and Back: What to Do with Marx’s Sixth Thesis on Feuerbach? u: „Postmodern Culture“, Volume 22, Number 3, 2012. Petrović G., (1986): Filozofija prakse, Naprijed – Nolit, Zagreb-Beograd, 1986, “Drugi dio”, str. 81-173 [tj. samo poglavlja pod naslovom: “Marxovo shvaćanje čovjeka”, “Čovjek kao ekonomska životinja”, i” Čovjek kao praksa”, “Čovjek i sloboda”, “Otuđenje i razotuđenje”]. Chomsky N., Foucault M. (2006), Debate on human nature, New Press.
Dopunska literatura
  1. A. Heller, Renaissance Man (prijevod s mađarskog originala), London, Boston: Routledge and Kegan Paul, 1978.
  2. I. Kant, Antropologija u pragmatičnom pogledu (bilo koje izdanje)
  3. G. Agamben, Homo sacer: suverena moć i goli život, Akrzin, Zagreb, 2006.
  4. K. Löwith, Od Hegela do Nietzschea: revolucionarni prelom u mišljenju devetnaestog vijeka, Sarajevo, Veselin Masleša, 1988
  5. F. Engles, Ludwig Feuerbach i kraj nemačke klasične filozofije
  6. F. Engels, Porjeklo porodice, privatnog vlasništva i države (bilo koje izdanje).
  7. M. Scheler, Položaj čovjeka u kozmosu, Sarajevo, 1978.
  8. A. Ghelen, Čovjek, Veslelin Masleša, Sarajevo, 1974
  9. A. Ghelen, Čovjek i institucije, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1994
  10. G. Godelier, Marksizam i antropologija, Školska knjiga, Zagreb, 1982
  11. Habermas, Budućnost ljudske prirode: na putu prema liberalnoj eugenici?, u: Habermas J., Budućnost ljudske prirode: na putu prema liberalnoj eugenici ?. Vjerovanje i znanje, Breza, Zagreb, 2006.
  12. J. G. Herder, Rasprva o porijeku jezika,
  13. A. Schaff, Marksizam i ljudska jedinka
  14. H. Burger, Filozofska antropologija,Naprijed, Zagreb, 1993
  15. F. Lazzarato, Proizvodnja zaduženog čovjeka. Esej o neoliberalnom stanju, Zagreb, 2013.
  16. N. Chomsky-M. Foucault, Debate on human nature, New Press, 2006.
  17. L. Althusser, Za Marxa (bilo koje izdanje).
  18. E. Cassirer, Ogled o čovjeku: uvod u filozofiju ljudske kulture, Naprijed, Zagreb, 1978.
  19. E. Bloch, Marksove teze o Fojerbahu, Bigz, Beograd, 1976.
  20. Jaeggi, R., Alienation, Columbia University Press, New York , 2014
  21. Freud, S., Nelagodnost u kulturi (bilo koje izdanje)
  22. Lukács, G., Maldi Marx, njegov filozofski razvitak od 1840-1844, Bigz, Beograd, 1974.
  23. Lukács, G., Povijest i klasna svijest, Naprijed, Zagreb, 1970.
  24. Montaigne, M. de, Eseji, Disput, Zagreb, 2007 (samo: O ljudožderima, knjiga I, str. 312-329; Apologija Raimonda Sebonda, knjiga II, str. 155-401; O kajanju, knjiga III, str. 27-50)
  25. Rousseau, J.J., Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti među ljudima,Školska knjiga, Zagreb, 1978.
  26. Marcuse, H., Eros i civilizacija, Naprijed, Zagreb, 1965.
  27. Engels, Uloga rada pri pretvaranju majmuna u čovjeka, u : K. Marx – F. Engels, Glavni radovi, Stvarnost, Zagreb, 1978,

Izborni predmet na studijima
  1. Filozofija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 4., 6., 8. semestar
  2. Filozofija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 4., 6., 8. semestar